Prikazujem sadržaj po oznakama: korčula

Kad mu je već bilo hitno na dnevni red prošle sjednice Gradskog vijeća uvrstiti prijedlog sporazuma s državom oko obeštećenja za Kalac, što je gradonačelnik Korčule Frano Jeričević (HDZ) i sam potvrdio, vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo) pitala je Jeričevića što je dodatno poduzeo oko obeštećenja. Kako stvari stoje - ništa!

- Na sjednici prije svečane sjednice Gradskog vijeća, kao oporba izrazito smo se protivili načinu na koji su točke došle na dnevni red, posebno vezano za točku o sporazumu s državom za obeštećenje u Kalcu. Jedno od obrazloženja za stavljanje točaka na takav način bilo je žurba i hitnoća. Gradonačelnik je rekao da nije mogao čekati s tom odlukom jer da ga čekaju teški dani, teške odluke i velika kriza. Zanima me što se konkretno poduzelo od dana kad je na Gradskom vijeću prihvaćena ta odluka o obeštećenju, što smo valorizirali od te odluke, s obzirom da ste to naglasili da vam se za to izrazito žuri i da je to razlog zašto ste je na takav način stavili na Gradsko vijeće. - pitala je Šain Kovačević. 

- Točno je da smo žurili i trenutno smo u postupku potpisivanja sporazuma. Ja se nadam da će se to uskoro dogoditi. - uzvratio je Jeričević, koji ima plan čim prije iznajmiti  nekretnine kojim će Grad Korčula biti obeštećen od države - zgradu ex policije i taracu Kapetanije. 

- Krenut ćemo u analizu i pripremu na koji način i pod kojim uvjetima, jasno i glasno ću reći, dugoročno iznajmiti zgradu policije putem javnog poziva, isto tako terasu kapetanije. - rekao je Jeričević. 

Dok je zgrada policije Gradu Korčuli zapravo davno darovana, Jeričević koji ne razumije da su ga u vertikali preveslali, tvrdi suprotno.

- U javnosti su se pojavile raznorazne informacije kako je zgrada ex policije već bila naša. Ja moram reći da ona nije bila naša bezuvjetno. Postojao je rok od pet godina u kojemu se je trebala privesti svrsi. To se nije napravilo i to mi je apsolutno jasno. Sad u ovom trenutku je ta zgrada naša. Možemo je iznajmit dugoročno, osigurat gradu veći priljev novaca u proračun. Također, zgrada kapetanije. Pojavljuju se dezinformacije kako navedena zgrada nema uporabnu dozvolu, što nije točno. Zgrada je prije '68. ... – rekao je Jeričević koji rečenicu nije dovršio.

Nekretnine, kojima će Grad Korčula biti tek djelomično obeštećen, Jeričević namjerava iznajmiti pa od tog najma puniti proračun. 

- Sad u ovom trenutku je zgrada ex policije naša. Možemo je iznajmiti dugoročno, osigurati Gradu veći priljev novaca u proračun. Radovi na luci Polačište se nastavljaju iza ljeta i potpisan je sporazum da kad se luka Polačište izgradi, da se Kapetanija i Carina prebacuju u Polačište, a nama se otvaraju dvije najvrijednije nekretnine na zapadnoj obali. - kazao je Jeričević, koji u zadnje vrijeme stalno najavljuje uređenje zapadne obale. 

Kojim sredstvima namjerava urediti zapadnu rivu ne govori, ali zato je siguran da će, iako su izbori još daleko, taj projekt završiti u idućem mandatu. 

- Smatram da je to jedna od najljepših riva na Jadranu i da je ovo prvi preduvjet za kompletno uređenje cijele zapadne obale. Znamo da je Kneževa kula u problemu, narušena je statika. U zimskim mjesecima more plavi cestu. Vjerujem da ćemo u ovom mandatu započeti, a već u drugom i završit to kompletno uređenje zapadne obale. - rekao je gradonačelnik Korčule. 

Dok oporba sumnja kako će darovane nekretnine na bubanj, Jeričević demantira da će ih prodati.

- Naglasit ću, nemamo u planu prodati, nećemo prodati ni zgradu ex policije, ni zgradu Kapetanije. Od samog početka jasno i glasno komuniciramo da želimo obje dvi nekretnine staviti u funkciju i time osigurati bolji priljev dugoročno u proračun Grada Korčule. - kazao je. 

Dok on ističe kako će navedene nekretnine dugoročno iznajmljivati jasno je da ih nema namjeru urediti i staviti u neku javnu funkciju. Jasno je to i vijećnici Šain Kovačević koja je istaknula svoje mišljenje zašto je sporazum o obeštećenju bez prethodne najave uvršten na dnevni red sjednice u srpnju.

- Točka Kalca stavljena je na dnevni red iz čisto političkih razloga, da se mi ne bi mogli bolje pripremiti, da nas se šokira jer se ništa po tom pitanju nije ni moglo napraviti konkretno. - kazala je Šain Kovačević koja je imala odgovor i na Jeričevićevu tvrdnju da zgrada ex policije nije gradska. 

- Kaže gradonačelnik da se nisu ispunili uvjeti za zgradu policije. Mogli smo se boriti da se ispune uvjeti s obzirom da je već duže godina u toj zgradi udruga koja koristi kao društvenu namjenu. - istaknula je Šain Kovačević. 

Dok se stalno hvali kako je izvukao Grad Korčulu iz financijskih problema, začuđuje odgovor koji je vijećnici Šain Kovačević ponudio Jeričević.

- S čime ćemo se mi boriti? Pa jeste li čuli u kakvim se mi financijskim problemima nalazimo? Kad bi mi tu zgradu priveli svrsi? - niz je pitanja koje je vijećnici Šain Kovačević postavio Jeričević, a na koje bi kao gradonačelnik on trebao dati odgovore. 

No, barem je siguran da će riješiti prostor za udrugu koja djeluje u zgradi ex policije.

- Ja sam s udrugom više puta razgovarao i ne brinite, ja nisam taj koji će udrugu izbaciti na cestu. Oni će dobiti drugi prostor, a mi ćemo nastaviti razvijati grad kako smo i zamislili. - kazao je korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević. 

S kojim novcem će razvijati Grad u kojem nije u stanju kao preduvjet riješiti osnovne komunalne probleme, nije odgovorio. Vjerojatno računa da će i taj posao umjesto njega odraditi vertikala. 

Financijsku sliku Grada korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević (HDZ) pokušava opiturati ljepšim bojama, a u tome mu naručenim pitanjima pomažu i HDZ-ovi vijećnici. Tako je vijećnica Ivana Farac (HDZ) pitala Jeričevića što za Grad Korčulu predstavlja zatvaranje minusa od milijun eura. No, kad se minus zatvara da bi se ponovio koristio, a da bi se njime podmirivale dnevne financijske obaveze, pitanje je groteskno.

Kako je zbog požara na Pelješcu, koji je gorio u vrijeme dok se održavala sjednica Gradskog vijeća Grada Korčule, vijećnik Ivo Kalogjera (HDZ), inače zapovjednik DVD-a Korčula, žurio na požarište, dok Jeričevićeva „apsolutna većina” broji jednog vijećnika više od oporbe, a predstavnička tijela nemaju kao u nekim sportovima klupe s rezervnim igračima, vladajući i oporba usuglasili su se skratiti Aktualni sat kako bi, prije nego Kalogjera napusti sjednicu, sve točke dnevnoga reda bile izglasane pa i famozne 3. izmjene Prostornog plana prema kojim će u Pupnatskoj Luci biti moguća gradnja lukobrana.

Na Aktulanom satu, čak i u skraćenoj verziji, kad vijećnici umjesto dva mogu postaviti tek po jedno pitanje, nije manjkalo onih naručenih pa je vijećnica Farac svojim pitanjem o minusu na računu zapravo gradonačelniku Jeričeviću omogućila da se pohvali onim čega nema - stabilnim gradskim financijama. 

- Nedavno ste spomenuli da Grad zatvara preneseni manjak koji se prethodnih godina zatvarao početkom veljače. Možete li pojasniti što to konkretno znači za financijsku stabilnost i likvidnost Grada i je li zatvaranjem tog manjka Grad ujedno izašao iz prethodnih financijskih obveza i dugovanja? - pitala je Farac. 

Da je Farac prije nego je postavila naručeno pitanje stala pa razmislila, shvatila bi da ga je sramota postaviti. Jer kad zatvaraš minus od milijun eura da bi ga ponovo otvorio i s tim minusom pokrivaš svakodnevne financijske obveze, jasno je da si u gabuli. No, Jeričević koji svoje poraze i nesnalaženje u vođenju Grada, redovito prikazuje kao pobjede, to je iznova učinio.

 - Imali smo ugovorenih milijun eura prekoračenja gdje smo imali obvezu to zatvoriti jedanput u godini, što je dosad bio slučaj u veljači kad je proračun najprazniji, kad je to najteže. S obzirom što smo sve prošli ovu zimu i način na koji smo zatvorili to prekoračenje od milijun eura, odlučili smo ove godine to napraviti baš sad u sezoni kad je proračun znatno puniji i kad je lakše prikupiti tih milijun eura koje moramo imati jedan dan na računu kako bi mogli od banke dobiti novo prekoračenje na milijun eura. Sad smo to prekoračenje zatvorili u kolovozu i dogodine ćemo ga opet zatvoriti u kolovozu. – rekao je Jeričević. 

Kad je u pitanju milijun eura prekoračenja po računu Grada Korčule, što je zapravo kreditno zaduženje, Jeričević kaže da ima plan.

-  Naš plan je da mi taj milijun polako smanjujemo, da to prekoračenje bude iz godine u godinu sve manje. - rekao je. 

Dok bez prekoračenja od milijun eura Grad Korčula ne može funkcionirati, Jeričević se hvali stanjem gradske blagajne. 

- Što se tiče prvih šest mjeseci ove godine, neposredno nakon lokalnih izbora, Grad Korčula poslovao je s manjkom od 600 000 eura dok u istom razdoblju ove godine Grad Korčula posluje s viškom od 746 000 eura. To znači da smo samo u godinu dana financijske rezultat poboljšali za 1,3 milijuna eura. Ukupni dug Grada smanjen je s 1,7 milijuna eura na nešto manje od 1,1 milijun eura, gotovo za 700 000 eura. - ispričao je Jeričević. 

Kako mu brojke, odnosno jednostavne matematičke operacije nisu jača strana, dok tekuće obveze podmiruje koristeći dozvoljeni minus od milijun eura, on se još i pohvalio.

- To su podaci s kojim se želim pohvaliti. Mislim da je ovo primjer kad se može da se hoće. Nisu ovo lake odluke, nije ovo lak posao, ali svi smo se skupa stisli i odradili i rezultati se vide već nakon godinu dana. - kazao je Jerićević, na kraju ipak dodavši kako Grad još ni blizu nije stabiliziran. 

Na Dubovu su u utorak započeli pripremni radovi na izgradnji Pretovarne stanice Korčula. Gradilište je ograđeno i propisno označeno. Investitor je županijska Agencija za gospodarenje otpadom. Radove, prema podacima na građevinskoj ploči, izvodi tvrtka Reliance iz Splita. Projektant je Hidroplan dok je nadzor povjeren tvrtki Kling iz Rijeke.

Dok u Čarskom polju traje berba Pošipa, na Dubovu, području pod Naturom 2 000 ponovo se krči šuma. U neposrednoj blizini prije nekoliko mjeseci šuma se krčila za potrebe odlaganja šuta ili kako se to uljepšano kaže mineralne sirovine s gradilišta pristupne ceste za luku Polačište, a što je izazvalo revolt brojnih stanovnika Korčule, koji su okupljeni u Inicijativu građana za Korčulu organizirali i javni prosvjed.

Iz Pretovarne stanice na Dubovu smeće će se nakon pretovara prevoziti u Županijski centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju. No taj se Centar neće se tako lako izgraditi, dok se Pretovarna stanica na Dubovu mora početi graditi kako se ne bi izgubili europski novci kojima se taj projekt financira.

Otok Korčula ima dva odlagališta otpada, a župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo u nekoliko je navrata isticao kako će se po završetku CGO -a na Lučinu razdolju oba odlagališta zatvoriti.

Dok se u Čari većina stanovnika protivi izgradnji Pretovarne stanice te često ističu kako će umjesto po vinima i uzgoju vinove loze postati poznati po smeću jer će se ono prije odvoza dovoziti na sortiranje na Pretovarnu stanicu na Dubovu, župan Pezo isticao je kako će se otpad kratko zadržavati na budućoj Pretovarnoj stanici.

- Naš jedini zadatak je da maknemo smeće s otoka Korčule. Smeće više neće ostajati na otoku duže od 24 sata. Prostornim planom, odnosno ciljanim izmjenama Prostornog plana 2020. svi naši načelnici s otoka Korčule su podržali tu poziciju za pretovarnu stanicu. Podržali su je zato što su bili svjesni da rješavanjem te pozicije imamo mjesto gdje će se otpad zadržavati na otoku možda 24 sata, možda 34, možda 48 sati, možda 15 dana, ovisno o kojoj se sirovini radi. Alternativa tome je da postojeća odlagališta ostanu živa i da otpad ostaje na otoku. Znači, između dileme da zatvorimo dva odlagališta i da otpad ne ostaje na otoku, imamo poziciju pretovarne stanice, znači objekta, građevine gdje će se taj otpad prebacivati i odnositi van otoka. Dakle, alternativa pretovarnoj stanici je da odlagališta i smeće ostaju na Korčuli. – kazao je Pezo u svibnju na sjednici Županijske skupštine.

Korčulanska oporba nije podržala posljednje, treće izmjene i dopune Prostornog plana Grada Korčule jer je u njih HDZ ubacio odredbu prema kojoj je u Pupnatskoj luci moguća izgradnja lukobrana. Treće izmjene i dopune Prostornog plana Grada Korčule, kojega je bez oporbe usvojila HDZ.ova većina, inače su u najvećem dijelu plod rada administracije bivše gradonačelnice Nike Silić (SDP), a vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo), podsjetila je kako je u to vrijeme usvojen cijeli niz primjedbi koje su se odnosile na javni interes, društvenu namjenu, zaštitu prostora i otočkog načina života. Za primjedbe koje nisu mogle biti prihvaćene zbog zakonskih normi, Šain Kovačević istaknula je kako se zakoni moraju  poštivati, ali i naglasila što će Grad Korčula izgubiti baš zbog zakona.

- Živimo u parlamentarnoj demokraciji i morali bismo se boriti protiv centralizacije. Praktički gubimo svu obalu koju kao otočni grad imamo. Njome će upravljati Županija. Inzistirali smo na sportskim lukama, na sportskoj luci na istočnoj obali, na Punta Jurani gdje je bila ideja da njome upravlja ŠRC Kanjac. Iznimno je bitno za Grad Korčulu i jedan tradicionalan način života, da to nije komercijalna luka, da se njome upravlja iz Grada. Nama ostaje sve više problema, računa, dugova, a resursima kojima bi mi trebali upravljati, e njima upravlja Županija ili država. - kazala je Šain Kovačević, koja se protivi gradnji lukobrana u Pupnatskoj luci, budući da se u izmjenama Prostornog plana jasno navodi kako će se mijenjati obalna linija. 

- Tražili smo izričitu zaštitu Pupnatske luke, a sad se kategorički dozvoljava gradnja u luci i mijenja obalna crta. Za valu kao što je Pupnatska luka to je neprihvatljivo i nije jasno gdje je tu interes Županijske lučke uprave. - rekla je Šain Kovačević.

NIKA SILIĆ: POSTOJAO JE OGROMAN PRITISAK OD LUČKE UPRAVE

Mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci bivšoj gradonačelnici i aktualnoj vijećnici Niki Silić (SDP) osnovni je razlog zbog kojeg nije glasala za Prostorni plan.

- Nismo podlijegali pritiscima širenja građevinskih područja na dijelove grada za koje smatram da ih treba očuvati. Nismo ogulili taj sloj jabuke. Oni koji će podržati ovaj Prostorni plan moraju shvatiti da smo dali mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci. Tko god danas digne ruku za, digao je ruku za lukobran u Pupnatskoj luci. Lukobrana ima puno, luka ima puno, vezova uvijek fali, ali ne mislim da ih moramo graditi u Pupnatskoj luci. Ako vam netko kaže „nećemo ih graditi, ali nek ostane mogućnost”, samo vas zavarava. Zaštitimo ono što nam je ostavljeno u nasljeđe. Trebaju nam vezovi, ali treba nam i ljepota, priroda i sačuvan okoliš. Najveći razlog mog nedizanja ruke za ovaj Prostorni plan bit će ta odredba. - kazala je Silić, naglasivši kako je u vrijeme izrade 3. izmjena Prostornog plana bila izložena pritiscima, a otkrila je i čijim. 

- Postojao je ogroman pritisak na nas od Lučke uprave s kojom smo dobro surađivali do trenutka kad smo rekli „ne” pa su se naljutili. - rekla je Silić, otkrivši tko je još pritiskao.

- Kad smo slali Plan na mjerodavni Zavod u Županiji  prvo su imali neke više - manje „zelene” primjedbe koje su bile logične. Kad smo ih većinu uvažili, došle su nove primjedbe da se uskladimo s odlukama Županijske skupštine o lučkim područjima. Neviđen je pritisak da Zavod, koji služi za zaštitu prirode, nama daje preporuku, jer njihovo mišljenje nije obvezujuće, da se usklađujemo s odlukama Županijske skupštine. Pitam se tko donosi ovaj Prostorni plan, Županija ili mi? Mi ga donosimo. To je naš plan. Moramo se uskladiti s planom višeg reda, a nikakva odluka Županijske skupštine nas ne obvezuje da donosimo ovakvu ili onakvu odluku o izradi Prostornog plana. Mislim da smo mi dobro odlučili kad smo se tome usprotivili. - rekla je Silić. 

- Ovo je vaš Prostorni plan i vi nećete dignuti ruku za vaš prostorni plan!? Ništa nismo izmislili, nego smo se uskladili sa zakonom i vi nećete glasati za ovaj prostorni plan. - uzvratio je Silić korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević (HDZ).

JERIČEVIĆ: ŠTO MJESNI ODBORI I KOTARI BUDU HTJELI MI ĆEMO GURATI

Prvo je odbacio mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci, no brzo se razotkrio. 

 - Što se tiče Pupnatske luke, to je još iz predizborne kampanje nekakav fake news. Pupnatska luka je dio dugogodišnje strategije razvoja i upravljanja lučkim područjima kad govorimo o komunalnim vezovima. Hoće li taj projekt biti realiziran u budućnosti, o tome će odlučiti standardna procedura i ministarstava, Županija i Grad Korčula, a na kraju ljudi iz Pupnata. Pupnaćani će odlučit treba li im to ili ne. Puno puta sam istaknuo da kad se radi neki projekt, ako lokalno stanovništvo, mjesni odbor, gradski kotar budu protiv, mi to nećemo gurati. Sve ono što mjesni odbori, gradski kotarevi budu htjeli, mi ćemo, dok sam ja gradonačelnik, razvijati, gurati i završavati. Sad se pojavila ideja o uređenju Pupnatske luke i vi ste strogo protiv i nećete glasati za ovaj današnji Prostorni plan. Meni to stvarno  nije jasno. - rekao je Jeričević. 

- Strogo sam protiv gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci. - uzvratila je Silić, pojasnivši zašto se tom lukobranu protivi. 

- Poštivajući Pupnaćane i mjesne odbore i sve ostale, postoji nešto iznad svih nas, što nam je ostavljeno, što će ostati iza nas. Vi kao da hodate po otoku i gradite što kome treba. Postoje stvari koje su iznad nas, koje su veće od nas, koje su stvorene prekrasne i prirodne i ne moramo u svakom kutu naše obale, u svakoj vali, mandraču činiti lukobrane samo zato što se to može. Ja se, za razliku od vas, ne bojim to reći. Ne bojim se reć' da možda neki plan Lučke uprave nije dobar. Može mi bit sestra, brat, ne znam tko, ako mislim da to nije dobro, ja ću to reći. Ne mislim da je plan Lučke uprave Sveto pismo. Planovi su tu da se mijenjaju. Netko je odlučio u nekom trenutku da će to staviti u Plan. Nitko nije pitao Pupnaćane što o tome misle. Ja sam rekla što ja mislim o tome i zašto to nisam stavila u Prostorni plan. - rekla je Silić, podsjetivši Jeričevića na njegov modus operandi. 

- Prvo ste u kampanji negirali mogućnost gradnje lukobrana. Govorite „ja ću o svemu, prije nego što to stavim, razgovarati s Pupnaćanima”. Nisam primijetila zbor građana u Pupnatu i prezentaciju ovoga projekta kojega sam ja vidjela. Postoji idejni projekt i ja sam ga imala na svom stolu. Nije to nikakva ideja već projekt koji je vrlo daleko otišao i ne mislim da je dobar i da ga trebamo podržati zato što nekome treba vez. - istaknula je Silić. 

- Pa kad ste ga već imali na stolu, što vi niste sazvali zbor građana za Pupnat? - pitala je vijećnica Ivana Farac (HDZ) bivšu gradonačelnicu, danas vijećnicu Niku Silić.

- Vi mene pitate zašto ja nisam sazvala zbor građana za projekt s kojim se apsolutno ne slažem?! Moje je bilo da u Prostorni plan stavim ono što smatram da treba ili ne treba. Po mom mišljenju lukobran u Pupnatskoj luci ne treba i nisam ga stavila u Prostorni plan. Da sam imala dilemu staviti ili ne, sazvala bi zbor građana. Vaš gradonačelnik je u kampanji i sad na vlasti rekao da će on pitati  Pupnaćane. Nije ih pitao nego je stavio to u Prostorni plan. Što vam tu nije jasno? - uzvratila je Silić i nastavila: 

-  Vi ste predsjednica Mjesnog odbora. Zašto niste sazvali ljude ako imate dilemu? Vi, koji ste odlučili da se u taj prostor može dovesti mehanizacija, napraviti lukobran, vaša je dužnost bila da to učinite. Vi obnašate vlast u Gradu, a i u vašem mjestu. - kazala je Silić.

ŠAIN KOVAČEVIĆ U PAR RIJEČI SVE JE RAZGOLITILA: VEZOVA BEZ LUKOBRANA NEMA

Da Jeričević, iako tvrdi da hoće, građane u konačnici neće pitati ništa, smatra i vijećnica Šain Kovačević.

- Kaže gradonačelnik, „pitat ćemo građane”. Nećemo ih pitati jer ih više nemamo što pitati. Kad se ovo preda, neće se pitati građane, odlučit će Županija i ministarstvo. Dokad ćemo klimati glavama i prihvaćati zakone koji se donose negdje drugdje, a mi ih moramo provoditi na vlastitu štetu?-  zapitala se vijećnica Šain Kovačević, naglasivši kako izmjena obalne linije u Pupnatu nije zakonska obaveza 

No, Jeričević je ponavljao kako se lukobran neće graditi. 

-  Ovo se stavlja u Prostorni plan što ne znači da će se sutra graditi nekakav lukobran od 100 metara. Stalno ponavljate lukobran, lukobran, lukobran. U kampanji ste ljudima usadili u glavu da je to lukobran. Dakle, ako se i bude gradilo, grade se komunalni vezovi za lokalno stanovništvo. Procedura je jasna. Da bi se nešto sutra razvijalo, projektiralo i realiziralo mora postojati u Prostornom planu. Sve dok sam ja gradonačelnik, pitat će se naše sugrađane slažu li se s projektom i uvažit će se sve što im se bude moglo uvažiti da se poboljšaju njihovi životni uvjeti. - rekao je Jeričević. 

No vijećnica Šain Kovačević suprotnog je stava i zapravo je u pravu jer u Prostornim planovima nisu važne skice već on navedeno u u tekstualnom dijelu.

- Ovo nije usklađenje sa zakonom. Ubacili ste rečenicu da se može mijenjati obalna linija, što dozvoljava gradnju. Ne moramo se slagati, ali barem recimo onako kako jest. - kazala je Šain Kovačević s kojom se složila i vijećnica Silić. 

-  Diranje obalne linije i gradnja nema veze nikakve sa zakonom. To je već sve dogovoreno i to znamo. Ne bojim se javno reći da se razgovaralo s ministarstvom hoće li oni jedan dan to pustiti kad dođe Prostorni plan ili neće. To mi je rečeno na moje uši. Kad je unesena mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci ovo postaje vaš Prostorni plan, a moj nikako ne može biti s ovom odredbom. - kazala je Silić, koju je vijećnik Nikola Botica (HDZ) pitao je li protiv izgradnje groblja u Čari koje je u Prostornom planu, pa mu je Silić objasnila kako stoje stvari. 

- Pokušavate reći da sam ja protiv proširenja groblja u Čari. Bože dragi, projekt je gotov. Mi smo ga izradili. O čemu vi pričate? Novi ste u vijeću, imate vladajuće i oporbu. Oporba nije odgovorna za donošenje planova, proračuna. To ste odgovorni vi. I vi morate danas ovdje dignuti ruku, ja ne moram i mogu lipo ovdje govoriti što mi se u ovom Planu ne sviđa. Ima puno stvari koje su super. Ja ću govoriti ono što ne valja u njemu i govorit ću i govoriti i govoriti, a vi me ispravljajte koliko god hoćete. Kad jedan dan dođe tamo mehanizacija i krene gradnja lukobrana, sjetit ćete me se. - naglasila je Silić čije mišljenje dijeli i vijećnica Šain Kovačević. 

-  Lukobran će biti u Pupnatskoj luci. Bez lukobrana se ne mogu graditi vezovi jer je to otvorena vala. Budimo otvoreni i iskreni.- kazala je Šain Kovačević. 

Tijekom provođenja redovitih aktivnosti nadzora cestovnog prometa, policijski službenici Policijske postaje Korčula su u subotu, 8. kolovoza u noćnim satima u Blato zaustavili osobni automobil slovenskih nacionalnih registarskih oznaka dok je vozilom upravljao 45-godišnji državljanin Republike Slovenije. Obavljenim alkotestiranjem vozača utvrđena je koncentracija alkohola od 1,63 g/kg.

Zbog počinjenja prometnog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač je odmah isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog. Izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1320 eura, obveza plaćanja troškova prekršajnog postupka u iznosu od 66,36 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije na području Republike Hrvatske u trajanju od 2 mjeseca.

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska upozorava sve vozače kako je vožnja pod utjecajem alkohola jedan od glavnih uzročnika najtežih stradavanja u prometu. Apeliramo na sve vozače da nakon konzumacije alkoholnih pića ne sjedaju za upravljač vozila, već da koriste alternativne načine prijevoza kako bi zaštitili svoj život i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

DPJ

Tradicionalno Prvenstvo grada Korčule u vaterpolu, koje je i ove godine početkom kolovoza okupilo ekipe gradskih četvrti na otvorenom plivalištu KPK-a, donijelo je novog prvaka. U napetoj završnici u subotu ekipa Starog Grada prekinula je trogodišnju dominaciju Borka i slavila rezultatom 8:7. Na ovogodišnjem izdanju prvenstva sudjelovale su četiri ekipe: Sveti Nikola, Biline, Stari Grad i Borak.

Titula najboljeg vaterpolo kvarta nakon tri godine seli iz Borka u najstariji dio grada. Stari Grad je tijekom cijele finalne utakmice protiv Borka imao rezultatsku prednost. Međutim, ekipa Borka uspjela je uhvatiti priključak i izjednačiti na 7:7. Golom Bojana Matutinovića u zadnjoj četvrtini, Stari grad preuzima vodstvo za konačnih 8:7.

Utakmica za treće mjesto ponudila je odličan vaterpolo i izjednačen rezultat (6:6) između Bilina i Svetog Nikole. U pravom prijateljskom raspoloženju, ekipe su odlučile preskočiti izvođenje peteraca i podijeliti treće mjesto.

Od izbora do izbora, često se može čuti kako bi HDZ, da kandidira magare, izbore i dobio. Magarac ne može biti kandidat na izborima, ali bi bio bolji od pojedinih političara. Kad je već tako nije rijetkost da, kad nema boljih i iskusnijih, stranke za kandidate isture ljude iz trećeg ešalona, pojedince za koje šire nitko nije nikad čuo. Ako pobijede, neki od tih ljudi na izvršnim funkcijama uče u hodu i s vremenom dio njih postanu čak i izvrsni obnašatelji vlasti i političari. Korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević nije od te sorte, zasad bi i magarac bolje vladao Korčulom od njega. On je godinu i dva mjeseca nakon izbora još uvijek potpuni politički analfabet koji omalovažava i vrijeđa političke protivnike, ali i zdravu pamet vlastitih građana tvrdeći da ima apsolutnu vlast.

Da ima apsolutnu vlast, korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević ne bi se ni zamarao kvorumom. Da HDZ u Korčuli ima apsolutnu vlast, predsjednica Gradskog vijeća Ivana Fabris ne bi morala čitati tako „opsežno”, na 80 strana rastegnuto izvješće o Izvršenju proračuna za prethodnu godinu. O kvorumu ne bi niti razmišljala niti bi se javno jadala „koliko je potrebno truda, energije i kompromisa da se može dogovoriti sjednica, termin da odgovara svim važnim akterima da mogu doći na sjednicu”.

BI LI UOPĆE BILO SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA DA JERIČEVIĆ UISTINU IMA „APSOLUTNU VLAST”?

Da HDZ u Korčuli ima apsolutnu vlast tada Fabris ne bi svako 20-tak minuta određivala pauzu za hidrataciju, da se sabere. Da Jeričević u Korčuli ima apsolutnu vlast, sjednica Gradskog vijeća možda ne bi ni bilo osim kad treba usvojiti proračun i uz druge zakonski obavezne „prigode”.

Ali, eto, Jeričević, koji je na lokalnim izborima prije nešto više od godine dana protukandidatkinju pobijedio za (sumnjiva) četiri glasa više, dok u Gradskom vijeću ima jednog vijećnika više od oporbe, tvrdi da ima apsolutnu vlast. Možda je, dok to uporno ponavlja, kakvu neuku budalu i uspio uvjeriti kako on u Korčuli ima apsolutnu vlast. No realnost je ipak drukčija. 

Na sjednici korčulanskog Gradskog vijeća u lipnju kad mu je falio jedan vijećnik, vidjelo se da je „apsolutist” Jeričević zapravo gol. Korčulanski Kralj Sunca svoju sedmoricu pokornih HDZ-ovaca lako uvjeri da mu dižu ruku za točke dnevnoga reda, čak i one neusklađene sa zakonom jer oni ništa ne propituju, niti znaju, niti su to u stanju. Problemi nastaju kad ih treba okupiti na sjednici jer kad svih sedam HDZ-ov vijećnika nije na Vijeću, nema kvoruma, nema većine. 

Oporba ne mora niti dolaziti na sjednice jer da bi odluke koje Jeričević upućuje na Vijeće prošle, dovoljno je da sjednici nazoči svih sedam HDZ-ovih vijećnika. Oporba nema razloga vladajućima osiguravati kvorum, niti je to politički uzus u slučajevima kad se protive nekim aktima. Brojanje  ovčica  posao je gradonačelnika Jeričevića ili predsjednika Kluba HDZ-a.

I U HDZ-U SE SRAME JERIČEVIĆEVIH ISTUPA, NAŽALOST NE I U KORČULANSKOM

No HDZ-ovi vijećnici, barem oni koji su svoje stavove proklamirali javno, predvođeni gradonačelnikom okrivili su oporbeni SDP i Možemo što HDZ nije imao kvorum.

Pa iako je vijećnik Nikola Botica (HDZ) u jednom trenutku tijekom rasprave na posljednjoj sjednici oporbu usporedio s Šoićem iz „Tesne kože”, krivo je ciljao.

Nakon što nije došao na sjednicu pa HDZ nije imao kvorum, Ivo Kalogjera „uvređen i povređen” prozvao je oporbu da „zbog njihova odlaska nisu donesene važne odluke”. U svom patetičnom i na momente bezobraznom obraćanju pogodila ga je i tvrdnja na društvenim mrežama kako je gradonačelnik kriv jer nije uspio osigurati većinu. Najviše ga je izgleda pogodilo što će uskoro opet morati na sjednicu jer rekao je kako „slijedi još jedna sjednica pa svečana sjednica, sve usred sezone”. Svoj nedolazak na sjednicu pravdao je privatnim razlozima, pozivajući se na obitelj.

Nije Kalogjera ni prvi ni zadnji vijećnik u nekom predstavničkom tijelu koji nije mogao doći na sjednicu. Normalna je to stvar. Nije život pročitana knjiga, neki događaj, iznenadne okolnosti, često ljudima poremete planove. Zbog svog izostanka nije trebao rigati vatru na oporbu. Omalovažavati ih i patetično utopijski pozivati na zajedništvo. Svoj plamen bijesa trebao je preusmjeriti na Jeričevića. No to ne smije jer Kralj Sunca nema mana. On ne radi greške. 

Većina mu je na knap pa stado od svojih sedam ovčica Jeričević stalno mora držati na oku. To je, naime i razlog zašto sjednica prekinuta 17. lipnja nije sazvana prije. Kad je Kalogjera mogao na sjednicu, drugi je vijećnik već u avionu letio za Kanadu pa je nastavak sjednice sazvan nakon što se taj vijećnik vratio. No, Jeričević je to prešutjeo jer ne može reći da sjednicu nije mogao sazvati ranije jer opet nije imao kvorum.

Nije poznato tko je bio taj, koji je u nedostatku boljih kandidata, otvorio poklopac kutije u kojoj je čučao Jeričević, ali oni trezveniji u HDZ-u kaju se što je taj pajac iz te kutije iskočio. Baš tako ga je opisao jedan visokorangirani HDZ-ovac, „pajac što iskoči iz one kutije, sram me njega”. I dok i u HDZ-u saginju glave pred glupostima koje izvaljuje Jeričević, nažalost to nisu ljudi iz korčulanskog HDZ-a, koji bi možda mogli stvari i popraviti, dapače, oni su vjerni podanici Kralja Sunca koji je umislio da je on Korčula.

Za razliku od Frana Jeričevića, pravi Kralj Sunca, Luj XIV. iako je sam sebe uvjerio kako je on središte svega, baš poput Sunca, bio je iznimno sramežljiv, odluke je donosio sam nakon dugog razmišljanja. Vladao je Francuskom 72 godine. Sam! Bio je apsolutist.

Frano Jeričević, na svu sreću, nije apsolutist, niti je u stanju donositi odluke za Grad Korčulu samostalno, a dok voli naslikavati, hodati rame uz rame s ministrima i županom poput malog psića, umjesto njega odluke za Grad Korčulu donosi netko drugi. Frano Jeričević na vertikalnom je povodcu kojim se upravlja iz Zagreba, ograničenih sposobnosti, a duga jezika.

Sljedeća sjednica Gradskog vijeća je 14. kolovoza, na HDZ-u je da osigura kvorum.

„Kada dođemo u situaciju da Grad službenom obavijesti moli ugostitelje da ugase glazbu, uklone reklame i poziva goste da ustanu za vrijeme procesije kako bi pokazali poštovanje, to nije dokaz snage baštine, a još manje vjere. To je znak koliko smo dopustili da komercijalizacija potisne identitet i vrijednosti ovoga Grada.” – reakcija je danas korčulanske gradske vijećnice Igre Šain Kovačević (Možemo) na objavu Grada Korčule.

Naime, Grad Korčula je objavio sljedeću obavijest:

„U srijedu, 29. srpnja, u vremenu od 20:00 do 21:00 sati, za vrijeme prolaska tradicionalne procesije sa svetim moćima sv. Todora, na području stare gradske jezgre gdje procesija prolazi, bit će na snazi privremene mjere. Ugostitelje molimo da u navedenom razdoblju privremeno ugase glazbu, uklone reklamne panoe i drugu pokretnu opremu koja bi mogla ometati prolazak procesije te nakratko obustave posluživanje na terasama.

Ujedno pozivamo sve građane i goste koji će se u tom trenutku nalaziti uz trasu procesije da njezin prolazak isprate s poštovanjem i dostojanstvom, a ako su u mogućnosti, da se tijekom prolaska procesije ustanu sa svojih mjesta i tako odaju počast te postanu dio stoljetne tradicije koja je jedan od simbola Grada Korčule.

Zahvaljujemo svima na razumijevanju i suradnji u očuvanju običaja koji se u našem gradu prenosi generacijama.”

Igra Šain Kovačević na to kaže:

„Poštovanje prema baštini, tradiciji i vjeri ne može se stvarati službenim naputcima, nego odnosom koji Grad prema njima gradi tijekom cijele godine i pokazuje vlastitim primjerom. Rasprodajemo kantun po kantun Korčule, javni prostor podređujemo zaradi, a ljude polako, ali sigurno, istiskujemo iz vlastitoga grada. S ljudima nestaje i Grad.

Grad koji mora moliti za poštovanje vlastite baštine trebao bi se najprije zapitati zašto je došao u situaciju da se ono više ne podrazumijeva.

Baština, tradicija i vjera ne čuvaju se službenim obavijestima ni pozivima da se ustaje sa stolica. One se čuvaju tako da grad ostane grad svojih ljudi te da se zajedno s njima razvija i mijenja.”

Dalje u svojoj objavi navodi:

„Kada stanovnika ima sve manje, a sadržaja koji služe isključivo turističkoj potrošnji sve više, baština i tradicija polako prestaju biti dio svakodnevnog života i postaju tek turističke predstave. Korčulani postaju gosti u vlastitom gradu, a ono što je stoljećima bilo način života pretvara se u scenografiju za jedan sat programa.

Sveti Todor nije smetnja ugostiteljstvu jedan sat godišnje. Problem je što su ostatak godine baština, tradicija i domaći čovik postali gosti u vlastitom gradu.

Gradska vlast nema što određivati kako će netko iskazivati poštovanje prema vjeri. Poštovanje se ne propisuje, a vjera se ne održava administrativnim naputcima.
Kada vlast počne određivati kako bi se ljudi trebali ponašati i koje geste činiti iz poštovanja, to nije izraz demokratske kulture, nego autoritarne logike. 

Bez slobodnih ljudi nema ni slobodne zajednice. A bez zajednice koja živi u svome gradu nema ni baštine ni tradicije -  ostaje samo turistička kulisa.

Grad koji mora moliti ljude da pokažu poštovanje prema vlastitoj baštini trebao bi se najprije zapitati kako je dopustio da dođe do toga.” – zaključuje Igra Šain Kovačević.

DPJ

Ljeto na Korčuli već godinama privlači goste željne mora, vina i mediteranskog načina života, a posljednjih se sezona otok sve snažnije profilira i kao gastronomska destinacija. U tu se priču idealno uklapa i restoran 7 Seas, smješten u sklopu Aminess Younique Korčula Heritage Hotela, koji ovog ljeta nudi opuštene bruncheve uz more, autorsku kuhinju chefa Matije Bogdana, degustacijske menije i večeri posvećene vrhunskim vinima i gastronomiji.

Na svega nekoliko koraka od mora, na samoj korčulanskoj rivi, restoran je otvoren svakoga dana od 7 do 23 sata, dok četvrtkom radi od 9 do 23 sata. Jednako privlači goste hotela, putnike u potrazi za autentičnim okusima, ali i lokalce koji traže mjesto za jutarnju kavu, obiteljski ručak ili večeru za posebne prilike.

Iza gastronomske priče stoji chef Matija Bogdan, koji je iskustvo gradio u renomiranim restoranima u Londonu, Parizu i Antwerpenu. Danas ga prenosi na jelovnik inspiriran Korčulom, Jadranom i Mediteranom, oslanjajući se na lokalne namirnice, sezonske proizvode i suvremene kulinarske tehnike. Njegova filozofija temelji se na uvjerenju da vrhunske namirnice ne trebaju mnogo kako bi došle do izražaja, zbog čega svako jelo donosi suvremenu interpretaciju tradicionalnih otočnih okusa.

Od jutarnjeg bruncha do degustacijskih večera

Poseban dio dnevne ponude čini brunch, koji je posljednjih godina postao nezaobilazan dio suvremene gastro scene.

Na jelovniku se nalaze jela poput kajgane s lisičarkama i umakom od sira Veli Jože, club sendviča s piletinom, jajima i sirom Runolist te domaće granole sa šumskim voćem i jogurtom. Ponudu nadopunjuju svježe pripremljena jela od jaja, sezonske salate, domaće focaccie, lagani riblji specijaliteti i slastice koje se jednako dobro slažu uz jutarnju kavu kao i uz popodnevni predah na terasi s pogledom na more.

Večernji sati donose drukčije gastronomsko iskustvo. Među jelima koja se izdvajaju nalaze se škampi s fermentiranim komoračem i kremom od škampa, Žrnovski makaruni s otočkom janjetinom i Pelješkim plavcem te steak od jadranske plavoperajne tune.

Gostima koji žele upoznati cjelokupnu filozofiju kuhinje chefa Bogdana namijenjen je degustacijski meni od šest do osam sljedova. Kroz pažljivo osmišljeni slijed jela predstavljaju se sezonske namirnice, plodovi Jadrana i okusi juga Dalmacije, uz vinske pratnje koje dodatno zaokružuju iskustvo.

Wine & Gourmet Nights okuplja chefove i vinare

Posebno mjesto u ljetnom programu imaju Aminess Wine & Gourmet Nights, serijal večera koji tijekom sezone okuplja renomirane chefove, vinare i ljubitelje gastronomije. Svako izdanje donosi poseban meni od nekoliko slijedova kreiran isključivo za tu prigodu, uz pažljivo odabrane vinske etikete i priče ljudi koji stoje iza njih.

Ovogodišnja izdanja predvodi chef Matija Bogdan, kojem će se pridružiti pastry chef Bojana Bukvić i jedan od najpoznatijih hrvatskih chefova Hrvoje Zirojević, poznat po spoju mediteranske tradicije i suvremenih kulinarskih tehnika. Večeri su zakazane za 28. kolovoza i 18. rujna, a rezervacije su moguće ovdje.

U programu sudjeluju i lokalni vinari čija vina predstavljaju bogatstvo korčulanskih sorti i dugu tradiciju otočnog vinarstva, a uz autentične okuse otoka, suvremenu kuhinju i opuštenu atmosferu, nezaboravna večer u restoranu 7 Seas je zagarantirana. 

Da su na sjednicu došla samo sedmorica HDZ-ovih vijećnika, da nije bilo oporbe da upozori, Gradsko vijeće Grada Korčule usvojilo bi kriminalni prijedlog zaključka o kupnji zemljišta za izgradnju prometnice unutar UPU-a Ekonomija - bez procjene vrijednosti zemljišta!

Dok Frano Jeričević već više od godinu dana, otkad je izabran za gradonačelnika Grada Korčule, nije sposoban naučiti, dok u gradskoj upravi vlada nerad, neznanje i kaos, dok HDZ-ovi vijećnici materijale upućene na Gradsko vijeće uopće ne čitaju jer valjda misle da im je dužnost samo dizati ruke za akte koje predlaže gradonačelnik, a predsjednica Gradskog vijeća Ivana Fabris ni nakon silnih pauza za hidrataciju nije u stanju pročitati malo duže štivo, ne treba čuditi što su akti na temelju kojih bi vijećnici trebali donositi odluke iz sjednice u sjednicu manjkavi pa se točke moraju povlačiti s dnevnoga reda.

Tako je sa srpanjske sjednice Gradskog vijeća, nakon poduže rasprave i hidratacijske pauze, na zahtjev oporbe povučen konačni prijedlog o kupnji zemljišta na Ekonomiji jer u materijalima nije bilo najvažnijeg podataka, a to je: koliko to zemljište košta! Kako se ne događa prvi put da su materijali manjkavi, vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo) ispravno je zaključila kako se „ovo pretvara u standardnu situaciju”. 

- Tražite da glasamo za nešto, a ne znamo za što glasamo. - istaknula je Šain Kovačević, koja je imala pitanje za predsjednicu Gradskog vijeća Ivanu Fabris čija je zadaća prije sjednice proučiti materijale upućene na Vijeće.

- Predsjednice, jeste li pregledali materijale? Je li vi zaista očekujete da mi izglasamo kupnju nečega, a da ne znamo koliko to košta, da dajemo odriješene ruke na temelju ničega jer to su materijali koje smo dobili za pripremu Gradskog vijeća!? Vi, možda demokraciju ne prihvaćate, ali bar glumite pa nam šaljite dokumente. Osjećam odgovornost i ne mogu dignuti ruku za nešto bez osnovnih informacija. Vidite li što šaljete, je li stvarno očekujete da glasamo bez svih informacija. – nizala je pitanja Šain Kovačević. 

Ono što je za Šain Kovačević neodgovorno, za Fabris je izgleda normalno. Ona akte prije nego li ih uputi na Vijeće kao da uopće ne čita. Ona, naime, svoju poziciju predsjednice Vijeća kao da doživljava više paradnom nego odgovornom pa Šain Kovačević odgovara da „što se tiče pripreme materijala, apsolutno dajem povjerenje pročelnici koja ih priprema”.

Akte osim pročelnika, koji ih pripremaju, dužni su pročitati i predsjednici predstavničkih tijela, ali kako se Fabris to ne da, predložila je vijećnici Šain Kovačević da kad ima situacije poput ove, kad su materijali manjkavi, pročelnici ili njoj uputi pitanje s detaljima. 

Detalji, konkretno, cijena zemljišta na Ekonomiji, koje će Grad Korčula kupiti, zanimala je i vijećnicu Niku Silić (SDP).

- Ova odluka nije mogla biti upućena na Vijeće bez procjene vrijednosti zemljišta. Kako možemo donijeti odluku da ćemo kupiti čestice za koje ne znamo koliko koštaju? Prvo treba napraviti procjenu, elaborat o vrijednosti zemljišta. - kazala je Silić, predloživiši da se točka o kupnji zemljišta na Ekomoniji povuče s dnevnog reda dok ne budu gotovi potrebni elaborati. 

Elaborate je, kaže pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet Nataša Drušković, Grad naručio, a objasnila je zašto nisu dostavljeni vijećnicima koji moraju znati koliko košta zemljište koje Grad kupuje. Objasnila je i gdje je zapelo, odnosno zašto procjena nije uvrštena u materijale temeljem kojih vijećnici odlučuju. 

- Sve procjene šaljemo na županijsko povjerenstvo i sad nam neke idu treći put na povjerenstvo. Sad su postupci procjene puno kompliciraniji jer se traže podaci i od Županije, ne više samo temeljem Porezne i to malo duže traje. – rekla je Drušković, koja ni sama ne zna kolika je vrijednost zemljišta potrebnog za izgradnju puta što je preduvjet za gradnju POS stanova. 

- Imamo četiri ovjerene procjene u ukupnom iznosu od 45.000 eura. Sa suvlasnicima smo napravili razgovor i objasnili projekt i svi su iskazali želju da izađu ususret. Cijene, kad dobijemo procjene... Teško će se znati konačna cijena jer ćemo se s nekima pokušati dogovoriti preko prebijanja komunalnog doprinosa. Teško je govoriti o cijeni. U ovom trenutku vam ne mogu dati te podatke kad ih nemamo. Radi se o više od 10 čestica. Izašao je procjenitelj za agrokulturu na teren, tako da i to čekamo, ovo je najbolje što se moglo napraviti u ovom trenutku. - rekla je Drušković, kojoj je izgleda normalno pred vijećnike staviti nepotpune akte pa su joj vijećnice Šain Kovačević i Silić očitale lekciju, podučile je njezinu poslu. 

- Morate imati iznose za koje mi možemo ovlastiti gradonačelniku za kupnju te zemlje. Ne možemo davati načelnu suglasnost za kupnju, a da ne znamo po kojoj cijeni. - rekla je Silić. 

- Ovo na ovakav način ne može doći na Vijeće. Poslali ste nam materijale i očekujete od nas da glasamo da nešto kupimo, a ne znamo cijenu. To je smiješno, ne možemo tako na pamet donositi odluke. Mi smo predstavničko tijelo ovoga Grada. - istaknula je Šain Kovačević, nakon čije je replike predsjednica Gradskog vijeća Fabris odredila pauzu. 

Nakon desetominutne pauze gradonačelnik Jeričević je točku o kupnji zemljišta na Ekonomiji povukao s dnevnog reda, kazavši kako nije dobro pripremljena. Loše pripremljene odluke Jeričević je povlačio i s prethodno održanih sjednica Gradskog vijeća.