Prikazujem sadržaj po oznakama: obeštećenje

Kad mu je već bilo hitno na dnevni red prošle sjednice Gradskog vijeća uvrstiti prijedlog sporazuma s državom oko obeštećenja za Kalac, što je gradonačelnik Korčule Frano Jeričević (HDZ) i sam potvrdio, vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo) pitala je Jeričevića što je dodatno poduzeo oko obeštećenja. Kako stvari stoje - ništa!

- Na sjednici prije svečane sjednice Gradskog vijeća, kao oporba izrazito smo se protivili načinu na koji su točke došle na dnevni red, posebno vezano za točku o sporazumu s državom za obeštećenje u Kalcu. Jedno od obrazloženja za stavljanje točaka na takav način bilo je žurba i hitnoća. Gradonačelnik je rekao da nije mogao čekati s tom odlukom jer da ga čekaju teški dani, teške odluke i velika kriza. Zanima me što se konkretno poduzelo od dana kad je na Gradskom vijeću prihvaćena ta odluka o obeštećenju, što smo valorizirali od te odluke, s obzirom da ste to naglasili da vam se za to izrazito žuri i da je to razlog zašto ste je na takav način stavili na Gradsko vijeće. - pitala je Šain Kovačević. 

- Točno je da smo žurili i trenutno smo u postupku potpisivanja sporazuma. Ja se nadam da će se to uskoro dogoditi. - uzvratio je Jeričević, koji ima plan čim prije iznajmiti  nekretnine kojim će Grad Korčula biti obeštećen od države - zgradu ex policije i taracu Kapetanije. 

- Krenut ćemo u analizu i pripremu na koji način i pod kojim uvjetima, jasno i glasno ću reći, dugoročno iznajmiti zgradu policije putem javnog poziva, isto tako terasu kapetanije. - rekao je Jeričević. 

Dok je zgrada policije Gradu Korčuli zapravo davno darovana, Jeričević koji ne razumije da su ga u vertikali preveslali, tvrdi suprotno.

- U javnosti su se pojavile raznorazne informacije kako je zgrada ex policije već bila naša. Ja moram reći da ona nije bila naša bezuvjetno. Postojao je rok od pet godina u kojemu se je trebala privesti svrsi. To se nije napravilo i to mi je apsolutno jasno. Sad u ovom trenutku je ta zgrada naša. Možemo je iznajmit dugoročno, osigurat gradu veći priljev novaca u proračun. Također, zgrada kapetanije. Pojavljuju se dezinformacije kako navedena zgrada nema uporabnu dozvolu, što nije točno. Zgrada je prije '68. ... – rekao je Jeričević koji rečenicu nije dovršio.

Nekretnine, kojima će Grad Korčula biti tek djelomično obeštećen, Jeričević namjerava iznajmiti pa od tog najma puniti proračun. 

- Sad u ovom trenutku je zgrada ex policije naša. Možemo je iznajmiti dugoročno, osigurati Gradu veći priljev novaca u proračun. Radovi na luci Polačište se nastavljaju iza ljeta i potpisan je sporazum da kad se luka Polačište izgradi, da se Kapetanija i Carina prebacuju u Polačište, a nama se otvaraju dvije najvrijednije nekretnine na zapadnoj obali. - kazao je Jeričević, koji u zadnje vrijeme stalno najavljuje uređenje zapadne obale. 

Kojim sredstvima namjerava urediti zapadnu rivu ne govori, ali zato je siguran da će, iako su izbori još daleko, taj projekt završiti u idućem mandatu. 

- Smatram da je to jedna od najljepših riva na Jadranu i da je ovo prvi preduvjet za kompletno uređenje cijele zapadne obale. Znamo da je Kneževa kula u problemu, narušena je statika. U zimskim mjesecima more plavi cestu. Vjerujem da ćemo u ovom mandatu započeti, a već u drugom i završit to kompletno uređenje zapadne obale. - rekao je gradonačelnik Korčule. 

Dok oporba sumnja kako će darovane nekretnine na bubanj, Jeričević demantira da će ih prodati.

- Naglasit ću, nemamo u planu prodati, nećemo prodati ni zgradu ex policije, ni zgradu Kapetanije. Od samog početka jasno i glasno komuniciramo da želimo obje dvi nekretnine staviti u funkciju i time osigurati bolji priljev dugoročno u proračun Grada Korčule. - kazao je. 

Dok on ističe kako će navedene nekretnine dugoročno iznajmljivati jasno je da ih nema namjeru urediti i staviti u neku javnu funkciju. Jasno je to i vijećnici Šain Kovačević koja je istaknula svoje mišljenje zašto je sporazum o obeštećenju bez prethodne najave uvršten na dnevni red sjednice u srpnju.

- Točka Kalca stavljena je na dnevni red iz čisto političkih razloga, da se mi ne bi mogli bolje pripremiti, da nas se šokira jer se ništa po tom pitanju nije ni moglo napraviti konkretno. - kazala je Šain Kovačević koja je imala odgovor i na Jeričevićevu tvrdnju da zgrada ex policije nije gradska. 

- Kaže gradonačelnik da se nisu ispunili uvjeti za zgradu policije. Mogli smo se boriti da se ispune uvjeti s obzirom da je već duže godina u toj zgradi udruga koja koristi kao društvenu namjenu. - istaknula je Šain Kovačević. 

Dok se stalno hvali kako je izvukao Grad Korčulu iz financijskih problema, začuđuje odgovor koji je vijećnici Šain Kovačević ponudio Jeričević.

- S čime ćemo se mi boriti? Pa jeste li čuli u kakvim se mi financijskim problemima nalazimo? Kad bi mi tu zgradu priveli svrsi? - niz je pitanja koje je vijećnici Šain Kovačević postavio Jeričević, a na koje bi kao gradonačelnik on trebao dati odgovore. 

No, barem je siguran da će riješiti prostor za udrugu koja djeluje u zgradi ex policije.

- Ja sam s udrugom više puta razgovarao i ne brinite, ja nisam taj koji će udrugu izbaciti na cestu. Oni će dobiti drugi prostor, a mi ćemo nastaviti razvijati grad kako smo i zamislili. - kazao je korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević. 

S kojim novcem će razvijati Grad u kojem nije u stanju kao preduvjet riješiti osnovne komunalne probleme, nije odgovorio. Vjerojatno računa da će i taj posao umjesto njega odraditi vertikala. 

Da je „vertikala”, ponudivši Gradu Korčuli obeštećenje za Kalac u vidu zgrade ex. Policije i zgrade Kapetanije, preveslala korčulanskog gradonačelnika Frana Jeričevića, jasno je svakom iole pismenom osim njemu i sedmorici HDZ – ovih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Korčule, koji su Jeričeviću dali zeleno svjetlo da potpiše taj sramotni Sporazum. No, dok Jeričević to smatra uspjehom, o svemu za Južni govori korčulanski odvjetnik Danko Urban. Potrebno je reagirati zbog štetnog ugovora za Grad, ali i zaštite digniteta pravne struke, kazao je Urban, nakon što je proučio sporni Sporazum, ali i drugu dokumentaciju vezanu uz zgradu ex. Policije i zgradu Kapetanije u kojoj je smještena i Carina. 

- Već više puta sam u svojim objavama dobronamjerno upozoravao kako rješenje u vidu obeštećenja sa zgradom ex. Policije nije prihvatljivo za naš grad kao i nesvrsishodan i nepovoljan prijenos zgrade Lučke kapetanije i Carine u vlasništvo Grada i raspolaganja tim nekretninama. – kazao je Urban. 

Istaknuo je kako su dva moguća razloga zašto je HDZ-ova većina u Gradskom vijeću prihvatila sporazum koji je gradonačelniku ponudila država.

- Ili je riječ o  neznanju, što nikoga ne eskulpira i ne ispričava (Ignorantia legis non excusat ) jer bilo je dosta vremena i mogućnost pitati za mišljenje i savjet pravnu struku, a ne bezuvjetno i olako prihvatiti sve što traži zainteresirana partijska vrhuška ili je razlog da je bezuvjetno postupljeno po nalogu partijske vrhuške i vertikale, odnosno ministra i potpredsjednika Vlade Branka Bačića, kao nalogodavca, bez obzira na svijest da se time gradu čini velika šteta i nepravda. Prikazuje se uloga ministra Bačića kao spasitelja i hvali ga se na sva usta, ali njegov doprinos i učinak za grad je sasvim suprotan. - rekao je Urban, koji se osvrnuo na vrijeme kad je sklopljen Ugovor o darovanju zgrade ex. Policije Gradu Korčuli. 

- Sve je počelo sklapanjem Ugovora o darovanju kojim je država darovala gradu Korčuli zgradu bivše policijske postaje u Korčuli. To nije bilo nikakvo darovanje već simulirani ugovor jer je istim grad Korčula oprostio i otpisao državi dug u visini tadašnjih 1,25 milijuna kuna. Ugovor se može nazvati bilo kako jer nije bitan naziv ugovora veće njegov sadržaj. Po sadržaju to nije darovanje već čisti prijeboj (kompenzacija ). Tada je zgrada procijenjena na iznos od 2,5 milijuna kuna. Grad je oprostio, odnosno otpisao državi dug u visini 1,25 milijuna kuna, tj. polovinu vrijednosti zgrade, čime smo platili polovicu procijenjene vrijednosti zgrade. - rekao je Urban, naglasivši: 

- Grad je u zemljišnim knjigama upisao svoje vlasništvo. Po zahtjevu države upisana je u listu C zabilježba otuđenja i opterećenja zgrade, čime je ograničeno pravo Grada na upravljanje našom imovinom. Upisana je zabrana otuđenja zgrade bez vremenskog ograničenja. No vremenski rok se morao odrediti jer zabilježba ne može trajati neodređeno vrijeme. Rok zabilježbe ovisi o nastupanju nekog ugovorenog uvjeta, a u ovom slučaju pet godina da Grad privede objekt njegovoj namijenjenoj svrsi. - kazao je Urban. 

Odgovorio je i na pitanje kakav je postupak ugovornih strana ako se navedeni uvjeti ne ostvare.

- Država treba zatražiti pismeno da se Darovni ugovor raskine i izjava ima učinak dostavom te obavijesti (članak 8. ugovora). Zbog tih ugovornih odredbi ugovor se ne smatra automatski po samom zakonu raskinutim protekom roka jer rok nije označen i predviđen kao bitan sastojak ugovora. U slučaju raskida ugovora vraća se zgrada u vlasništvo države, Grad Korčula briše se kao vlasnik i briše se zabilježba. Tek tad država može opet slobodno raspolagati ovom zgradom.  Ugovor namjerno nije raskinut jer bi time otpala i odredba kojom je Grad oprostio i otpisao državi dugovanje, a dug Gradu bi i dalje postojao. Država je na ovaj perfidan način sačuvala svoj interes. – kazao je Urban, osvrnuvši se i na stanje s drugom zgradom, odnosno zgradom Kapetanije i Carine.

-  Poslovna zgrada je uknjižena na Republiku Hrvatsku - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Lučku kapetaniju Dubrovnik. Zar onda ne bi bilo logičnije da, umjesto ministra i potpredsjednika Vlade Bačića, ovaj ugovor potpiše ministar mora, turizma  prometa i razvitka. - zapitao se Urban, koji je posebno istaknuo još jednu bizarnost u predmetnom ugovoru.

- Darovana nam je nekretnina za koju u zemljišnim knjigama postoji upisana zabilježba da zgrada Kapetanije ne posjeduje uporabnu dozvolu. Kako onda država može koristiti zgradu i poslovati u objektu koji nema valjane isprave, a nije se potrudila svo ovo vrijeme to stanje legalizirati? Dakle, nedvosmislena je to i jasna poruka države svim građanima  - niste dužni tražiti uporabne dozvole i poštivati zakon. - naglasio je Urban. 

Kad je u pitanju Sporazum o obeštećenju, za koji je HDZ-ova većina u Gradskom vijeću dala suglasnost gradonačelniku Jeričeviću da na njega stavi svoj potpis, Urban pojašnjava što će tim činom Grad Korčula dobiti.

- Dobit ćemo našu, već darovanu zgradu ex.Policije, uz brisanje zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja. Dobili smo zgradu Carine i Lučke kapetanije Dubrovnik, ali bez prava na posjed. U stvari smo dobili na raspolaganje samo taracu Carine i Kapetanije. Prostor u prizemlju zgrade ostaje u posjedu države i njenih institucija do daljnjeg, odnosno kako stoji u sporazumu, po potrebi. Dakle, dobit ćemo prostorije kad nam u Gradu ne budu trebale ni Policija ni Carina. Gospodine gradonačelniče, kad će to biti moguće? - pita Urban Jeričevića te ga podsjeća:

- Zemljište u Kalcu vrijedno je desetke milijuna eura, tereta i isplaćenog obeštećenja Grada vlasnicima zemljišta od 2,4 milijuna eura i oprosta duga državi od 1,25 milijuna kuna, ali to nije sve, Grad, odnosno mi kao građani, moramo vraćati bankovni kredit za isto zemljište za koje je mjesečna rata, ako sam  dobro upoznat 14 000 eura. - kazao je Urban, koji je Jeričeviću postavio još jedno pitanje. 

- Zar je to pravično i pošteno obeštećenje, gospodine gradonačelniče? Više ste puta na Vijeću javno i netočno informirali građane i vijećnike, odnosno ponavljali tezu da Grad ima samo pravo upravljanja zgradom Policije. Grad ima pravo vlasništva upisano u zemljišne knjige. Molim da se razumije da su to različiti pravni pojmovi i različiti učinci. Vlasništvo je, za razliku od upravljanja, stvarno pravo. Definicija vlasništva znači ovlaštenje da vlasnik ima ovlaštenje korištenja, upravljanja i raspolaganja svojom stvari. Dakle, nemojte koristiti i upotrebljavati netočne pravne termine i dovoditi ljude u zabludu na način kako to nekome ide u prilog. Zar je netko, uključujući mene i Vas znao ili mogao pretpostaviti  da je to tzv. darovanje učinjeno s namjerom da bi se to kasnije kompenziralo s nekom budućom, u tom trenutku, nepostojećom i neizvjesnom okolnosti i obvezom države prema Gradu? – Urban je pitao je Jeričevića, naglasivši: 

- Čitav ovaj režirani cirkus s ovim tzv. AI sporazumima je napravljen isključivo s namjerom da se prikrije istina i da se od šume ne vidi drvo. - smatra Urban, koji se osvrnuo na način na koji je pred vijećnike na sjednicu, nastavljenu u srpnju, stavljen prijedlog Sporazuma o obeštećenju, 

Sporazum, naime nije bio na dnevnom redu sjednicu u lipnju koja je prekinuta odlaskom oporbe, nakon što HDZ nije imao potreban kvorum od sedam vijećnika. Voljom HDZ-ove većine taj je Sporazum uvršten na dnevni red sjednice nastavljene 10. srpnja. 

- Donijeti ovu značajnu odluku na ovakav način, na prepad i na brzinu je sramotno. Ne dati mogućnost vijećnicima i građanima da se konzultiraju i informiraju, iznesu svoje mišljenje i prijedloge, nije demokracija. To je teror većine nad manjinom. Toliko smo željno čekali ovo rješenje da bismo na koncu dočekali ovu sramotu i poniženje. Pitam se čemu odjednom takva žurba ? Ako ste se time htjeli što prije pohvaliti građanima kako ste brzo i efikasno i u našu korist, riješili ovaj problem, onda je to velika zabluda jer tu za pohvalu nema mjesta nego za kritiku. Više ste puta upitani na Vijeću zašto i pod kojim okolnostima je Grad oprostio dugovanje državi od 1,25 milijuna kuna - niste ni riječ rekli o tome. Rekli su neki od nazočnih vijećnika da niste imali pripremljen šalabahter. Imaju li i građani pravo kao i država da  im se oproste neki dugovi? U dogledno vrijeme deposedirano zemljište će opet prijeći u privatne ruke, a netko će po ustaljenoj praksi, dobro omastiti brke. Time se vraćamo na početak i u prvobitno stanje kako je bilo u bivšem sustavu. - rekao je korčulanski odvjetnik Danko Urban. 

Iako se javno obratio korčulanskom gradonačelniku Franu Jeričeviću, odvjetnik Danko Urban teško će od njega dobiti odgovor. Na pravna pitanja, Jeričević, naime, nije potkovan ni sposoban odgovarati dok na ona ljudska obično odgovara uvredama. Uostalom i kad bi pokušao, Jeričević na pitanja o obeštećenju za Kalac, koja mu osim odvjetnika Urbana, postavlja oporba, ali i građani, izgleda ne smije odgovoriti dok mu se to iz Zagreba vertikalno ne signalizira.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Korčuli je novinare obavijestio kako je na zatvorenom dijelu sastanka s korčulanskim gradonačelnikom Franom Jeričevićem razgovarao o načinu na koji će država obeštetiti Grad Korčulu nakon što je bivša gradonačelnica Nika Silić Maroević temeljem pravomoćne sudske presude vlasnicima deposediranog zemljišta u Kalcu bila primorana isplatiti odštete od 2,3 milijuna eura.

- Na zatvorenom dijelu sastanka smo razgovarali o realizaciji i uređenju imovinsko - pravnih odnosa na lokaciji Kalac. S obzirom da su još uvijek upisani vlasnici koji su obeštećeni i nije upisana Republika Hrvatska, zamolio sam gradonačelnika da s pročelnicom čim prije poduzmu aktivnosti kako bi se obeštećene stranke bile isknjižene i uknjižena Republika Hrvatska temeljem zakona koji provodi Općinsko državno odvjetništvo. Kad se provede taj postupak, kad se RH upiše, onda sukladnu zakonu o upravljanju državnom imovinom RH može prema Gradu Korčuli ići s kompenzacijom u financijskom smislu putem nekretnina na razini onoga što je Grad isplatio bivšim vlasnicima. - kazao je Bačić.

Nije zaboravio naglasiti kako je Vlada beskamatnim zajmom „spasila” Grad Korčulu kojim je vraćen zajam kod HPB-a.

- Moram reći da je Vlada napravila presedan. Dosad nikad nije država na ovakav način obeštetila nijednu jedinicu lokalne samouprave, odnosno osigurala beskamatni zajam kojim kroz 12 godina Grad Korčula mora vratiti državi taj dio koji mu je država isplatila. To smo napravili kako bismo spasili financijski proračun Grada od bankrota. To uopće nije sporno. - rekao je Bačić, naglasivši:

- Naša je obveza, temeljem zakona, obeštetiti Grad s drugom nekretninom kako bi mogao Grad iskompenzirati to što je isplatio bivšim vlasnicima. Govorili smo o tome da treba razgovarati s Aminessom, njihovi predstavnici će doći u Zagreb, u Ministarstvo, gdje ćemo nastojati čim prije riješiti međusobna prava i obveze između RH i Aminessa i onda tek možemo razmišljati o drugoj fazi, eventualno, kako i na koji način će se riješiti to zemljište da bi imalo svoju konačnu namjenu. - rekao je Bačić.

Odgovorio je i na novinarsko pitanje namjerava li država Grad Korčulu obeštetiti bivšom zgradom policije.

- To ne mogu sad ovako unaprijed reći, to ćemo kad za to dođe vrijeme, utvrdit ćemo koje su to nekretnine koje u vrijednosnom smislu mogu zadovoljiti, odnosno biti jednake onome što je bilo prije. Još razgovaramo s Državnim odvjetništvom oko rješavanja cijelog tog procesa. Tu postoje male prepreke, ali nastojat ćemo učiniti sve da se to riješi. - rekao je Bačić.

Zgrada bivše policije za koju se već duže vrijeme špekulira da će država njome obeštetiti Grad Korčulu nakon što je bivša gradonačelnica kreditom od Hrvatske poštanske banke isplatila odštete vlasnicima deposediranog zemljišta u Kalcu, u iznimno je lošem stanju. Ukoliko država zgradom bivše policije obešteti Grad, ta nekretnina društveno – kulturne namjene zahtijevala bi temeljitu obnovu ili bi možda završila na bubnju budući da mnogi privatni poduzetnici već duže vrijeme pokazuju interes za kupnjom tog derutnog objekta.

Ministarstvo financija Gradu Korčuli odobrit će beskamatni zajam kojim ćemo zatvoriti kratkoročnu pozajmicu kojom smo ugasli prvi požar, odnosno izbjegli ovrhu i blokadu Grada proteklog ljeta. - kazala je za Južni korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević nakon sastanka s ministrom prostornog uređenja i gradnje Brankom Bačićem.

Otkrivši što je još dogovoreno, Silić Maroević dodala je kako je sastankom zadovoljna.

- Alarmi koje smo upalili sad kad nam dolazi na naplatu šesta rata u iznosu od 150 000 eura očito su urodili plodom. Ministarstvo će nam omogućiti da zatvorimo dug i tu će odluku primjenjivati i na ostale jedinice lokalne samouprave koje su u sličnim problemima kao i Grad Krčula. - rekla je Silić Maroević, dodavši kako će država Grad Korčulu obeštetiti jednom nekretninom.

- Pošto smo mi u situaciji da je sporno zemljište sada u vlasništvu Republike Hrvatske država će nas obeštetiti nekom nekretninom, ali tek nakon što se upiše na zemljište koje smo platili. Dakle, to će nešto trajati što nama nikako ne odgovara i zbog toga će nam prije odobriti beskamatni zajam kako bismo mogli zatvoriti kredit koji nam je zaista nemoguće vraćati.- rekla je gradonačelnica Korčule za Južni.

Beskamatni zajam Gradu Korčuli, istaknula je Silić Maroević, država će Gradu Korčuli odobriti u najkraćem mogućem roku.

- Odobrenje tog zajma mora poći na Vladu. Kredit moramo potkrijepiti dokumentacijom iz kojih se vidi njegova svrha i rate i kamate, odnosno svi troškovi vezani za postupak. - kazala je korčulanska gradonačelnica naglasivši kako je dogovorenim zadovoljna.

- Zadovoljna sam jer je ovo pravedno, jer rješava brzo naš gorući problem i zato što će se i drugi gradovi i općine na isti način spasiti od situacije u kojoj se našao i Grad Korčula. Moram reći kako je ovo pobjeda malog ponosnoga Grada Korčule, ali i svih onih jedinica lokalne samouprave koje su se našle u istom problemu. Od 2021. se dopisima borim, a od prosinca 2023. godine, otkad nas je ministar primio na prvi sastanak govorila sam o ovom problemu. - rekla je gradonačelnica Grada Korčule Nika Silić Maroević.

„Nama fizička pratnja u Zagreb ne treba”, tako je pročelnica Upravnog odjela za financije Grada Korčule Bernarda Tomić odgovorila korčulanskim HDZ-ovcima koji predlažu da ih gradonačelnica Nika Silić Maroević vodi sa sobom u Zagreb na sastanak na kojem će u srijedu s ministrom Brankom Bačićem razgovarati o načinu na koji će država obeštetiti Grad Korčulu, a nakon što je za zemljište u vlasništvu države Grad vlasnicima, temeljem sudske presude, isplatio naknade od 2,3 milijuna eura.

- Dok mi otplaćujemo rate kratkoročne pozajmice, dok tražimo da nas država obešteti sve što su u HDZ-u ponudili je njihova fizička pratnja u Ministarstvo državne imovine. Nama njihova fizička pratnja stvarno nije potrebna jer se znamo samostalno kretati i putovati po svijetu pa možemo i do Zagreba. - rekla je za Južni pročelnica Tomić.

MALE ŽRTVE VELIKE DRŽAVE

Naime, pročelnica za financije u Gradu Korčuli Bernarda Tomić još je u prosincu na sjednici Gradskog vijeća, na čijem je dnevnom redu osim proračuna bilo i nekoliko točaka o prodaji gradskog zemljišta radi urednog podmirivanja rata kratkoročne pozajmice, HDZ-ovim vijećnicima rekla da ne nude rješenja koja se ne mogu realizirati. HDZ-ovci su naime predlagali da Grad od države uzme beskamatni kredit, iako je pročelnica tvrdila da za takav kredit nema zakonske osnove.

Pročelnica Tomić, koja je s gradonačelnicom Silić Maroević nakon presude za Kalac bila na svim dosadašnjim sastancima u Zagrebu, od novog sastanka s ministrom Brankom Bačićem nema velikih očekivanja.

- Na prvom sastanku u Ministarstvu su nas pripremali na ovrhu. Radi toga nas nisu ni trebali zvati u Zagreb i tada sam im rekla da smo u digitalnom dobu, da s njima savršeno mogu komunicirati mailom. Dakle, osim što su nas tada pripremali za ovrhu, u nijednom trenutku nisu govorili da će oni preuzeti iznos naknada koje smo mi platili za njihovo zemljište. To je njihovo zemljište na kojem uprihoduju 80 posto naknade od čega Gradu Korčuli daju 20 posto. Mi plaćamo za njihovo zemljište. Mi smo male žrtve velike države. - rekla je Tomić, osvrnuvši se na sastanak s ministrom Bačićem koji je održan početkom kolovoza.

- Tada je samo pobrojao o čemu se radi. Ništa nije predlagao nego smo mi rekli da ćemo se kratkoročno zadužiti. Sami smo se spasili jer da smo bili blokirani svi projekti bi stali. Morali bismo vratiti sredstva koja smo dobili od fondova, Grad bi mogao samo ono najosnovnije. Ne znam bi li tada imali novca za plaće. - rekla je Tomić.

Inače, Grad Korčula uredno je banci platio rate od po 50.000 eura zajma. Za prvu veliku ratu u iznosu od 157.000 eura, koja na naplatu dolazi 31. siječnja, na računu, ističe Tomić, nema dovoljno sredstava.

- Za ratu od 157.000 eura koja dolazi na naplatu za 15 dana nemamo dovoljno sredstava. Mi smo dosad od prve rate krajem kolovoza do posljednje krajem prosinca banci otplatili 300.000 eura. Tih 300.000 eura nam je dužna država. Ja moram svaki mjesec izmisliti sredstva. U situaciji smo da ne možemo redovno plaćati dobavljače, kasnimo s podmirenjem svojih obaveza jer nam fali tih 300.000 eura koje država nikako da nam vrati. - kazala je Tomić.

SVE ŠTO SU PONUDILI KORČULANSKI HDZ-OVCI JEST DA BUDU PRATNJA NA PUTU U ZAGREB

Dok je gradonačelnica na prosinačkoj sjednici Gradskog vijeća dobila odobrenje za prodaju nekoliko zemljišnih parcela u vlasništvu Grada Korčule kako bi i dalje nesmetano Grad mogao vraćati rate kratkoročne pozajmice, HDZ-ova oporba tome se usprotivila. Tomić, ističe – dok država ne obešteti Grad Korčulu to je jedini izlaz.

- U ekonomiji je dva i dva četiri i ja zaista ne razumijem što govore vijećnici HDZ-a. Kažu da je šteta prodavati zemljište. Pa zar ne bi bila rasprodaja da nas država obešteti s nekim zemljištem ili nekretninom koju ćemo mi sutra prodati da bismo zatvorili kredit. Zaista ne razumijem to što govore. Nama 150 obitelji ovisi o proračunu, iz njega dobivaju plaće. Financiramo dva vrtića, Dom zdravlja, vatrogasce, tu je socijalna skrb, sport, kultura. Puno ljudi ovisi o proračunu dok nas država ignorira. - rekla je Tomić, naglasivši kako HDZ-ovi vijećnici, koji se u ekonomiju ne razumiju, ne mogu shvatiti s čime se Grad nosi otkad je u kolovozu dobio pozajmicu.

- Iznos kredita je jako veliki, to je 52 posto našeg izvornog proračuna. To niti jedan veliki grad ne može izdržati. To nitko ne može izdržati. Dakle, financijski je neodrživo u jednoj godini isplatiti 52 posto sredstava izvornog proračuna. Eto, mi to moramo isplatiti u jednoj godini za nešto što nije naše. Mi smo nakon 20. kolovoza u tri dana isplatili sve ljude koji su dobili spor i po meni je to pošteno. Ti ljudi su morali dobiti naknadu za njihovo njihovo zemljište koje im je oduzeto. Ne volim kad se kaže da je Grad izgubio presudu i ne treba se na to tako gledati. Tim ljudima je isplaćeno ono što im pripada i trebalo ih je i prije isplatiti. Nije Grad izgubio nego su ljudi pošteno dobili ono što je njihovo. Meni je bilo drago kad sam tim ljudima isplaćivala naknade jer dobili su svoje novce za svoje oduzeto zemljište. - rekla je Tomić, podsjetivši kako je Grad Korčula ljude mogao davno isplatiti dok su još nudili nagodbu na puno manji iznos.

- Prema dopisu od 26. travnja 2018. koji smo naknadno pronašli, njihov odvjetnik nudio je da Grad isplati 7,3 milijuna kuna. Dakle, duplo manji iznos od onog koji smo isplatili. Treba reći da smo dosad isplatili 2.108.205 eura glavnice i kamate na glavnici od 254.512 eura. Znači, ukupno je isplaćeno 2.362.717 milijuna eura. Još nismo platili sudske troškove koji će prema procjeni iznositi preko 100.000 eura. Inače, u tom kreditu redovna kamatna stopa ukupno iznosi 75.000 eura, velika je to stopa. Imamo obrade naknade banke prilikom isplate kredita. Kad dobijemo sudske troškove i troškove odvjetnika taj će se iznos popeti na 2,7 milijuna eura. To je trošak jadnog malog grada za veliku državu koja nas cijelo vrijeme ignorira.- istaknula je Tomić, naglasivši kako joj od 2018. do smjene vlasti u Gradu Korčuli bivši gradonačelnik Andrija Fabris (HDZ) u nijednom trenutku nije spomenuo nagodbu koju je nudio odvjetnik oštećenih Korčulana. Naglasila je kako o predmetu Kalac nikad nisu razgovarali.

- Bilo je to vrijeme kad gradonačelnik nije mogao odlučivati o iznosu većem od 0,5 posto primitaka ukupnog proračuna, što je tad iznosilo oko 136.000 kuna. Nitko ne zna zašto se o tome nije razgovaralo, a to je bilo vrijeme kad smo bili stabilni. Ja o ovome ništa nisam znala, apsolutno nisam ništa znala. Da jesam, predložila bih da se ljude isplati. Nikako ne razumijem zašto se ljude koji su 40 godina čekali svoje novce nije željelo isplatiti. - kazala je Tomić.

Dok HDZ-ovci tražeći da ih vodi na sastanak kod Bačića gradonačelnicu Silić Maroević omalovažavaju, pokušavajući je pred građanima prikazati nesposobnom da riješi da država obešteti Grad, pročelnica Tomić kaže:

- Nika Silić Maroević itekako je sposobna nositi se s ovim problemom. Mene inače ova situacija podsjeća na 1571. godinu kad su žene obranile Korčulu, kad su obukle muške odore i obranile Korčulu. Ovo je inače najteža situacija u kojoj se naš Grad našao, a gradonačelnica je itekako hrabra, jaka i sposobna nositi se s njome. Odluke uvijek donosi s timom ljudi s kojima radi. Njena volja za Grad je velika i moram reći da je s njom jako ugodno raditi. - istaknula je Tomić.

Iako se ne nada nekom rješenju tijekom sastanka s ministrom Bačićem, još jednom je ponovila kako se HDZ-ovci u Korčuli kad je u pitanju situacija u kojoj se Grad Korčula trenutno nalazi, nemaju čime pohvaliti.

- Sve što su ponudili je da nam budu fizička pratnja na putu za Zagreb. Kažem vam, nama njihova pratnja ne treba. Oni ne mogu za ništa biti zaslužni, samo nam oduzimaju vrijeme. Nama je ministar Bačić još 1. kolovoza na sastanku rekao: „Kad isplatite ljude, pošaljite nam dokumente i mi ćemo vas obeštetit, nešto ćemo napraviti.” Odmah smo mu sve poslali, a još čekamo. Ljudi misle da će nam Ministarstvo pomoć, taj ministar Branko. Pa neće oni pomoći. Ministarstvo državne imovine samo će izvršiti svoju obvezu – obeštetit će nas za imovinu koja je njihova, državna. - kazala je pročelnica Upravnog odjela za financije Grada Korčule Bernarda Tomić.

Prema informacijama iz Gradskog odbora HDZ -a grada Ploča, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će u petak isplatiti treću, posljednju ratu obeštećenja za 545 radnika Plobesta u ukupnom iznosu od skoro 33,4 milijuna kuna.

Podsjetimo, još je polovicom siječnja 2020. na prijedlog tadašnjeg ministra Tomislava Ćorića, jednoglasno u Hrvatskom saboru izglasan Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. kojim se predviđa obeštećenje radnika koji su u toj tvrtki bili zaposleni od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. te su najmanje pet godina bili izloženi azbestu. Svaki od tih radnika, uključivo i njihovi nasljednici, dobili su novčanu naknadu od 219 tisuća kuna koju im je Fond obročno isplatio kroz trogodišnje razdoblje.

Pisanu inicijativu za ovaj Zakon uputili su pločanski HDZ -ovci, kao podršku zahtjevima radnika, ista je podržana od predsjednika Kluba zastupnika HDZ -a Branka Bačića, a sve potrebne radnje je obavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Upotreba azbestnih materijala u prošlosti je bila dosta raširena. Kod mnogih radnika koji su bili izloženi udisanju azbestne prašine došlo je, na žalost, do ozbiljnih zdravstvenih oboljenja. Upotreba azbesta danas u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, zabranjena.

nm