UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (8)
Piše: Maja Milošević
Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih riječi; može biti neobavezan ili obavezan. Neobavezni je navezak samoglasnik koji dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga što završavaju suglasnikom, ne mijenjajući njihovo značenje: dobrog – dobroga, velik – velikoga, dobrim – dobrima, tvog – tvoga, tvom – tvome, dosad – dosada, tad – tada, sad - sada
Kada je riječ o nekoliko posvojnih pridjeva koji slijede jedan za drugim, običaj je navezak napisati samo na kraju prvoga: gramatika hrvatskoga književnog jezika.
Obavezni je navezak: s – sa (sa sestrom, sa šumarom, sa zubarom, sa ženom, sa psom, sa pšenicom), k – ka (ka klupi, ka gradu, ka zgradi), nad – nada, pod – poda, pred – preda, uz – uza, iz - iza. kroza nj, kroza te, nada me, poda se, poda te.
Nije arhiva nego arhiv (muški rod), nije trenutno nego trenutačno; trenutačno je prilog i znači sada, u ovom trenutku. Može se reći i momentalno, a trenutačan ili trenutačni jest pridjev i znači brz, strelovit.
Izraz dobro došao nije isto što i pridjev dobrodošao. Kad nekome izričemo dobrodošlicu, onda treba reći odvojeno: Dobro došao. Znači: Dobro došli u naš hotel. Sastavljeno se piše pridjev koji znači da je netko poželjan. Uputila nam je dobrodošao savjet. To su dobrodošli gosti.
Je li netko donesen ili donešen na ovaj svijet? U hrvatskom jeziku prednost se daje oblicima prenesen, donesen i iznesen pred drugim oblicima prenešen, donešen i iznešen.
I nije cura udata nego udana.
Duljina i dužina su u hrvatskom jeziku istoznačnice u smislu „udaljenost između dviju krajnjih točaka“. Npr. Duljina ili dužina ceste, ali i duljina ili dužina kazališne predstave. No, u zemljopisnom nazivlju prednost treba dati nazivu zemljopisna dužina.
Elektronski znači „koji se odnosi na elektrone“, a elektronički „koji se odnosi na elektroniku“. Glazba koja se temelji na elektroničkim uređajima poznata je kao elektronička glazba, a mikroskop koji umjesto svjetlosti upotrebljava snop elektrona zove elektronski mikroskop.
E-mail na engleskom jeziku znači e-pošta pa je kao takvu treba i upotrebljavati. Ne uveli smo e-mail, nego uveli smo e –poštu.
Koja je razlika između spojnice i crtice? Mnogi ta dva termina poistovjećuju, no razlika postoji. Crtica je pravopisni znak koji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače stanke nego što je izražena zarezom. Može se upotrebljavati i umjesto zareza, zagrade, navodnika, a katkada i umjesto dvotočja. Spojnica se upotrebljava radi jačega naglašavanja rečeničnih dijelova, rečeničnog naglaska ili kojeg drugog stilističkog učinka. Primjer za crticu je „mladost - ludost”, a primjer za spojnicu je „lovor-vijenac”, „spomen-ploča”. Ona ima i značenje od do. Kad stavite crticu između 1950. - 2019., onda ste rekli da je nešto trajalo od 1950. do 2019. Baš zato što ona znači od do, ne piše se ispred ovog izraza još i od jer bi to bio pleonazam. Pisanjem od ispred brojčane odrednice s crticom, zapravo ste dva puta rekli od. Znači, ako je crtica ne ide još i od. Ako nema crtice, onda se naravno piše i od i do.
Europska unija nije država nego gospodarska i politička organizacija pa se piše velikim početnim slovom, ali samo prva riječ. Obje riječi pisale bi se velikim samo u slučaju da je to ime države ili naseljenog mjesta.
Tako se ni Matica hrvatska ne piše velikim slovom za obje riječi, nego samo za prvu riječ. Druga riječ je posvojni pridjev, završava na ski pa se piše malim slovom.
Event je događanje i molim vas da ga pišete kao događaj kad god to možete. Event nije hrvatska riječ!
jezične kvakeučimo hrvatskiučimo standardni hrvatski jezik
Pročitajte još
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (20)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (19)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (18)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (17)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (16)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK






