Na sadržaj

VITEŠKI PLESOVI I UDRUŽENJA OTOKA KORČULE – MOŠTRA ŽRNOVO

MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE

Espresso

4 min čitanja 21 fotografija
FOTO: ARHIVA KPD BRATSKA SLOGA

Piše:

​Put nas vodi u Žrnovo, točnije u slikovitu Postranu, gdje se s posebnim žarom njeguje viteški ples Moštra. Ovaj tradicionalni ples s mačevima duboko odražava slojevitu povijest i snažan osjećaj zajedništva otočana. Razvivši se iz srednjovjekovne povijesti otoka, ovaj je vizualno upečatljiv običaj nekoć predstavljao spoj obredne izvedbe i vojne obuke, služeći kao svojevrsna priprema za obranu sela od raznih gusara i osvajača, ali i kao stalni podsjetnik na važnost budnosti i sloge. Muški plesači, predvođeni svojim kapetanom, uz precizne i ritmične pokrete demonstriraju zadivljujuću disciplinu i kolektivnu snagu, naoružani tradicionalnim mačevima.

ETIMOLOGIJA I POVIJESNI KORIJENI

​Zanimljiva je sama etimologija imena ovog plesa koja krije različita tumačenja. Dok se u nekim predajama naziv Moštra slikovito veže uz riječ „mošt” (neprovrelo vino) kao autohtoni simbol obnove, slavlja i povezanosti sa zemljom, stručna etnološka istraživanja nude preciznije tumačenje. Sani Sardelić u svom radu „Što sve istražujemo: priprema niza izložbi o kumpanijama na otoku Korčuli” ističe da riječ moštra zapravo potječe od talijanske riječi mostrare, što znači „prikazati” ili „učiniti vidljivim”. Istražujući ovu jedinstvenu pojavnost, Sardelić definira moštru i kumpaniju kao nekadašnja stara seoska društva s vojnim obilježjima, čiji su isključivo muški članovi njegovali lančani ples s mačevima.  

​To potvrđuju i sami nositelji ove tradicije iz Kulturno - prosvjetnog društva „Bratska sloga” iz Postrane. Tajnica društva Danijela Šegedin Borovina objašnjava kako razlika u nazivu u odnosu na ostala otočna mjesta leži upravo u toj etimologiji, no u oba je slučaja riječ o lančanom plesu s mačevima, tek uz određene razlike u nošnjama i figurama.

​- Moštra je iznimno snažno vezana za identitet Postrane i nas Postranjana jer predstavlja naš jedinstveni fokus okupljanja, prenošenja tradicije i čuvanja sjećanja mjesta. Naša djeca s njom rastu i ona im često predstavlja jedno od najranijih sjećanja iz djetinjstva. - ističe Šegedin Borovina.

​S njom se slaže i Frano Cebalo, bivši predsjednik KPD-a Bratska sloga, koji dodaje da je ime Moštra zapravo utjecaj blizine grada Korčule. Zna se da se u davnini prvotno igrala u Prvom Selu na Barini, što nepobitno potvrđuje i sačuvani Statut Moštre iz daleke 1620. godine. Iako je povijesno pripadala čitavom Žrnovu, Moštra svoj puni i pravi smisao, kako navodi stručni suradnik Vinko Didović, danas dobiva na „vižiju” svetog Roka, i to upravo na pijaci pred njegovom crkvom u Postrani. Zanimljivo je i da je trebalo proći nekoliko desetljeća prekida da bi se sredinom 1960-ih, ponajviše zaslugom etnologa Ivana Ivančana, ponovno obnovio taj snažni kontinuitet koji na sreću traje i danas.

AUTOHTONOST PLESA I NAJZAHTJEVNIJE FIGURE

​Blizina grada Korčule i popularne Moreške kod mnogih posjetitelja nameće pitanje o međusobnim utjecajima, no u Žrnovu ističu potpunu autohtonost svoga plesa. Dok je Moreška bojni ples s elementima dramskog dijaloga, Moštra je lančani ples u kojem vojska kroz složene figure demonstrira svoju hrabrost braneći kralja i rodni zavičaj. O samoj tehničkoj zahtjevnosti plesa svjedoči predsjednica društva Tereza Kršinić, naglašavajući kako je najnapetiji dio izvedbe takozvano škrimavanje.

​- Tu dolazi do nevjerojatno brzih, izravnih udaraca i borbe mačevima u parovima. Mišnjice i bubanj diktiraju ritam borbe, a moštranti tada moraju biti savršeno usklađeni, maksimalno koncentrirani i čvrste ruke. Tu izlazi na vidjelo sva ljepota naše tradicije. - slikovito opisuje Kršinić. Voditelj sekcije Moštra, Velko Grbin, izdvaja i figuru spuža, u kojoj se plesači vrte u gustom krugu koji se mora zatvarati nevjerojatno precizno, uz maksimalnu koncentraciju svakog pojedinca.

VIZUALNI IDENTITET I TRADICIJSKI INSTRUMENTI

​Osim u plesnim figurama, specifičnost Moštre očituje se i u upečatljivom vizualnom identitetu. Frano Cebalo pojašnjava da su, za razliku od drugih otočnih društava, bluze kod svih žrnovskih moštranata jednake, dok su donji dijelovi odore (demije) prema dizajnu obnove iz 1966. godine crvene, a kod kapetana prepoznatljivo plave. Specifični su i sami mačevi – takozvane schiavone – oružje s prepoznatljivim balčakom kakvo se kroz povijest koristilo duž cijele obale Jadrana.

OČUVANJE ZAJEDNIŠTVA KAO ZALOG ZA BUDUĆNOST 

​Kako primjećuje Sardelić, unatoč tome što su brojne izvedbene prakse s vremenom pomalo zaboravljene ili su doživjele promjene, upravo su te prilagodbe suvremenom kontekstu omogućile kumpanijama da pronađu novi način života i sačuvaju svoj dragocjeni kontinuitet. Ta nevidljiva nit zajedništva danas je ključna za opstanak svih viteških društava na Korčuli. Tereza Kršinić s ponosom ističe kako se udruge uzajamno podupiru, bilo kroz posudbu narodnih nošnji od VU Pupnat, bilo kroz pomoć harmonikaša iz blatske Kumpanjije, a Festival viteških igara dodatno osnažuje ta prijateljstva.  

​Da bi tradicija živjela, ona se mora neprestano njegovati. Uz hvalevrijedan projekt „Večeri harmonike na Pijaci” kojim se mlade potiče na sviranje tradicijskih instrumenata, društvo je nedavno uspješno revitaliziralo i stari bal, tradicionalni seoski ples rekonstruiran uz pomoć starih videozapisa i stručnu suradnju s prof. dr. Goranom Orebom.

​Ove se godine slavi veliki jubilej – 60. obljetnica obnove žrnovske moštre. Najljepši poklon toj obljetnici svakako je formiranje male moštre, u kojoj danas ponosno koračaju i dječaci predškolske dobi. Tek kada mladi plesač prvi put stane pred svoje sumještane, ističu iz uprave društva, on u potpunosti shvati težinu i onaj neizmjerni ponos tradicije koju nosi. Sve dok u prsima novih generacija bude kucao ritam bubnja i mišnjica, ova neprocjenjiva korčulanska baština sigurno će živjeti i dalje.

MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 1MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 2MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 3MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 4MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 5MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 6MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 7MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 8MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 9MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 10MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 11MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 12MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 13MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 14MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 15MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 16MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 17MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 18MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 19MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 20MOŠTRA IZ ŽRNOVA NEPREKINUTA JE NIT PONOSA I TRADICIJE, fotografija 21
Podijeli:

korčulamoštraotok korčulapostranaviteška udruženjaviteški plesovižrnovo

Pročitajte još