JEDNI SU ZA OŠTRIJE MJERE PREMA IZRAELU, DRUGI TO NE ŽELE
MINISTRI VANJSKIH POSLOVA EU NEMAJU JASAN NI JEDINSTVEN STAV OKO IZRAELA I GAZE
Piše: JP
Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u subotu u Kopenhagenu podijeljeni su oko rata u Gazi i dok jedni traže snažan ekonomski pritisak na Izrael, drugi su jasno dali do znanja da ne žele ići tako daleko.
„Podijeljeni smo oko tog pitanja”, rekla je šefica europske diplomacije Kaja Kallas uoči sastanka.
„Ako smo podijeljeni oko tog pitanja, nemamo glas na globalnoj sceni, tako da je to vrlo problematično”, dodala je.
Također je rekla da nije baš optimistična niti oko prijedloga kojeg je opisala kao blag, budući da je manje rigorozan od ostalih opcija, o ograničavanju pristupa Izraela europskom programu financiranja znanstvenih istraživanja.
Rat u Pojasu Gaze ogolio je duboko ukorijenjene razlike između 27 članica europskog bloka o Bliskom istoku u cjelini. Mnoge članice, poput Irske, Španjolske, Švedske i Nizozemske su vrlo kritične prema načinu na koji Izrael vodi rat, prvenstveno zbog velikog broja civilnih žrtava i ograničenja vezanih uz distribuciju humanitarne pomoći. One traže suspenziju trgovinskog pakta s Izraelom, no druge zemlje, uključujući Njemačku, Mađarsku, Češku, ne prihvaćaju snažne ekonomske ili političke mjere.
Sustav integrirane klasifikacije sigurnosti hrane (IPC) koji radi s UN-om i druge udruge su prošli tjedan priopćile da u Gazi vlada glad, no Izrael je zatražio od IPC-a da povuče procjenu, odbacivši nalaze kao netočne i pristrane.
Irski premijer Simon Harris je rekao da djeca u Gazi gladuju i zapitao se „kada će EU kao kolektiv nešto poduzeti, ako ne sada”.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je rekao da je Berlin jasno dao do znanja da Izrael mora voditi računa i poštivati humanitarna načela u svom ratu protiv Hamasa te da je njegova zemlja suspendirala isporuku oružja koje bi se moglo koristiti u Gazi.
Ali, istaknuo je Wadephul, „Njemačka nije baš uvjerena u prijedlog o ograničavanju izraelskog pristupa istraživačkim fondovima EU-a”, dovodeći u pitanje kako bi obustava jedne takve suradnje u civilnom području, koju je opisao razumnom, bila korisna.
Dužnosnici Europske komisije kažu da su predložili mjeru kako bi poslali početni signal Izraelu i zato što za njezino usvajanje nije potrebna jednoglasnost. Potpora 15 zemalja bila bi dovoljna ako predstavljaju 65 posto stanovništva EU.
(Hina)
Pročitajte još
IZRAELSKOG MINISTRA PRIMIO JE PREMIJER PLENKOVIĆ, ALI NE I PREDSJEDNIK MILANOVIĆ
NIJE PITANJE ZAŠTO PREDSJEDNIK NIJE PRIMIO IZRAELSKOG MINISTRA KOJI VRIJEĐA ŽRTVE AGRESIJE NA HRVATSKU, VEĆ ZAŠTO JE UOPĆE POZVAN U ZAGREB
Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell
POSTUPANJA IZRAELA TREBAJU SE MOĆI KRITIZIRATI BEZ OPTUŽBI DA SE MRZI ŽIDOVE
Sukob u Gazi
PLENKOVIĆ KAŽE DA HRVATSKA NIJE NI NEUTRALNA NI NESVRSTANA
Hrvatska jedna od 14 zemalja koje su glasale protiv rezolucije za primirje u Gazi
PREDSJEDNIK MILANOVIĆ O GLASANJU U UN-U: TREBALI SMO OSTATI SUZDRŽANI, TO JE PITANJE ZDRAVOG RAZUMA I ČASTI
Američki prioritet je da se omogući više vremena za pregovore o puštanju na slobodu talaca
SAD IZRAELU SAVJETUJU ODGODU INVAZIJE NA GAZU
Izrael odgovorio bombardiranjem pograničenih sela






