Prikazujem sadržaj po oznakama: vela luka

Umjesto na izmjene i dopune plana programa rada i javnih potreba Općine Vela Luka, općinski vijećnik Dino Žuvela (HDZ) naglasak je u raspravi stavio na ulaganja u poduzetničku zonu, ali i konačno donošenje općinskog Prostornog plana. Žuvela naime smatra kako su poduzetnička zona, a nadasve Prostorni plan, ključni za razvoj Općine. Podsjetio je na lošu demografsku sliku velolučke općine, naglasivši kako je ne mogu popraviti manifestacije i navodnjavanje zelenih površina, u što se, stava je, troši previše novca.

Žuvela je prvo uvodno istaknuo kako načelnica vapi za pohvalama vijećnika. Dodavši kako je za pohvale zadužen vijećnik Plantić, načelnici Gugić spočitao je kako bi trebala biti skromnija jer sporna su mu izdvajanja za navodnjavanje.

- Koliko vidim, za sustav navodnjavanja planirate potrošit' 50.000 euri. Vidim da ste podignuli i stavku za šetnice, a za poduzetničku zonu smanjujte na 25.000 eur'. Bi' bi zadovoljan kad biste potrošili i 25.000, a nećemo ni kunu. - kazao je Žuvela, pitavši Gugić.

- Smatrate li da će se negativni demografski trendovi, izumiranje stanovništva i iseljavanje riješiti navodnjavanjem? Lipo je uredit arle, ali hoćemo li s time okrenut' negativne demografske trendove? - pitao je Žuvela načelnicu Gugić, koja mu je odgovorila kako Općina problem s demografijom ima zadnjih 30-tak godina.

GUGIĆ: NEĆU BIT BEZOBRAZNA I REĆI DA NITKO OD MOJIH PRETHODNIKA PO TOM PITANJU NIJE RADIO NIŠTA

Broj stanovnika ne pada otkad sam ja načelnica nego od '91. i svaki se od načelnika prije mene susretao s tim problemom. Neću bit bezobrazna i reći da nitko od mojih prethodnika po tom pitanje nije radio ništa. - kazala je Gugić.

„Demografija je kompleksan problem”, dodala je, koji trebaju rješavati više razine.

- Taj problem je puno kompleksniji i leži na razini države. Ako pratite demografiju, vidi se da Republika Hrvatska izumire, a ne samo Općina Vela Luka. Za pad broja stanovnika u Veloj Luci nije kriva ova vlast jer se s tim problemom susreće svaka vlast od samostalne Republike Hrvatske. - istaknula je Gugić.

Osvrnula se i na navodnjavanje zelenih površina za što joj oporbeni HDZ spočitava da troši previše novca.

- Kad sam bila vijećnica kritiziralo se tadašnjeg načelnika kako je Luka neuredna, da nisu popločane šetnice, a sad kad se to riješilo opet ne valja. - rekla je Gugić, kojoj Žuvela nije ostao dužan.

- Ispada da smo birali načelnicu da nam posadi malo cvića, zabavi nas kojim koncertom i uredi šetnice jer demografija nije naš problem, to je problem od prije, od države, a mi nastavljamo navodnjavati. Za demografiju nas ne pitajte jer niste nas za to birali. - kazao je Žuvela.

Složio se s Gugić kako je pad broja stanovnika ozbiljan problem, ali i dodao kako ga je i Općina dužna rješavati.

- Slažem se da to nije problem samo općinske vlasti, da je problem države, ali što vi kao načelnica činite da okrenemo te negativne demografske trendove. Alate imamo, od proračuna do zakonskih mogućnosti, poduzetničke, prostornog plana. Te alate ne koristimo, ali va'ja navodni tri arle.- kazao je Žuvela te konkretnim brojkama upozorio na zaista poraznu demografsku sliku u Veloj Luci.

- Prošle godine se rodilo 19-oro dice, a ove godine, nadam se da je krivi podatak, u pola godine petero dice. - istaknuo je i ponovo pitao Gugić:

- Hoće li se to stanje prominit s navodnjavanjem. Mislite li da će navodnjavanje od 50.000 euri okrenut negativne demografske trendove? - pitao je Žuvela načelnicu, koja mu je uzvratila da pitanje o demografskoj slici postavi svom stranačkom šefu.

- Kad Žuvela pođe na stranački sastanak neka ispred stranačkog šefa Plenkovića reče da ga je sram radi negativnih trendova i izumiranja Republike Hrvastke i Općine, ali vjerujem da se tamo na takav način ne smije govoriti i razgovarati. - uzvratila je Gugić.

ŠTO JE PODUZELA OPĆINA

Istaknuvši kako HDZ-u u Veloj Luci smeta bilo kakav napredak pa čak i uređene šetnice, Gugić je navela što sve Općina čini ne bi li popravila demografsku sliku.

- Povećane su potpore za novorođenčad, stipendije, subvencioniramo radne materijale učenicima. Uveli smo subvencije za sve radne materijale i udžbenike svima koji upišu Srednju škola u Veloj Luci. Kroz projekt Radost osigurali smo sredstva da djeca koja su u tom projektu 20 mjeseci pohađaju vrtić besplatno, kao i sportske i program engleskog jezika. Osigurali smo sredstva za nastavak tog projekta. Dobili smo ugovor za gradnju novog vrtića od osam milijuna kuna. Osigurali da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Kroz poduzetnički inkubator povećane su mjere potpore za zapošljavanja i samozapošljavanja. Cijela je paleta aktivnosti i mjera kojima se trudimo poboljšati demografiju, ali to ne možemo sami. Naglasak je na onome tko ima veće ingerencije, na Vladi i Saboru. - smatra Gugić.

- Činite maretu! - odgovorio joj je Žuvela te dodao:

- Za Prostorni plan, koji je temeljni razvojni dokument, vama i vašem prethodniku treba deset godina da ga donesete. Poduzetnička zona je i da'je u kupine, a novi vrtić gradite na lokaciji gdje je bila građevinska dozvola za skulu i veći će problem bit riješit te formalnosti nego nagradit novi vrtić. - rekao je Žuvela.

Prepričao je što mu je rekao jedan od Lučana.

- Reka mi je jedan od Lučana: „E, moj Žuvela, ovi iz SDP-a su od Općine učinili Luško lito, koji koncert, manifestacija, a infrastruktura, od tega nažalost ništa.” - rekao je.

- Vijećnik Žuvela totalno puca u prazno. - uzvratila mu je Gugić, dodavši kako su Velolučani dovoljno pametni ljudi koji će sami procijeniti koliko netko radi.

- Ako je sve pretvoreno u Luško lito to će mještani procijeniti na izborima. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA
Srijeda, 13 Rujan 2023 08:16

VELA LUKA IZLAZI IZ MRAKA KREDITOM

Nakon što je načelnica Katarina Gugić već duže vrijeme najavljivala, uz suglasnost Općinskog vijeća Općina Vela Luka će se kreditno zadužiti radi modernizacije javne rasvjete LED tehnologijom. Ovu je odluku podržao i HDZ.

Kredit kod HBOR-a za javnu rasvjetu iznosi 328.770 eura na rok otplate od osam godina u 90 rata. Općina trenutno nema niti jedan otvoren kredit, a uz pomoć ovoga za javnu rasvjetu postići će se velike uštede u potrošnji električne energije.

Da je projekt načelno dobar i da će rezultirati uštedama, stava su i u HDZ-u, no dok načelnica Gugić duže vrijeme najavljuje kredit za modernizaciju javne rasvjete, vijećnik Dino Žuvela (HDZ) kao da je na prethodnim sjednicama nije dobro slušao pa je pitao odakle sad ovaj projekt.

- Dižemo kredit, a tek smo iz jednoga izašli, a postoje toliki nedovršeni projekti poput problema kanalizacije na Badu. Imamo i Veslački klub i Zadružni dom za koje smo sad mogli uzeti kredit, mogli i završiti. Ne možemo ovako lutati, ovo su 2,5 milijuna kuna, to je veliki projekt i čudim se da ne gremo po redu koji smo dogovorili na Vijeću. - rekao je Žuvela.

- Skroz sam zbunjena. - odgovorila je Gugić, dodavši kako ne zna što su to njezini prethodnici dogovarali.

- Jedan prethodnik je napravio projektnu dokumentaciju za Zadružni dom s građevinskom dozvolom koja je istekla i nije se mogao kreditno zadužit, a ovaj koji je bio prije mene je vraćao dugove od onog prije njega i nije se mogao kreditno zadužit pa se pitam oko kojeg su se to projekta i kreditnog zaduženja dogovorili moji prethodnici. - odgovorila je Gugić te pojasnila kako stoje stvari s kreditnim zaduženjima.

- Recimo, projekt kanalizacije je 120 milijuna kuna s PDV-om, a Općina se može zadužiti najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje pa vas pitam ako je proračun prošle godine bio 18 milijuna kuna kako biste se vi zadužili za 120 milijuna kuna. - pitala je Gugić, dodavši kako je dobro što su uzeli kredit kod HBOR-a jer ne ulazi u zaduženje i plaćat će se iz ušteda.

- Mogli smo ovo jednostavnije riješiti 2011. kad se mijenjala javna rasvjeta u mandatu od 2009. do 2013. godine. Da su se tad postavile LED-ice ne bismo sad ovo morali raditi. - kazala je Gugić

Žuvela je potom istaknuo kako nije nemoguće da se i problem s javnim zahodom riješi kreditom

- Možda ćemo na sljedećoj sjednici Vijeća čuti da se javni WC ne može riješiti bez novog višemilijunskog kredita. - rekao je Žuvela.

Kredit za modernizaciju javne rasvjete podržao je naravno i vijećnik vladajućih Ivan Plantić (SDP), koji je kazao kako je Vela Luka radi HDZ-a u mraku.

- Ako se od 517 mora mijenjati 507 žarulja to nisu dvije, tri, to je malo više žarulja. Jednostavno rečeno, ostavili ste Velu Luku i mraku i sad netko taj problem treba rješavati. - zaključio je Plantić.

Inače, projekt modernizacije javne rasvjete prema kreditnim uvjetima mora biti završen od kraja 2024. godine.

Objavljeno u S JUGA

Nedostatak javnih zahoda jedan je od većih problema u Veloj Luci, a to najbolje znaju posjetitelji manifestacije „Trag u beskraju”. Mnogi od njih su se u trenutku kad su imali fiziološke potrebe morali snalaziti kako znaju i umiju. Ne bi li riješila problem za tu manifestaciju, načelnica Katarina Gugić kontaktirala je brojne tvrtke diljem Hrvatske koje postavljaju mobilne zahode, ali ih nitko nije htio dostaviti na otok, a tvrtka koja je pristala na to, bila je preskupa.

Inače, Općina je organizatorima manifestacije uvjetovala da sami moraju riješiti problem sa zahodima, ali ga je za „Trag u beskraju” očito bilo nemoguće ispuniti.

- Općina je za manifestaciju „Trag u beskraju” krenula tražiti javne WC-e i dobilo smo odgovor da ih nitko ne želi dostaviti na otok. Bila sam iznenađena jer ih nismo tražili besplatno, bili smo ih spremni platiti. – rekla je Gugić.

Ipak, dodala je, od svih tvrtki koje se bave zahodskim biznisom jedna je bila spremna dostaviti mobilne zahode na otok, ali to se nije dogodilo jer je njihova ponuda za Općinu bila preskupa.

- Jedna firma koja je pristala dovesti na otok kontejnere i to je bila najbolja opcija, jer ima po šest ili deset mobilnih zahoda, tražila je 13.980 eura i moja odluka je bila da takvo nešto ne dolazi u obzir i smatram da nisam pogriješila jer je to jednostavno preskupo. Istina, bio je to prijevoz iz Zagreba, ali je prevelika cijena, a ne bi u konačnici postigli neki efekt jer šest ili deset WC-a nije dovoljno na 30.000 ljudi. - rekla je Gugić i dodala:

- Nisam imala obraza niti Centru za kulturu niti udrugama tražiti da za određene manifestacije postavljaju javne WC-e jer koja udruga može dati 13.980 eura. Jedino su mogli doći pitati Općinu da mi to platimo, što ne dolazi u obzir. - kazala je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA
Nedjelja, 10 Rujan 2023 00:59

INVAZIJA ŽOHARA NA VELU LUKU?

Velu Luku su napale na stotine milijuna žohara koji izlaze iz svake šahte i kanalizacije i veliki su problem svim kućanstvima. Napale su nas stotine milijuna žohara. - tvrdi velolučka općinska vijećnica Maja Radman Barčot (HDZ) koja je na nedavnoj sjednici postavila pitanje vrše li komunalne službe redovito dezinsekciju i deratizaciju.

Žohari se inače jako teško riješiti. Među najstarijim su vrstama na zemlji i iznimno su prilagodljivi. Osjetljivi su na svjetlost i uglavnom su aktivni noću. Žive u grupama na mračnim, vlažnim i toplim mjestima. Žohari predstavljaju veliki higijenski problem, a uzročnici su brojnih alergija te je dokazano da kod djece mogu izazvati astmu. Prenositelji su brojnih bolesti poput tuberkuloze, kolere, tifusa pa i gube. Ne smetaju im temperature ispod 0 ºC, mogu izdržati tjedne bez vode i oko tri mjeseca bez hrane te čak tjedan dana bez vlastite glave jer stručnjaci kažu, žohari imaju dva mozga, jednog u glavi, drugog u abdomenu.

Bez obzira na čistoću stana ili kuće, ako živite u području na kojem su se naselili vrlo je vjerojatno da će vam se useliti i u kuću.

Brzo se razmožavaju. Primjerice, samo jedna ženka žohara godišnje može izleći 800 jaja. Mogu narasti i do 10 centimetara dok onim vrstama koje ih imaju, raspon krila dosegne i do 15 centimetara.

Ipak, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić istaknula je kako se deratizacija i dezinsekcija vrše redovno.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci sva su djeca upisana u Dječji vrtić, a završeni su i radovi na sanaciji krova koji je prokišnjavao. U Luci je planirana izgradnja novog vrtića, no načelnica Katarina Gugić kaže kako je po tom pitanju pred Općinom puno posla.

- U Dječji vrtić upisano je 135 – oro djece i upisana su sva djeca koja su ostvarivala uvjete. Ove je godine rekordan broj predškolaca, njih 48 i Općina je osigurala sredstva i prostor da se sva djeca prime u prostorije Dječjeg vrtića, škole, Centra za kulturu. - rekla je Gugić te se ovrnula na sanaciju krova koji je prošle godine prokišnjavao.

- Sanacija krova je završena prošli tjedan, ne samo krova koji je prokišnjavao, već i jaslica jer se pregledom kompletnog krova uočilo kako su potrebni popravci na prostoriji iznad jaslica što je najstariji dio vrtića. Krov je u potpunosti saniran i nadam se da je to uspješno učinjeno, no vidjet ćemo kad počnu prve kiše. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju izgradnja novog vrtića, Gugić je istaknula kako je Općina u fazi izmjena prostorno – planske dokumentacije i stavljanja izvan snage građevinske dozvole za osnovnu školu jer je na čestici vrtića još građevinska dozvola za školu.

- Županija je davno odustala od gradnje škole na Moćnom Lazu. Čekamo da nam županijski Prostorni ured u Dubrovniku da mišljenje na koji način riješiti tu građevinsku dozvolu i izmjene i dopune Prostornog plana kako bismo, nakon stavljanja dozvole izvan snage, mogli krenuti s izradom projekte dokumentacije za izgradnju vrtića. Pred nama je puno posla i građevinski radovi će biti puno lakši posao nego izmjena dokumentacije, ali za sad sve ide po planu. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

U turističkim mjestima diljem Županije tijekom sezone navikli smo na slike parkirnih mjesta koje građani, kako bi se imali gdje parkirati, čuvaju raznoraznim rekvizitima. Dok građani tako za svoje, ali i automobile svojih gostiju, osiguravaju parkirna mjesta, zaboravljaju kako na takvo nešto nemaju pravo kad su u pitanju javne površine, uključujući nerazvrstane ceste.

Gradovi i općine na obali trebali bi rješavati nedostatak parkirnih mjesta, izgradnjom novih parkinga i garaža, ali rijetki to čine, jer osim što nemaju novca, mnogi nemaju ni prostorne planove kojima bi definirali parkirne zone.

S gužvama i nedostatkom parkrnih mjesta tijekom sezone nose se i mještani Vele Luke. No još se nije dogodilo da je netko od Lučana javno izrekao kako umjesto automobilima mještana treba dati prednost autima turista. Nije – donedavno. A Takvu glupost na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća izrekao je vijećnik Joze Burmas (HDZ). Da stvar bude gora nitko ga na toj sjednici nije pitao je li se on to šali.

A šala nije bila. Pitanje koje je vijećnik Joze Burmas uputio općinskoj načelnici Katarini Gugić nije zvučalo kao šala. Burmas, naime, ima cijeli plan kako maknuti aute stanovnika iz Vele Luke, iz centra mjesta, ne bi li se dala prednost autima turista.

- Ovo ljeto smo bili svjedoci gužvi i nedostatka parkinga. Parkirna mjesta čuvala su se raznim predmetima – gajbama, kantinelama. - rekao je Burmas, podsjetivši načelnicu Gugić kako je na jednoj od prethodnih sjednica rekla da je Komunalcu dala nalog za uklanjanje rekvizita po cestama.

TURISTI AUTOMOBILIMA, A GRAĐANI BRODOVIMA!

Pitao je Gugić i je li gotova prometna studija koja bi trebala dati odgovor na sva luška prometna pitanja i probleme, a onda je predložio da se uvede brodska linija iz Vranca kako Lučani ne bi svojim autima dolazili u mjesto te da se tako oslobodi parking turistima.

- Moj prijedlog je baš u vezi rješavanja nedostatka parkirnih mjesta i dolaska ljudi iz područja Vranca u centar mjesta s osobnim automobilima. Posebno to dolazi do izražaja ljeti kad svi oni dolaze rješavati svoje neke tekuće probleme i samim tim stvaraju gužvu u centru mjesta i oduzimaju parkirna mjesta turistima ili onima kojima su ona zapravo neophodna pa je moj prijedlog da se pokuša s prijevoznicima koji obavljaju uslugu prijevoza brodovima od Vranca do Vele Luke i obrnuto, da se s njima pokuša uspostaviti nekakav dogovor, da se linija subvencionira od strane Općine i da postane za Lučane besplatna i da se pokuša zadržati i u zimskim periodima. - sasvim ozbiljno kazao je Burmas.

- Ljudi iz tog područja ne bi dolazili s autima i stvarali nepotrebnu gužvu i tražili, ne znam koliko vremena, parking, a zimi, ljudi koji žive na Vrancu, koji su starije dobi, kojima je teško proći cilu tu valu Luke, kojima je teško doći u centar mjesta i obaviti neke svoje potrebe, mogli bi s brodom vrlo jednostavno doći u centar mjesta i odraditi što im treba. - kazao je Burmas.

Kako se radilo o vijećničkim pitanjima, ostali vijećnici sve da su i htjeli, nisu imali pravo replicirati mu jer svakako bi bilo zanimljivo čuti misli li vijećnik Burmas da su parkirna mjesta u Luci izgrađena za turiste. Svakako ga je trebalo pitati zna li zahvaljujući čijim izdvajanjem su ta parkirna mjesta napravljena. Bilo bi dobro da je pojasnio kome su postojeća parkirna mjesta neophodna, ako nisu građanima.

NAČELNICA ODGOVORILA KAD ĆE BITI GOTOVA PROMETNA STUDIJA

Kad se već dosjetio Vranac i centar Luke između kojih je udaljenost automobilom oko 20-tak minuta, povezati brodom, trebao je, recimo, predložiti da se za turiste parkinzi rade izvan mjesta, kao što se planira u Dubrovniku, gradu koji u ljetnim mjesecima ima puno više problema s gužvama u prometu nego Vela Luka. Bilo bi bolje da je umjesto brodske, Burmas predložio da se Vranac i centar povežu kakvom autobusnom linijom, jer nije ugodno zimi voziti se preko mora pa čak i kad je udaljenost mala, a starija populacija osjetljiva je na niske temperature.

A prometna studija, ona bi, nakon što se u sezoni brojao promet, prema riječima načelnice Katarine Gugić, trebala biti isporučena za koji dan, odnosno do 15. rujna,

- Izrađivači kažu da ide sve po planu pa očekujemo da će ispoštovati aneks ugovora. Nakon toga do kraja godine će biti javna rasprava jer je bitno da se mještani svojim sugestijama i prijedlozima uključe u izradu konačnog prijedloga prometne studije kako bismo na Vijeću moglo donijeti odluke o uređenju prometa. - rekla je Gugić.

Za Burmasov prijedlog o uvođenju brodske linije od Vranca do centra mjesta načelnica Gugić je diplomatski odgovorila kako nije sigurna je li Općina daje koncesije za takvu vrstu brodskog prijevoza te dodala kako je predviđena autobusna linija od Posejdona do Vele rive.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci, prema riječima općinskog vijećnika Dina Žuvele, dijelu mještana nije najbolje sjelo uvođenje poreza na kuće za odmor po maksimalnoj stopi. Dok on predlaže da se to oporezivanje umanji, načelnica Gugić kaže kako o tome može promisliti. Podsjetila je Žuvelu kako odluku o porezu na kuće za odmor nije donijela ona već Općinsko vijeće.

- Dosad nisam primila inicijativu za smanjenje poreza na kuće za odmor. Ljudi su opravdano ogorčeni jer moraju plaćati porez na kuće za odmor i znate da smo godina Velolučane oslobađali tog poreza. Moji prethodnici i ja smo bili predlagatelji odluka da se taj porez ne naplaćuje, ali je Porezna uprava rekla: „Dosta, to tako više ne može”. I morali smo uvesti taj porez jer u protivnom bi nam bili blokirali odluku o lokalnim porezima gdje spadaju i porez za potrošnju i javnu površinu. - rekla je Gugić.

Podsjetila je kako se u susjednoj Općini uvijek plaćao porez na kuće za odmor.

- Evo, Blaćani su uvijek plaćali porez na kuće za odmor. Manji iznos su plaćali Blaćani, dok su veći plaćali ljudi koji nisu iz Blata. Njima je isto kad i nama bio nadzor odluka i bili su prisiljeni izjednačiti porez za Blaćane i one koji nisu iz Blata. Slušala sam tu sjednicu i njihovo je Vijeće jednoglasno odlučilo da stopa poreza na kuće za odmor bude maksimalna. - kazala je.

- Sve općine na otoku izuzev Smokvice, sve općine na Pelješcu i Mljet plaćaju maksimalnu stopu i koliko vidim svi su se odlučili za maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Vaš prijedlog je prvi koji idu u smjeru smanjenja te porezne stope pa mogu razmisliti, ali konačnu odluku donosi Vijeće, a ne ja. - kazala je načelnica Gugić.

Objavljeno u S JUGA

U okviru Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu održat će se javnozdravstvena akcija preventivnih pregleda od 14. do 16. rujna.

Ovu javnozdravstvenu akciju organiziraju Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju HLZ-a, uz potporu Dubrovačko neretvanske županije i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U akciji sudjeluje 22 vrhunskih dermatologa iz cijele Hrvatske koji će tri dana pregledavati stanovnike Korčule i poluotoka Pelješca s ciljem otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.

Pregledi madeža organiziraju se u suradnji s Domom zdravlja Korčula i Domom zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka, a bit će osigurano pregledavanje madeža na više lokacija.

Pozivaju se građani da se jave svom liječniku obiteljske medicine kako bi rezervirali termin pregleda.

Dubrovačko - neretvanska županija

Objavljeno u OBAVIJESTI

Nakon što je na lipanjskoj sjednici Općinskog vijeća Općine Vela Luka vijećnik Deni Surjan predložio da se ukine trajektna linija Ploče – Trpanj te da umjesto te linije Općina Vela Luka u pregovorima s Jadrolinijom inicira direktnu trajektnu liniju Ploče – Dominče, velolučkoj načelnici Katarini Gugić, koja je Surjanov prijedlog ocijenila dobrim, sredinom kolovoza stiglo je otvoreno pismo nezavisne vijećnice u Općinskom vijeću Općine Trpanj Antonije Mirko. No, iako otvoreno, te, osim načelnici, upućeno i velolučkom Općinskom vijeću, predsjednik velolučkog Općinskog vijeća Zoran Manestar, vijećnici Maji Radman Barčot (HDZ) nije dozvolio da ga pročita na sjednici.

Tekst u kojem velolučki vijećnik Surjan predlaže ukidanje trajektne linije Ploče – Trpanj, jer mu je izgleda teško stati u koloni, a koji je izazvao veliko zanimanje javnosti te ujedinio političare s različitog spektra iz svih krajeva Županije u stavu da trajekt Ploče – Trpanj treba opstati jer je od iznimno velikog značaja za trpanjsku Općinu i njezine stanovnike, objavio je u kolovozu Južni.

Trpanjska općinska vijećnica Antonija Mirko za Južni je kazala kako je nakon tog teksta otvoreno pismo koje je napisala reakcija na „suludi i sebičan prijedlog vijećnika Surjana” da se ukine trajekta linija Ploče – Trpanj te jednako „suludi odgovor načelnice Gugić”.

Otvoreno pismo nezavisne općinske vijećnice u Trpnju Antonije Mirko, koje se nije smjelo pročitati na Općinskom vijeću Vele Luke, a u kojem velolučkom Općinskom vijeću i načelnici Gugić Mirko poručuje da se pozabave rješavanjem svojih problema, kojih imaju dovoljno, prenosimo u cijelosti:

Kao vijećnica općine Trpanj obraćam Vam se ovim putem potaknuta prijedlogom vijećnika Deni Surjana i Vašim odgovorom na njegov prijedlog na 12. sjednici Općinskog vijeća Općine Vele Luke, za kojeg ne možemo reći da je konstrukcija medija budući sam ga detaljno preslušala na Vašim snimkama.

Vijećnik Surjan predlaže da Općina Vela Luka inicira direktnu trajektnu liniju Ploče - Korčula /Dominče, citiram: „Potaknut osobnim zapažanjem budući je dosta na cesti i u vremenu od 06 do 11 vidi velike probleme u Općini Orebić gdje se slijevaju kolone dostavnih vozila koja su namijenjena za otok Korčulu...” Da ih ne nabrajam kao on, a Orebić svojom cestovnom infrastrukturom ne može podnijeti takav obim vozila, te stoga predlaže da Općina Vela Luka razgovara sa Jadrolinijom kako bi se ukinuo trajekt Ploče - Trpanj i uvela linija Ploče - Korčula/Dominče.

Vi, Načelnice, odgovarate da ste uvijek za uspostavu novih linija, ali ste skeptični u ovom slučaju jer je u planu izgradnja novih pristupnih cesta Orebiću. Navodite, da svakako možete ovako nešto predložiti, da je prijedlog konstruktivan i pozitivan.

Načelnice Gugić, pitam Vas u čemu vidite pozitivan i konstruktivan prijedlog ukinuti našu liniju Ploče – Trpanj i uspostavili liniju Vama Ploče - Dominče? Izjavili ste da ste za uspostavu novih linija, da, Načelnice ali ne preko naših leđa.

Svi smo mi izabrani na legitiman način i prvenstveno nam je cilj da učinimo svoje općine mjestom u kojem će našim mještanima život biti koliko-toliko ugodniji, naravno, da damo sve od sebe, koliko je u našoj moći, ali nipošto ne skupljajući „poene“ na način da bi ukinuli jednima a omogućili drugima. Ni u kom slučaju ne zagovaram „ukidanje“ linija niti bilo čega, bilo kome u Lijepoj našoj… U kojem stoljeću mi živimo? U čemu vidite pozitivan prijedlog? Obustava ove veze značila bi za nas i svojevrsnu obustavu života i to bez pretjerivanja.

Trpanj je još davnih 60-tih godine povezan trajektom s Gradom Ploče koji je nama najbliži administrativni centar. U Grad Ploče djeca nam idu u srednju školu, odlazi se u Dom zdravlja, zaposlenici na posao, u MUP Policijsku postaju Ploče, u HZZO, kod Javnog bilježnika, u banke, veletrgovine, knjigovodstvene servise, papirnice, autobusni i željeznički kolodvor, pogrebna poduzeća koja stoje na usluzi građanima ovog dijela Pelješca putem trajektne linije, a struktura stanovnika je na otocima, nažalost, sve starija. Ne mislite valjda da bi za sve te usluge trebali posezati čak do Korčule ili možda Vele Luke?

Želim Vas izvijestiti da su mještani poluotoka Pelješca, Općine Trpanj i Orebić, uz podršku mještana otoka Korčule, Ploča, Metkovića, početkom svibnja 2023. godine pokrenuli prikupljanje potpisa podrške inicijativi za opstojnost pomorske prometne povezanosti otoka i kopna, državne trajektne linije br. 633 Ploče – Trpanj (Pelješac) i obratno te skupili oko 1 300 potpisa, svjesni da je izgradnjom mosta promet Jadrolinije pao. Jako dobro znate, pogotovo vijećnik Surjan, „koji je dosta na cesti“, koliko smo udaljeni od Pelješkog mosta. Vjerojatno je i on sam nekada do izgradnje mosta putovao trajektom Ploče -Trpanj. Za Vašu informaciju, država za odvijanje pomorskog prometa godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna, a 75 posto je nerentabilnih pomorskih linija.

Upravo ovom trajektnom linijom prevozio se ogroman broj putnika i vozila koja su se ukrcavala i iskrcavala u samom centru i prolazila kroz Trpanj, a ovo malo turističko mjesto je „šutjelo i trpjelo“ sve nemoguće tranzitne gužve, imajući razumijevanja i podržavajući želju brodara za ostvarenjem što veće zarade. Da, gospodo iz Vele Luke, većina od njih, su preko nas išli prema Vama.

Imate sasvim dovoljno linija, a mi samo jednu koju ste spremni ukinuti. Prateći Vaše sjednice vidljivo je da imate sasvim dovoljno svojih problema na kojima trebate raditi a ne se zabavljati nama.” - navela je nezavisna vijećnica u Općinskom vijeću Općine Trpanj Antonija Mirko u otvorenom pismu velolučkoj načelnici Katarini Gugić i Općinskom vijeću Općine Vela Luka.

Otvoreno pismo trpanjske vijećnice Mirko, koje je dobio i Južni, osim na načelnicu, adresirano je i na Općinsko vijeće Općine Vela Luka.

Inače, nakon što vijećnici Radman Barčot predsjednik Vijeća Manestar nije dozvolio da na sjednici pročita pismo vijećnice Mirko iz Orebića, velolučka načelnica Katarina Gugić kazala je kako mora priznati da joj nije poznato je li otvoreno pismo bilo upućeno Općinskom vijeću. Potvrdila je kako je ona dobila pismo vijećnice Mirko.

- Ja sam ga dobila sigurno, to je sto posto. Sve što dođe na načelnicu, odnosno Općinu, ide putem moje tajnice i provjerit ću ako je bilo adresirano na Općinsko vijeće zašto nije proslijeđeno svim vijećnicima. Bilo koji dopis koji dođe nije apsolutno nikakva tajna. Ako nije proslijeđeno, dobit ćete ga svi, ja sam ga dobila sigurno. - kazala je Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Danas je blagdan Velike Gospe, dan kada vjernici obilježavaju uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, a upravo na ovaj blagdan u Veloj Luci zabilježena je 1985. godine velika tragedije. Na Veliku Gospu u požaru je poginulo četvero veleolučkih gasitelja, svi obiteljski povezani. Gaseći požar u Potirni smrtno su stradala braća Ante i Ljubiša Anić, njihov rođak Mladen Anić i šogor braće Anić Đurica Aleksić.

Obljetnicu njihove smrti nisu zaboravili ni u Općini Vela Luka ni u velolučkom DVD-u pa su jučer na spomen obilježje njihove pogibije načelnica Katarina Gugić, predsjednik Općinskog vijeća Zoran Manestar i njegov zamjenik Ranko Surjan te predsjednik DVD-a Miroslav Stipković, zapovjednik Ivo Šeparović i njegov zamjenik Vinko Andreis, položili vijenac.

vela luka vijenci vatrogasci 150823 2 min

Požar u Potirni, u kojem je smrtno stradalo četvero gasitelja, dio je katastrofalnog razvoja događaja na otoku Korčuli koji je započeo požarom u blizini Blata, 24. srpnja 1985. godine oko podne, a borba s vatrenom stihijom na otoku, prema podacima Vatrogasnog portala trajala je 28 dana. Naime, dok su se gasitelji borili s prvim požarom, 31. srpnja, na sjevernoj strani otoka, buknuo je oko 19:30 sati još jedan požar. Ta dva požara spojila su se u jedan, a kako se navodi u radu „Meteorološka analiza katastrofalnog šumskog požara na Korčuli 1985.”, autora Marka Vučetića iz tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, objavljenog 1987. godine, ugašen je 16. kolovoza u 20 sati. No, u međuvremenu, 15. kolovoza, na Veliku Gospu izbio je i požar u Potirni, pet kilometara od Vele Luke, a uzrok požara bilo je zapaljeno vozilo talijanskog turiste. Taj požar, navodi Vučetić u svom radu, ugašen je 18. kolovoza u 20 sati. Vatrena stihija tim dijelom otoka tako je gutala sve pred sobom najmanje 26 dana, odnosno do 18. kolovoza, a tek dva dana kasnije, 20. kolovoza moglo se zapravo kazati da na Korčuli više nigdje niti ne tinja.

Konac srpnja i kolovoz 1985. godine bili su teški dani na cijelom jugu, osim na Korčuli gorjelo je i na Mljetu i Dubrovniku, a prije nego su u Potirni izgubljena četiri života posebno dramatično bilo je na Makarskom primorju gdje je 6. kolovoza izbio požar koji je, navodi se u članku „Slobodne Dalmacije” od 8. kolovoza 1985. godine, gasilo čak 30 tisuća ljudi. Na Makarskom primorju izvršena je i evakuacija...

„Tom prilikom izvedena je velika evakuacija stanovnika, turista te svih korisnika i osoblja Dječjeg sela „Makarska“ kraj Promajne. Evakuacija je izvršena s 4 trajekta Jadrolinije i uz pomoć lokalnih turističkih brodica te glisera iz Makarske, a uz turiste i lokalne stanovnike, u Podgoru i Makarsku evakuirano je i 350 djece iz Dječjeg sela. Bili su smješteni u makarskom vrtiću, osnovnoj školi, sportskom centru, te kino dvorani, a u Podgori u Domu prvog mornaričkog odreda.” - prisjetili su se ovog događaja iz Udruge Kačić u objavi prije dvije godine.

Izneseni podatak o 30 tisuća gasitelja na Makarskom primorju čini se pretjeran, no svakako u gašenju je sudjelovao ogroman broj ljudi, kao uostalom i na Korčuli, a što se tiče korčulanskog požara iz te godine, Večernji list u izvještaju objavljenom 2. kolovoza piše kako je na terenu oko tri tisuće gasitelja. Pomoć je pak pristizala iz svih dijelova priobalja, kao i iz Italije odakle su upućeni protupožarni zrakoplovi, a uz mještane, profesionalne i vatrogasce DVD-ova u gašenju su sudjelovali i pripadnici tadašnje JNA.

Uzrok svim tim požarima, ne samo na jugu, već i na drugim dijelovima Jadrana, bilo je izuzetno dugo razdoblje bez kiše, spominje se stotinu dana. „Šumarski list” iz 1986. godine navodi kako je ukupno, sa žrtvama u Potrini, smrtno stradalo šestero ljudi, te da je bilo nekoliko desetak teže i lakše ozlijeđenih.

U analizama požara navodi se pak kako gašenje požara nije izvršeno primjerenim tehničkim sredstvima.

„Velik broj požara u 1985. gašen je primjenom neadekvatnih tehničkih sredstava. Iako je u toku zimskog i proljetnog perioda 1985. u Hrvatskoj pokrenuta najšira društvena i stručna akcija u cilju bolje zaštite šuma od požara, ljetna sezona je pokazala sve manjkavosti u efikasnosti zaštite u izuzetnim vremenskim prilikama kakve su vladale na Jadranu u 1985. Izostanak u realizaciji prioritetnih zadataka u opremljenosti tehničkim sredstvima za gašenje požara, rezultiralo je u nespremnosti i nemoći u savladavanju šumskih požara velikih razmjera kakvi su bili na području Korčule, Makarske, Dubrovnika i na Cresu.” - zapis je „Šumarkog lista” iz 1986. godine.

„Specijalni avioni za gašenje šumskih požara CANADAIR CL-215 sudjelovali su u gašenju 48 požara i ostvarili 269 sati leta sa 2584 naleta i izbacili 13.000 tona vode. Višednevno intenzivno angažiranje ovih aviona na Korčuli (ul i dana 124,5 sati leta, 1127 naleta i 5600 tona vode) imalo je za posljedicu teže kvarove aviona, tako da je u kolovozu s najvećim brojem požara (Korčula, Makarska, Dubrovnik, Cres, i đr.) od tri aviona svega jedan bio povremeno ispravan. Zbog nedostatka naših aviona za gašenje požara na Korčuli i u Dubrovniku angažirani su avioni iz Italije (jedan CANADAIR i jedan HERCULES) i jedan avion poljoprivredne avijacije iz Prištine AGROKOSOVO.” - navodi „Šumarski list” o požarima na obali 1985. godine.

Iako je prethodno vladalo dugo sušno razdoblje usred požara na Makarskom primorju i na Korčuli pala je kiša. No, dok je požar u Makarskoj uz pomoć kiše ugašen, na Korčuli je vatrena stihija nastavila svoje divljanje.

„Zbog nedovoljne koordinacije gasioca sa meteorološkom službom nisu iskorišteni povoljni meteorološki uvjeti 7. i 8.8. da se u potpunosti lokalizira požar. Uz to se izgubilo iz vida da je vatra zahvatila krupno duboko gorivo i da je ono nastavilo tinjati bez obzira na kišu koja je pala. Samim tim gasioci su bili iznenađeni ponovnim razbuktavanjem požara.” - piše u već spomenutoj „Meteorološkoj analizi katastrofalnog šumskog požara na Korčuli 1985.”, autora Marka Vučetića.

„Požar je ugašen nakon perioda od desetak dana u kojem je vlaga u srednjem sloju goriva doprinijela uspješnosti gašenja požara. Ovaj zaključak se prvenstveno, uz ostalo, zasniva na ponašanju požara koji je buknuo 15.8. a ugašen je relativno brzo (18.8.), bez obzira što je sloj finog goriva bio suh, a krupnog izuzetno suh.” - navodi u analizi Vučetić koji je u zaključku iznio i podatak da su za datume 24. i 31. srpnja postojali svi preduvjeti za nastanak i širenje šumskog požara.

Objavljeno u S JUGA