Na sadržaj

UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK

Jezične kvake (7)

Espresso

3 min čitanja

Piše:

Neodređeni oblik pridjeva rabimo kada iskazujemo promjenjive osobine imenice koja slijedi, a odgovara na pitanje kakav: lijep dan, velik problem, oštar nož… Određeni upotrebljavamo kada izričemo stalne osobine predmeta ili kad preciziramo na koji se pojam ta osobina odnosi. Stoga odgovara na pitanje koji.
Primjerice:
Kupio sam jedan šešir smeđ i jedan siv. (neodređeni pridjevi)
Smeđi sam ubrzo izgubio, a sivi nosim i danas. (određeni)

Sklonidba određenog pridjeva glasi:
N smeđi, G smeđeg, D smeđem itd.
Sklonidba neodređenog pridjeva glasi:
N smeđ, G smeđa, D, smeđu itd.

Ako osnova počinje s j-, u superlativu pišemo dva j, i ne dolazi do ispadanja glasa j pa ostaje npr. najjužniji, najjači, najjasniji, najjadniji. 

IJE JE
Pri stupnjevanju pridjeva dugi se odraz jata obvezatno krati.
bijel – b jelji – najb jelji lijep – ljepši – najljepši

U novije se vrijeme u hrvatskome jeziku pojavljuje i opisno stupnjevanje, koje se širi pod utjecajem engleskoga jezika: prilagođen – više prilagođen, udoban – više udoban. To je u standardnome jeziku pogrešno, a pravilno je prilagođeniji, udobniji.

Epentetsko l, naziv je za glas l naizgled umetnut u onim riječima u kojima se u prošlosti jotira p, b, m,v: Pa tako imamo snoplje (po tvorbi snop-je), dublji (: dub-ji), grmlje (: grm-je), obnovljen (: obnov-jen).

Koji ili kojeg. Zamjenice muškog roda stavljaju nas pred pravu dvojbu kada ih
trebamo sklanjati u akuzativu. Kaže li se koji ili kojeg?
Primjerice, stol kojeg vidim ili stol koji vidim? Pravilo kaže: ako je riječ o živom, u akuzativu koristimo oblik kojeg, a ako je riječ o neživom, koristimo oblik koji. Znači, reći ćemo da na slici vidimo psa, kojeg ljudi vole. Odnosno, reći ćemo da čitamo blog koji prate ljubitelji jezika.

Riječ blagdan vezuje se uz vjerski događaj, a praznik je imenica za neki važan dan za zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su; Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka itd. Praznici su: Praznik rada, Dan žena, Dan planeta Zemlja. Inače, Zemlja je planet (imenica muškog roda), a ne planeta (imenica ženskog roda). To je nesročna sintagma, ali o tome više drugi put.

Prilog često znači mnogo puta. Zato je umjesto onog čestog često puta dovoljno upotrijebiti samo često. Nina ga je često spominjala.

Glagol dobijati ne pripada standardnom jeziku, nego glagol dobivati. Tako i glagol predaje (a ne predava), daje (a ne dava), slika (a ne slikava) itd. Tako je pogrešno reći: Stalno dobija loše ocjene. Treba reći: Stalno dobiva loše ocjene.
No, misao velikog Marina Držića glasi:
A tko sve dava, vele dava, tko srce dava, svega sebe dava.

Poznata umjetnica na kraju nam se zahvalila. Zahvaliti se zapravo znači – odbiti. Hvala, ali neću. Pravilno je zahvaliti komu, bez povratne zamjenice.

On tvrdi da je sudac i da sudi treću ligu. Ako je sudac, onda sudi u trećoj ligi. Suditi možemo komu ili o komu (dativ ili lokativ). Suci, znači, ne sviraju nego dosuđuju prekršaj, a igraču koji ga je napravio ne pokazuju nego dodjeljuju žuti ili crveni karton.

Gospina trava ime je biljke koja je dobila ime po Gospi pa se piše velikim početnim slovom.

Podijeli:

jezične kvake

Pročitajte još