UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (2)
Piše: Maja Milošević
Greške su česte pri uporabi para „prije - poslije”. Pravilna uporaba: Riješit će se to prije ili poslije. Došao sam nakon nje (ne: poslije nje) pa sam stao u red iza nje. (a ne: poslije nje). Bolje je uporabiti prijedloge „nakon” i „iza” nego prilog u prostornom značenju.
Prilog u značenju „nakon predviđenog vremena” jest kasno. Danas ćeš doći kasno („nakon onog vremena kada inače dolaziš”), a sin će ti doći još kasnije. Zato je nepravilna konstrukcija: „Dogodilo se dva dana kasnije.” Treba reći dva dana poslije ili, još bolje, prekosutra. Kad prilog znači „jednog dana”, opet treba reći „napravit ćemo to poslije”, a ne „kasnije”.
Riječ pop - glazba pripada imeničkim polusloženicama, a sklanja se samo drugi dio (N pop - glazba, G pop - glazbe, D pop - glazbi, A pop - glazbu, V pop - glazbo, L pop - glazbi, I pop - glazbom). Isto vrijedi i za spomen - dom. G spomen - doma itd.
Razlika između „svijetleći” i „svjetleći” slična je razlici između „slijedeći” i „sljedeći”. „Svijetleći” je glagolski prilog sadašnji od glagola svijetliti (Svijetleći lampom, stigli su kući. Ili: Slijedeći put, stigli su kući), dok je svjetleći pridjev (npr. svjetleći objekt, sljedeći polaznik).
Pravilno je reći koncentrirati. Riječ dolazi iz latinskog jezika i sastoji se od veznika kon što znači s, sa i imenice centar. Kad bismo još ispred kon dodali s, dobili bismo pleonazam. No, još je bolje rabiti hrvatsku riječ usredotočiti, usmjeriti.
gramatikajezične kvakeknjiževni jezikpravopisstandardni hrvatski jezikučimo hrvatskiučimo standardni hrvatski jezik
Pročitajte još
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (4)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (3)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (1)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (9)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK
Jezične kvake (20)
UČIMO STANDARDNI HRVATSKI JEZIK






