Na sadržaj

KNJIGA ŽALBE

Postoji li kod Rusa kritična masa za promjenu „iznutra”?

Global

2 min čitanja
Davor Novevski
Davor Novevski

Piše:

Ono što je u početku zamišljeno kao brza i efikasna operacija ruske vojske i specijalnih postrojbi, pretvorilo se u pravi klasični rat koji ulazi već u treći tjedan.

Kako god da ovaj rat završi, već se sada sa sigurnošću može ustvrditi da je ruska invazija na Ukrajinu doživjela fijasko. Niti jedan od kratkoročnih ciljeva nije ispunjen, o dugoročnima poput promjene režima da i ne govorimo. Osim toga, zapadne obavještajne agencije spominju brojku od oko 6000 ruskih vojnika koji su do sada poginuli u ratu u Ukrajini. Čisto radi ilustracije, u ratu u Afganistanu koji je trajao preko deset godina, Sovjeti su izgubili oko 14000 vojnika. Sve da je brojka od 6000 u stvarnosti i duplo manja, svejedno se radi o katastrofi.ž

Povijesno, vojni porazi često su za posljedicu imali pad autokratskog režima u slučajevima kada bi vojska, vidjevši da je vlast slaba, preuzimala kontrolu nad državom. Zadnjih dvadesetak godina pak, vojne udare zamijenili su „narodni ustanci“ poput onih koji su se zbili na valu tzv. Arapskog proljeća ili raznih „obojenih revolucija“ u postsocijalističkim republikama.

Zanimljivo bi bilo u kontekstu Rusije vidjeti postoji li ikakav potencijal za promjenu „iznutra“, bilo intervencijom političkih odnosno vojnih elita ili kao dio neke vrste narodne revolucije.

Po svemu što do sada znamo, šanse za takvo nešto u Putinovoj Rusiji prilično su male, no ne treba ih potpuno odbaciti.

Jer koliko god se odnosi među ruskom političkom elitom činili idilični i monolitni, brutalne sankcije nametnute od strane najjačih svjetskih ekonomija (uz iznimku Kine), sigurno će uzrokovati nezadovoljstvo Putinu odanih oligarha i generala koji su ionako bili prvi na udaru i koji su već izgubli ogromne količine novca. Ipak, u više od 20 godina vladavine, ruski je predsjednik premrežio vojsku, policiju i tajne službe sebi odanim ljudima za koje u ruskom jeziku imaju i poseban izraz. Siloviki, kako Rusi nazivaju članove Putivnova unutarnjeg kruga kojeg čine isključivo političari potekli u sigurnosnim strukturama poput FSB-a (svojevrsni nasljednik KGB-a) ili SVR-a (obavještajna agencija za inozemstvo), a koji bi sigurno i na osobnom planu mnogo izgubili nekom dramatičnom promjenom vlasti.

S druge strane, ne treba podcijeniti ni nezadovoljstvo običnih ljudi u Rusiji koji ovih dana prosvjeduju masovnije nego ikada u zadnjih dvadesetak godina. Rat u Ukrajini nije popularan u ruskoj javnosti, a odgovor vlasti na nezadovoljstvo tako je tipičan za autokratske režime. Brutalna represija, tisuće uhićenih, cenzura društvenih mreža koje su, za razliku od medija, do sada većinom bile prostor slobodne javne rasprave. Dodajmo ovome i ekonomske učinke koji se tek trebaju osjetiti i dobit ćemo sve sastojke za još izraženije i otvorenije protivljenje trenutnoj vlasti.

Pa ipak, čak i neku približnu prognozu onoga što će se događati u Rusiji nemoguće je dati. Putin je izgradio svoj kult na ideji povratka stabilnosti, prosperiteta i globalne pozicije svojoj zemlji. U nepunih mjesec dana, Rusija je ugrozila svo troje, a rat u koji se uvalio, bit će najteži Putinov test do sada.

Podijeli:

davor novevskiknjiga žalbe

Pročitajte još