Prikazujem sadržaj po oznakama: optužnica

Utorak, 30 Travanj 2024 13:58

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BANOŽIĆA

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima podiglo je optužnicu protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića zbog izazivanja prometne nesreće prošlog studenoga u kojoj je poginuo Goran Šarić (40), izvijestilo je u utorak Državno odvjetništvo (DORH).

Tužiteljstvo je, ne navodeći Banožićev identitet, izvijestilo kako ga tereti da je 11. studenoga 2023. oko 6,10 sati, upravljajući nissanom desnom trakom državne ceste 55 iz Vinkovaca prema Županji, vozio neprilagođenom brzinom te u pretjecanju kolone prešao na suprotnu stranu, iako je bila smanjena vidljivost zbog magle i smanjena preglednost zbog skupa vozila ispred njega.

Tereti ga se da je započeo pretjecanje iako prometna traka nije bila slobodna na dovoljnoj udaljenosti kako bi mogao sigurno izvesti pretjecanje uzimajući u obzir brzinu svog vozila i onoga koje je pretjecao.

Banožić je, navodi se u optužnici, udario prednjim dijelom svog vozila u prednji lijevi dio teretnog vozila koje se kretalo iz suprotnog smjera, pri čemu je 41-godišnji vozač preminuo na mjestu nesreće.

Tužiteljstvo je izvijestilo da priopćenje o državnoodvjetničkoj odluci u ovom predmetu objavljuje kao odgovor na zaprimljene upite novinara koji su problematizirali što optužnica nije bila podignuta mjesecima nakon nesreće.

DORH je prije tri tjedna, nakon novinarskih upita, ali i prozivke predsjednika Zorana Milanovića o slučaju prometne nesreće bivšeg ministra obrane Marija Banožića, izvijestio da tužiteljstvo i dalje provodi dokazne radnje.

Tužiteljstvo je tada priopćilo da je u tijeku provođenje dokazne radnje prometno-tehničkog vještačenja sukladno nalogu od 9. veljače 2024., kao i dopune tog vještačenja od 2. travnja 2024.

Nakon nesreće Banožić je s teškim ozljedama prevezen u vinkovačku bolnicu, a potom u KBC Osijek, odakle je pušten na kućno liječenje. Mediji su problematizirali i je li u vrijeme nesreće imao alkohola u krvi, a nedugo potom premijer Andrej Plenković razriješio ga je dužnosti ministra obrane.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv četvorice okrivljenika koji su u Opuzenu napali stariju ženu u njezinoj kući i opljačkali je.

Četvorica nasilnika i pljačkaša krajem svibnja prošle godine u Opuzenu su u noćnim satima kroz prozor, provalivši, ušli u kuću 77-godišnjakinje, oborili je na pod, vezali je trakom, a da im starija žena valjda ne naudi ili što li su već zamislili, još su je i poprskali peper sprejom. Nakon toga su iz kuće uzeli veći iznos novca i veću količinu zlatnine.

Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) nije izvjestilo od kojoj se vrijednosti radi, a kako piše u priopćenju optužnica je podignuta protiv trojice državljana Bosne i Hercegovine (rošeni 1988., 2003. i 2000.) i jednog državljanina Republike Hrvatske (1999.) zbog počinjenog kaznenog djela razbojništva.

Dvojica okrivljenika su već u istražnom zatvoru, jedan od trojice državljanina BiH i 25-godišnji državljanin Hrvatske. Državno odvjetništvo predložilo je u optužnici produljenje istražnog zatvora što je Županijski sud u Dubrovniku prihvatio i produljio istražni zatvor okrivljeniku koji je strani državljanin i ne prebiva u Republici Hrvatskoj, dok je okrivljeniku koji je u istražnom zatvoru, a koji je državljanin Republike Hrvatske, gdje i prebiva, odredio mjere opreza. Državno odvjetništvo će podnijeti žalbu na odluku o određivanju mjera opreza, odnosno tražiti da se i 25-godišnjaku produži boravak u pritvoru.

Za dvojicu preostalih okrivljenika iz Bosne i Hercegovine izdani su međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog, a predloženo je suđenje u odsutnosti.

Objavljeno u S JUGA

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu u četvrtak je podigao optužnicu protiv bivšeg HDZ-ovog ministra Tomislava Tolušića i savjetnika u virovitičkom područnom uredu Ministarstva poljoprivrede Željka Ferenca zbog subvencijske prijevare i zlouporabe položaja i ovlasti.

Optužnica je podignuta nakon provedene istrage o projektu izgradnje vinarije i sadnje vinograda sufinanciranom sredstvima EU, izvijestilo je tužiteljstvo, ne otkrivajući identitete optuženih.

Tužiteljstvo sumnja da je Tolušić kao vlasnik OPG-a, u svibnju 2020. Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio prijavu za subvenciju u sektoru vina, konkretno za projekt “Izgradnja i opremanje vinarije”, čija je vrijednost procijenjena na približno 620.000 eura, uz sufinanciranje EU-a od 70 posto.

U toj je prijavi naveo da ispunjava obvezne uvjete natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava, jer ima sredstva potrebna za financiranje projekta za koji se prijavljuje. No, pritom je neistinito naveo da će projekt financirati novcem od kredita jedne banke, u koju svrhu je priložio neobvezujuće pismo namjere te banke.

"Međutim, prvooptuženik je znao da to nije odgovaralo istini budući je i prije podnošenja prijave od odgovornih osoba banke obaviješten da njegov OPG ne ispunjava uvjete za odobravanje kredita. Stoga je prvooptuženik i prije podnošenja prijave donio odluku da će navedeni projekt financirati pozajmicama koje dijelom (oko 135.000 eura) nemaju utvrdivo, a time ni legalno porijeklo", priopćilo je tužiteljstvo.

U cilju refundacije troškova koje je financirao tako primljenim pozajmicama, Tolušić je agenciji podnio dva zahtjeva za isplatu te mu je odobrena i isplaćena potpora od 396.500 eura.

EPPO navodi da je Tolušić podnio prijavu za drugi projekt u natječaju koji je agencija raspisala 2. lipnja 2021. za sadnju novih vinograda. Za podnošenje prijave trebao je ispuniti dva osnovna uvjeta te priložiti dokumentaciju o ispunjavanju tih uvjeta. Prvi uvjet bila je odgovarajuća ekonomska veličina OPG-a.

Iako je Tolušić znao da njegov OPG nema traženu ekonomsku veličinu, umjetno je podigao razinu ekonomske veličine svog OPG, čime je lažno prikazao da njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ispunjava uvjete prihvatljivosti natječaja, navodi EPPO.

Drugi uvjet je bio da se na parcelama OPG-a ne nalazi zasađen vinograd, što je Tolušić namjerno prikrio u tehnološkom elaboratu. Takav elaborat je predao drugooptuženom Ferencu, kako bi kao službena osoba Ministarstva poljoprivrede izdao pozitivno mišljenje.

Ferenc je potom, unatoč činjenici da je vinova loza već bila zasađena, na predmetni elaborat dao pozitivno mišljenje, kako bi Tolušiću omogućio da podnese zahtjev za potporu na navedeni natječaj, protivno uvjetima prihvatljivosti.

Međutim, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu odbila je potvrditi pozitivno mišljenje drugooptuženika zbog saznanja o postojanju već zasađenih nasada vinove loze, izvijestio je EPPO.

Tolušić je nakon toga izvadio ranije posađenu vinovu lozu, pribavio novi tehnološki elaborat, u kojem je ponovno namjerno prikrio da se neće raditi o sadnji novog već o rekonstrukciji postojećeg vinograda te ga zajedno sa neistinitim izračunom ekonomske veličine priložio novom zahtjevu za dobivanje subvencije od oko 200.000 eura, od čega je 85 posto financirala Europska Unija.

Međutim, nakon provedenog postupka administrativne kontrole, agencija iz proceduralnih razloga tražena sredstva nije odobrila, kažu u tužiteljstvu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku (ŽDO) podiglo optužnicu protiv Iva Dragića zbog sumnji u malverzacije koje je, prema navodima Odvjetništva, počinio u RKHM Dubrovnik, vijećnik u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije Pero Jerković (Most) na sjednici je postavio pitanje je li Ivo Dragić još uvijek glavni tajnik Zajednice športa Dubrovačko – neretvanske županije.

Dragića se inače tereti za niz kaznenih djela, odnosno zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje dokumentacije, neisplatu plaća, utaju poreza i povredu obaveza vođenja poslovnih knjiga, što je, prema optužnici, počinio kao dopredsjednik i likvidator Rukometnog kluba Dubrovnik, za čije je zastupanje bio ovlašten.

Nakon podizanja optužnice ŽDO je objavilo i da se „okrivljenom 62-godišnjaku stavlja na teret da je, u nakani da trgovačkom društvu (vlasništvo njegovog sina) pribavi znatnu imovinsku korist, kao tajnik jedne zajednice (a riječ je o Zajednici športa Dubrovačko – neretvanske županije op.a.) zatražio od nacionalnog odbora da se udruzi (RKHM Dubrovnik, op.a.) osigura novčana potpora u iznosu od 70.000,00 kuna za nabavu kombi vozila” te da je „nakon što je odbor prihvatio ponudu i trgovačkom društvu (dobavljač) uplatio 70.000,00 kuna, a udruga 30.000,00 kuna na ime kupoprodajne cijene vozila, znajući da se vozilo ne smije otuđiti i da mora ostati u vlasništvu udruge, u ime udruge ispostavio račune trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za prodaju vozila”.

„To je trgovačko društvo podmirilo obveze ostatka kupoprodajne cijene u iznosu od 100.121,01 kuna i isti dan obavilo prijenos vlasništva vozila u svoju korist čime je vozilo; nabavljeno za potrebe udruge u vrijednosti od 200.121,01 kuna i dijelom financirano od tog odbora za potrebe udruge; prodao trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za 100.121,01 kuna, oštetivši udrugu za 100.000,00 kuna, a društvu u vlasništvu njegovog sina pribavio korist.” - navelo je ŽDO u priopćenju prigodom podizanja optužnice.

- Koliko znam on je jedina osoba preko čijih ruku idu dva milijuna kuna iz Županije, je li oštećen županijski proračun? - pitao je Jerković, kojemu je župan tek djelomično odgovorio.

- To ćemo pitanje proslijediti Zajednici sporta. Koliko znam, on nije zaposlenik Županije niti smo mi u tom smislu nadležni. Je li on tamo nešto radio nezakonito ili nije, to je na tijelima koja to moraju provesti. Ne vidim da je Županija na bilo koji način oštećena. Mi prema programu izdvajamo sredstva za Zajednicu sporta i oni nama daju izvješća, a ako bi bilo sumnji da nisu iskorištena kvalitetno, naravno da bismo intervenirali. - rekao je župan.

Jerković pak tvrdi da se Dragiću plaća daje iz županijskog proračuna.

- Puno puta smo ovdje kao Most problematizirali iznos koji ide za plaću. Tada nismo iznosili ime Iva Dragića. Znači, njegovo radno mjesto se plaća iz proračuna Županije dubrovačko – neretvanske. Ne možete reći da nije zaposlenik kad je 237.000 kuna za njegovu plaću. - istaknuo je Jerković.

Inače, Dragić je još uvijek naveden na službenim stranicama Zajednice športa Dubrovačko – neretvanske županije kao glavni tajnik.

Nakon podizanja optužnice u travnju ove godine, nekoliko tjedana kasnije Ivo Dragić predstavljao je županijsku Zajednicu športa na proslavi 100 godina Plivačkog kluba Jug gdje je i održao govor što je ogorčilo dubrovačkog gradonačelnik Mata Frankovića.

- Bio sam spriječen doći na 100. obljetnicu plivačkog kluba Jug, ali kad sam vidio fotografije Stanka Manenice, Iva Dragića i Željana Konsua, drago mi je što sam bio spriječen. Postavio sam sebi pitanje jesu li ti ljudi primjer djeci koja naporno rade, treniraju i trude se, ostvaruju izvrsne rezultate, da ih takvi predstavljaju, pozdravljaju i o njima donose neke odluke. - kazao je kasnije na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 29 Lipanj 2023 20:32

PODIGNUTE OPTUŽNICE PROTIV MODRIĆA I LOVRENA

Zbog sumnje u davanje lažnog iskaza na prvom suđenju Zdravku Mamiću i ostalima za izvlačenje novca iz NK Dinama, osječko Općinsko državno odvjetništvo je pred osječkim Općinskim sudom u Osijeku podignulo optužnice protiv kapetana hrvatske nogometne reprezentacije Luke Modrića i bivšeg reprezentativca Dejana Lovrena.

Ne navodeći identitete okrivljenika, tužiteljstvo navodi da se Lovrena tereti da je kazneno djelo počinio 1. rujna 2017. na osječkom Županijskom sudu tijekom rasprave u predmetu protiv Zdravka i Zorana Mamića, bivšeg "Dinamova" direktora Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernara, zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, iako ga je raspravni sudac upozorio da je dužan iznositi istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

Tereti ga se da je svjesno neistinito iskazao da je aneks ugovora o profesionalnom igranju potpisao nedugo nakon potpisivanja svog ugovora o profesionalnom igranju s matičnim klubom, iako je znao da to ne odgovara istini. Okrivljenika se tereti da je svjesno neistinito iskazao kako je vlastoručno potpisao tri dopisa upućenih matičnom klubu u kojima se u njegovo ime traži isplata određenog postotka transfernog obeštećenja i sadrže potpis s njegovim imenom. Tereti ga se i da je neistinito iskazao da je tih dana bio u Hrvatskoj i da je osobno otvorio posebni račun u banci u Zagrebu te da je na dan uplate novca, osobno proslijedio taj novac na bankovni račun treće osobe, iako je bio svjestan da je u to vrijeme bio u Francuskoj.

Okrivljenog Luku Modrića se tereti da je ovo kazneno djelo počinio 13. lipnja 2017. na osječkom Županijskom sudu u Osijeku tijekom rasprave u kaznenom predmetu protiv istih okrivljenika, iako je također upozoren da je dužan iznositi istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

Tužiteljstvo sumnja da je Modrić svjesno neistinito iskazao da je anekse ugovora o profesionalnom igranju, kojima je regulirana podjela transfernog obeštećenja između njega i matičnog kluba, potpisivao svaki put kada bi produžavao profesionalni ugovor te da je te anekse ponovno potpisao nakon odlaska iz matičnog kluba. Tereti ga se da je znao kako to ne odgovara istini jer je navedene anekse ugovora potpisao tek kada je napustio matični klub.

Modrića se tereti da je prilikom predočenja dijela zapisnika o njegovom ispitivanju tijekom istrage svjesno neistinito iskazao kako je iznoseći iskaz tijekom istrage mislio samo na reguliranje njegovog građanskopravnog odnosa s trećom osobom i kako nije tijekom istrage iskazao da je anekse ugovora s matičnim klubom potpisao naknadno, iako je bio svjestan da to nije istina.

Pravomoćnom presudom Vrhovnog suda RH iz 2021. bivši čelnik NK Dinama Zdravko Mamić osuđen je na šest i pol godina zatvora za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama, njegov brat Zoran na četiri godine i osam mjeseci, bivši Dinamov direktor Damir Vrbanović na tri godine zatvora, a poreznik Milan Pernar na tri godine i dva mjeseca.

Optužnica protiv Modrića i Lovrena već je jednom podignuta za davanje lažnog iskaza, ali potom i odbačena, protiv Modrića 2018., a protiv Lovrena 2019. , uz obrazloženje da ne postoji dovoljan stupanj osnovane sumnje za podizanje optužnice odnosno i vođenje kaznenog postupka te stoga jer presuda protiv Zdravka Mamića i ostale trojice okrivljenika u tom trenutku još nije bila pravomoćna.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Uskok je podigao optužnicu protiv bivšeg savjetnika hrvatskog predsjednika Zlatka Canjuge kojom ga tereti da je posredstvom Gorana Puklina od bivše tužiteljice Mirele Alerić Puklin zatražio da tužiteljstvo umanji kaznenu odgovornost njegove supruge Piruške Canjuge osumnjičene u aferi Agrokor.

Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, izvijestilo da je podiglo optužnicu protiv prvookrivljene bivše zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Mirele Alerić Puklin, drugookrivljene Piruške Canjuge, trećeokrivljenog supruga nekadašnje tužiteljice Gorana Puklina te Zlatka Canjuge.

Njih četvero optužnica tereti za zloporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, priopćio je Uskok.

Zlatka Canjugu terete da je, krajem studenoga i početkom prosinca 2018., posredstvom svojeg prijatelja Gorana Puklina zatražio da njegova supruga kao zamjenica zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika poduzme ''potrebne radnje radi umanjenja ili eliminacije potencijalne kaznene odgovornosti'' Piruške Canjuge u predmetima povezanima s koncernom Agrokor.

Uskok ističe da je tužiteljica Mirela Alerić Puklin to i prihvatila znajući da joj je takvo postupanje zabranjeno, a što su znali i ostali okrivljenici.

Potom je Alerić Puklin, koristeći okolnost da je kao tužiteljica bila zadužena za provođenje istrage protiv Piruške Canjuge i ostalih okrivljenika u aferi Agrokor te da je imala pristup podacima iz više kaznenih predmeta u radu drugih tužitelja radi ocjene postojanja kaznene odgovornosti odgovornih osoba u Agrokoru, pogodovala Piruški Canjugi tako što joj je dostavljala tajne informacije o predmetu Agrokor.

Uz to, bivšu tužiteljicu terete da je Piruški Canjugi davala upute o načinu i sadržaju obrane, radnjama koje bi trebala poduzeti da bi otklonila svoju kaznenu odgovornost, podatke o državnoodvjetničkim postupanjima prema drugim okrivljenicima ili potencijalnim okrivljenicima te je u ime Piruške Canjuge sačinjavala pravne lijekove protiv državnoodvjetničkih akata.

Bivša tužiteljica je na taj način, dodaje Uskok, osigurala Piruški Canjugi podatke potrebne radi eliminacije ili umanjenja njezine kaznene odgovornosti, dok joj je otkrivanjem tajnih podataka kojima bivša članica Uprave Agrokor nije smjela raspolagati, omogućila poduzimanje radnji usmjerenih na ometanje i sprječavanje procesuiranja kaznenih djela za koje se sumnjičila.

Vrhovni sud u veljači je potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda u tzv. slučaju mali Agrokor prema kojoj su bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić i njegovi suradnici, među kojima i Piruška Canjuga, oslobođeni optužbe da su oštetili taj koncern za oko 1,25 milijuna eura.

Piruška Canjuga nalazi se među okrivljenicima i u aferi tzv. veliki Agrokor u kojem je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ožujku odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde, nezakonit dokaz. O izdvajanju Kamalovog vještačenja Visoki kazneni sud tek treba odlučivati, nakon što je tužiteljstvo u tom postupku najavilo žalbu.

Uskok je u prosincu prošle godine podigao optužnicu protiv supruga bivše tužiteljice Gorana Puklina za namještanje poslova za razvoj softvera u Hrvatskoj lutriji te da je lažirao ugovore o obavljanju studentskih poslova.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Uskok je pred zagrebačkim Županijskim sudom podigao optužnicu protiv osječkih sudaca Darka Krušlina, Zvonka Vekića, Ante Kvesića, braće Zdravka i Zorana Mamića, poduzetnika Drage Tadića i Vekićeve prijateljice Nataše Sekulić zbog primanja i davanja mita te trgovanja utjecajem.

Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete, priopćilo da se okrivljenici uz navedena kaznena djela terete i za davanje mita za trgovanje utjecajem te pranje novca.

Uskok navodi da je prvooptuženi Krušlin, kao prvostupanjski uskočki sudac u studenome 2016. U Zagrebu, iako je znao da se u to vrijeme na njegovu sudu vodi postupak protiv braće Mamić i suoptuženika te da postoji izvjesnost da će biti određen predsjednikom raspravnog vijeća, došao u svečanu ložu stadiona u Maksimiru gdje se upoznao sa Zdravkom Mamićem i s njim se nastavio družiti.

Mamić je pritom, znajući da je Krušlin sudac Županijskog suda u Osijeku, „u cilju da stekne njegovu naklonost kako bi mu kao sudac pogodovao kada mu to bude potrebno, stavio na njegovu ruku svoj skupocjeni sat marke Audemars Piguet”, koji je sudac uzeo, kažu u Uskoku.

Prema optužnici, Mamić je kao optuženik u nekoliko kaznenih postupaka protiv njega, njegova brata i drugih optuženika u više navrata, od 2017. do 2019. u Zagrebu, Osijeku, Banja Luci, Širokom Brijegu i Dubaiju, ostvarivao osobne kontakte s Vekićem, također uskočkim sucem.

Mamić dao Vekiću mito od najmanje 370.000 eura

Vekić je Mamiću, prema optužnici, obećavao da će osobno te koristeći odnos povjerenja i kolegijalnih i prijateljskih odnosa sa sucima osječkog Županijskog suda pa tako i osumnjičenim Kvesićem, za novčanu nagradu koju će s njima podijeliti, za Mamića i suoptuženike ishoditi povoljne sudske odluke bez obzira na stvarno stanje spisa.

Uskok precizira kako je Vekić predočavao Zdravku Mamiću da će osigurati donošenje oslobađajuće presude u jednom predmetu, da će donijeti odluku o odbacivanju optužnice u drugom predmetu kao i da će osigurati donošenje odluke o povratu jamstva u iznosu od 7 milijuna kuna u trećem predmetu.

Sukladno dogovoru Zdravko Mamić je kao protuuslugu za navedeno u više navrata Vekiću predao ukupno najmanje 370.000 eura za njega osobno i druga dva suca, ističe Uskok.

Osim toga, Zdravko Mamić je zajedno s bratom, kontaktirao s Kvesićem u Širokom Brijegu gdje su dogovorili kako će ga putem Vekića novčano nagraditi za donošenje povoljne sudske odluke u jednom predmetu.

Zoran Mamić je potom, tvrdi Uskok, osigurao 100.000 eura u nakani ishođenja za njega povoljnih sudskih odluka. Mito od 100.000 eura na traženje Zdravka Mamića sucu Vekiću, za njega i Kvesića, predao poduzetnik Tadić znajući koja je svrha predaje novca budući da je prethodno u više navrata prisustvovao sastancima i dogovorima sudaca s Mamićem.

Uskok navodi i da su braća Mamić kao nagradu za dogovoreno pogodovanje podmirivali troškove inozemnog putovanja i boravka Vekića i njemu bliskih osoba u Ujedinjenim Arapskim Emiratima krajem 2017.

Također je autoritetom svog položaja u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) Vekiću osigurao odlazak na nogometnu utakmicu hrvatske reprezentacije u lipnju 2018. u Veliku Britaniju na trošak HNS-a.

Vekić se tereti da je, zajedno s Natašom Sekulić, raspolagao dijelom novca kojeg je stekao od Mamića za ishođenje povoljnih sudskih odluka.

Prema Uskokovoj optužnici, Vekić i Sekulić kupili su dijelom tog novca nekretninu u Osijeku i automobil, dok je Vekić kupio i nekretninu u Zadru te još jedan automobil. U optužnici se navodi i da je Sekulić u sefu banke držala novac koji je Vekić pribavio koruptivnim postupanjem.

Visoki kazneni sud (VKS) odbio je u ožujku zahtjev braće Zdravka i Zorana Mamića i njihovih suoptuženika da se drugo suđenje za izvlačenje novca iz NK ''Dinama'' u sklopu zločinačkog udruženja premjesti s osječkog na Županijski sud u Zagrebu.

Vrhovni sud u toj odluci ističe da suci čija je nepristranost dovedena u pitanje više ne obnašaju sudačku dužnost jer je Vekić razriješen na vlastiti zahtjev, dok je Krušlinu izrečena stegovna kazna razrješenja od dužnosti.

Stegovni postupak protiv dvaju osječkih sudaca pokrenuo je početkom 2022. predsjednik osječkog Županijskog suda Zvonko Vrban nakon afere u kojoj ih je osuđeni bjegunac Zdravko Mamić prozvao zbog korupcije. Krušlin je bio predsjednik sudskog vijeća koje je osudilo Zdravka Mamića na šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama, zajedno s bratom Zoranom i još dvije osobe.

Istraga pokrenuta nakon Mamićevog USB sticka

Kada je presuda postala pravomoćna, Mamić je iz BiH dostavio Uskoku USB stick koji sadrži optužbe na račun sudaca Vekića, Krušlina i Ante Kvesića, a nakon toga je pokrenuta istraga koja je rezultirala uhićenjima sudaca zbog primanja mita i trgovanja utjecajem.

U drugom suđenju za izvlačenje novca iz NK "Dinama", uz braću Mamić, optužnicom Uskoka obuhvaćeni su Zdravkov sin Mario Mamić, bivši "Dinamov" direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Arthur Vuksan.

U optužnici, na skoro 700 stranica, Uskok tereti Zdravka Mamića da je, od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između "Dinama" i više stranih tvrtki iz Velike Britanije, Švicarske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Svetog Vincenta i Grenadina, Belizea, Hong Konga, Gibraltara i SAD-a te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača, koje je Dinamo plaćao, klub oštetili za više od 144 milijuna kuna.

Tužiteljstvo tereti okrivljenike da su taj novac dijelili između sebe i koristili za svoje potrebe, a da je, uz navedeno, NK Dinamo neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7,35 milijuna eura, odnosno 55,8 milijuna kuna.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je protiv Iva Dragića optužnicu zbog malverzacija koje je, prema navodima Odvjetništva, počinio u RKHM Dubrovnik. Dragića se tako tereti za niz kaznenih djela, t. zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje dokumentacije, neisplatu plaća, utaju poreza i povredu obaveza vođenja poslovnih knjiga.

Optužnicom ga se tako tereti da je od 2018. do kraja 2020. godine kao dopredsjednik i likvidator Rukometnog kluba Dubrovnik, za čije je zastupanje bio ovlašten, „postupio u cilju da sebi, na štetu udruge, pribavi protupravnu imovinsku korist, odnosno koristivši se ovlastima upravljanja udrugom i raspolaganja novcem udruge nije raspolagao imovinom udruge za ostvarivanje ciljeva i obavljanja djelatnosti te udruge, pa si je putem isplatnica, iz blagajne udruge, neosnovano isplatio 339.384,00 kuna (45.044,00 eura) na štetu udruge”, navodi DORH.

Dragiću se također stavlja na teret da je zasnovao radni odnos za poslove trenera, ugovorivši da će klub djelom isplaćivati plaću „na ruke” ili kao stipendiju.

Nadalje, DORH navodi kako je „u nakani da udruga izbjegne obvezu plaćanja poreznih davanja u više navrata na ime terenske naknade, kroz stipendije i nagrade, isplaćivao više osoba te za usluge vožnje, a na isplate nije obračunao porez na naknade prema posebnom propisu”.

„Tereti ga se da na opisani način nije uplatio pripadajući porez za 2018. godinu iznos od 41.427,59 kuna (5.498,39 eura) i za 2019. godinu iznos od 66.172,94 kune (8.782,66 eura), oštetivši državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 107.600,53 kune (14.281,04 eura), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za iznos od 57.820,28 kuna (7.674,07 eura) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za iznos od 49.725,52 kune (6.599,71 euro).” - piše u priopćenju DORH-a.

Nadalje DORH navodi: „Okrivljenom 62-godišnjaku se stavlja na teret da je, u nakani da trgovačkom društvu (vlasništvo njegovog sina) pribavi znatnu imovinsku korist, kao tajnik jedne zajednice (Zajednice sporta Dubrovačko – neretvanske županije op.a.) zatražio od nacionalnog odbora da se udruzi osigura novčana potpora u iznosu od 70.000,00 kuna za nabavu kombi vozila. Nakon što je odbor prihvatio ponudu i trgovačkom društvu (dobavljač) uplatio 70.000,00 kuna, a udruga 30.000,00 kuna na ime kupoprodajne cijene vozila, znajući da se vozilo ne smije otuđiti i da mora ostati u vlasništvu udruge, u ime udruge ispostavio račune trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za prodaju vozila. To je trgovačko društvo podmirilo obveze ostatka kupoprodajne cijene u iznosu od 100.121,01 kuna i isti dan obavilo prijenos vlasništva vozila u svoju korist čime je vozilo; nabavljeno za potrebe udruge u vrijednosti od 200.121,01 kuna i dijelom financirano od tog odbora za potrebe udruge; prodao trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za 100.121,01 kuna, oštetivši udrugu za 100.000,00 kuna, a društvu u vlasništvu njegovog sina pribavio korist.”

„Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je od 2018. godine do kraja 2020. godine postupio protivno članku 7. Zakona o računovodstvu i Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, odnosno nije u poslovnim knjigama udruge knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja temeljio na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama čime je otežao preglednost poslovanja i imovinsko stanje udruge.” - piše još u priopćenju DORH-a.

dm

Objavljeno u S JUGA

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu u ponedjeljak je podigao optužnicu protiv šestoro krijumčara cigareta koje sumnjiči da su hrvatski proračun oštetili za 3,22 milijuna eura, a proračun EU za još 80.000 eura utajom carine. Osim za nedozvoljeno trgovanje cigaretama iz Dubaija te utaju poreza ili carine u sastavu zločinačke organizacije tužiteljstvo skupinu koja je radila od ožujka 2021. do siječnja prošle godine tereti i za davanje mita.

Istragom je utvrđeno da su se cigarete prevozile iz Dubaija u Hrvatsku, a zatim su se ilegalno prevozile u druge države članice Unije preko luke Ploče, bez podvrgavanja propisanom carinskom postupku prijave cigareta te su prodavane na ilegalnom tržištu. Također je utvrđeno da su krijumčarene cigarete, nakon što su u kontejnerima dopremljene iz Dubaija u luku Ploče, kamionom prevezene u skladište u Zagrebu, koje su unajmila dvojica okrivljenika.

Kako bi službena carinska postupanja bila obavljena bez pregleda kontejnera, okrivljenici su prikrivenom istražitelju kao carinskom službeniku platili ukupno 90.000 eura, izvijestio je ured europskog tužitelja.

Okrivljenicima se stavlja na teret da su organizirali pomorski prijevoz ukupno sedam kontejnera s najmanje 90 tona – odnosno 5.798,400 kutija – krijumčarenih cigareta iz Dubaija. Tri od tih kontejnera s najmanje 35 tona krijumčarenih cigareta nezakonito su preveli u Hrvatsku te da su ih potom prevezli kamionom u Sloveniju, Mađarsku, Slovačku, Poljsku i druge države članice Unije radi prodaje na ilegalnom tržištu.

Time su ostvarili nepripadnu materijalnu korist u iznosu od najmanje 2,7 milijuna eura. Procijenjena šteta za javne financije iznosi oko 3,3 milijuna eura, od čega se 3,22 milijuna eura odnosi na proračun RH, a preostalih 80.000 eura na proračun EU po osnovi utaje carine.

Budući da krijumčarenje četiriju kontejnera cigareta nije ostvareno, jer su ih zaplijenili carinski i policijski službenici, spriječen je daljnji nastanak štete za javne financije.

Da ova kriminalna aktivnost nije otkrivena i prekinuta, ukupna nanesena šteta bila bi veća za 9,6 milijuna eura – od čega se više od 9,3 milijuna eura odnosi na proračun Republike Hrvatske, a oko 183.000 eura na proračun Unije.

(Hina)

Objavljeno u S JUGA

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda za srijedu je zakazalo sjednicu o optužnici kojom su obuhvaćena čak četiri ministra, no prije odluke o osnovanosti optužnice sud bi trebao potvrditi nagodbe troje optuženika koji su, kako se doznaje, priznali sve što im Uskok stavlja na teret.

Optužnicu protiv četvorice bivših ministara - Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te još četvero osumnjičenih iz dva kraka istrage zbog navodnih nezakonitosti s dodjelom poticaja Uskok je podigao krajem listopada.

Uz četvoricu bivših ministara optuženi su Horvatova pomoćnica Ana Mandac, bivši državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac i ravnateljica uprave za potpomognuta područja Katica Mišković. Taj je trojac, po tvrdnjama odvjetnika, priznao optužbe i nagodio se s Uskokom pa očekuju izricanje presuda i prije formalnog početka sudskog postupka.

Odvjetnica Ane Mandac, Željka Pokupec, izjavila je za RTL da nakon što presuda postane pravomoćna, njena klijentica može započeti s izvršavanjem kazne, odnosno radom za opće dobro na slobodi.

Uz četvoricu bivših ministar optužnicom je obuhvaćen i gradonačelnik Županje Damir Juzbašić.

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio 10 dana u istražnom zatvoru, Uskok sumnjiči da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suosumnjičenih nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.

Uz Horvata, Mandac, Miloševića i Tolušića u tom su kraku slučaja osumnjičeni i Žunac te Katica Mišković.

Iz Horvatova je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret.

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti, a Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja.

Horvat je, kako se neslužbeno doznaje, uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani "po babi i stričevima".

Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada Mandac je sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice Josipe Rimac u aferi Vjetroelektrane.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Stranica 1 od 2