UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (1)
Piše: Maja Milošević
Mnogi stranci, kad uče naš jezik, kažu kako im je iznimno težak. No, nije stvar samo u svakodnevnom govoru, zapravo je riječ o pravilnom govoru i u jezičnim dvojbama koje nas muče kad na nekoga želimo ostaviti malo dublji dojam. Posebice je to uočljivo u medijskom prostoru.
Evo prilike da popravite svoje izražavanje.
Vrlo često u medijima možete vidjeti izraz: „Budući je” on bio takav... umjesto pravilnog „budući da” je on bio takav... (kojim često počinje rečenica) ili „obzirom” da se to dogodilo... Smije biti jedino: „s obzirom” na to da... Suprotan je oblik: bez obzira na to što... Možete pročitati da se nešto dogodilo „nedaleko Dubrovnika”. Treba stajati „nedaleko od Dubrovnika”.
Tu su i veznički pleonazmi poput „no međutim” i „čak štoviše”, a pravilno je ili „no” ili „međutim”, a nikako oboje. Nepisano je pravilo da „no” stoji na početku, a međutim u sredini rečenice.
Pod utjecajem srpskoga jezika, u hrvatskom se vremenski prilog „pošto” nažalost rabi umjesto veznika „budući da”, „s obzirom na to da” ili „kako” pa čitamo rečenice poput: Pošto je rođeni Dubrovčanin, nije mu teško pisati o Dubrovniku. To je pogrešno. Spomenuti prilog smije stajati isključivo u značenju „nakon što”: Jeo je pošto je došao. Znači, u prvoj rečenici „pošto” treba zamijeniti trima navedenima (budući da, s obzirom na to da ili kako), ali i veznikom „jer”.
Pobijedit ćemo zato jer smo bolji. To je pogrešno. Iza „zato” smije slijediti samo „što”. Pobijedit ćemo zato što smo bolji. Veznici „ukoliko”, „utoliko” i „ne samo - nego” ne smiju se rabiti bez drugoga, niti se smiju zamjenjivati drugim, sličnim veznikom. Pravilno je: Ukoliko se više smiješ, utoliko ćeš više privući radosti. Ne samo da niste poslušali majku nego niste ni ustali. (druga rečenica piše se bez zareza).
„Osuđen je na visoku kaznu radi krađe zlata.” Što je tu pogrešno? Prijedlog „radi”. Njime se izriče namjera, cilj radnje, a ne uzrok. To znači da je netko osuđen kako bi u zatvoru na miru mogao uživati u krađi, a ne zbog toga što krao. Pogrešno je reći: „Nisam došao radi toga što je pala kiša.” I tu treba stajati prijedlog „zbog”. Evo primjera uporabe oba prijedloga u jednoj rečenici: Liječniku sam otišao zbog glavobolje, a radi liječenja. Vani nismo izašli zbog kiše, a radi uživanja u toplini doma.
Uporaba sličnog prijedloga „uslijed” u značenju ovoga prvoga (uzrok) također je nepravilna u standardnom hrvatskom jeziku. Danas ćete naići na vijest kako su „ceste neprohodne uslijed velikih količina snijega” umjesto „zbog” njih. „Pošto” je veznik koji se rabi samo na tržnici u značenju koliko nešto stoji. Kao i u prethodnom slučaju, treba stajati prijedlog „zbog”.
*Učimo standardni hrvatski, odnosno rubrika „Jezične kvake”, objavljivat će se na Južnom srijedom navečer.
gramatikajezične kvakeknjiževni jezikpravopisstandardni hrvatski jezikučimo hrvatskiučimo standardni hrvatski jezik
Pročitajte još
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (4)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (3)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (2)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (9)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (20)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK






