POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Klaustarski mir kod dominikanaca
Piše: Nikša Margeta
Sa svojim jedinstvenim urbanim sklopom arhitektonskog sklada i ljepote, Dubrovnik je kao fortifikacijska cjelina oduvijek odisao svojstvenom „mirnoćom“ spomeničke baštine sakralnog graditeljstva u umjetnosti, pružajući slikovit niz iznimnih motiva kod izdavača starih dopisnica na kojima obitavahu objekti oživljeni atmosferom i likovima iz epohe s kraja XIX. i početka XX. stoljeća.
Zapažajući gotovo dokumentarističkom fotografskom reminiscencijom, valja za primijetiti da je kod gotovo svih autora za polazište bilo eliminiranje spomeničke baštine manjih dimenzija, kako predromanike tako i gotike, konkretno od sv. Nikole na Prijekom, sv. Jakova na Pelinama pa crkve na Boninovu i Mihajlu ili kapela po ljetnikovcima te se zaključuje da su glavni akcent stavljali na tri barokne crkve (katedralu, isusovačku crkvu i onu posvećenu parcu sv. Vlahu), a s druge strane na dva samostanska kompleksa, franjevačkog i dominikanskog s njihovim crkvama i klaustrima skladno ih uklapajući ambijentu urbanističkog tkiva grada.
Pri dolasku prvih dominikanaca u grad na proputovanju prema Palestini, nakon što su zapaženi kroz svoja nadahnuta propovijedanja, gradski oci su ih zamolili da tu i ostanu darovavši im crkvicu sv. Jakova pa se njihov osnutak kronološki prati od 1225. godine te je tim slijedom okolnosti i najstariji samostan u Dubrovniku. Njihov klaustar (kao i onaj Male braće) slovi za jedan od najljepših arhitektonsko - sakralnih sklopova na hrvatskoj obali.
Samostansku zgradu kao i klaustar koji zauzima središnji kompleks dominikanci grade početkom XV. stoljeća u više navrata gdje se izmijenila nekolicina domaćih majstora (Utišenović, Radmanović, Grubačević), a interesantno je da je nacrt za klaustar izradio Tommaso di Bartolomeo, inače kipar i ljevač oružja. Po strukturi svoga ritmičnog sklada i harmonije u nizu stupovlja i vitkih arkada, klaustar je unikatni primjer kombinacije cvjetne gotike i prvog prodora renesansnih motiva prepletenog šiblja u dubrovačkom sakralnom graditeljstvu, dok su cijelim svodom rasprostranjena 24. lika svetaca u kamenoj plastici. Najstariji grob unutar klaustra datira iz 1325. godine, a jedan od zanimljivih podataka je i taj da je cijeli klaustar za vrijeme francuske okupacije (1806. - 1814.) bio pretvoren u konjušnicu.
Kameni zdenac centralni je element i simbol klaustra. Sazidan je jonskim stupovljem koji drže renesansnu gredu s natpisom iz 1523., a interesantan je podatak da je u zlatno doba Republike napunjen mogao tri godine opskrbljivati vodom i samostan i dobar dio grada.
Fotografski prizor s Kulišićeve razglednice koju datiramo na sami početak prošlog stoljeća (naslovna slika) fascinira kompozicijski i grafički. Takav prikaz plošne slikovitosti, uprizorenog osvjetljenja za sunčanog ikonografskog dana s ocrtavanjem grafičkih oblika u kompozicijskom, prilijepljenom nizu raspoređenih elemenata; firentinski harmoničnim lukovima klaustra raskošne vegetacije među kojima od tih „variazioni su un tema“ dvojica dominikanske braće koji su svojom nazočnošću upotpunili taj kompozicijski niz kao da tvore neku irealnu skulpturalnu viziju, simboliku svjetovnog i svevremenskog.
Ivan Kulišić je bio majstor svoga vremena, njegov opus je izrazito nužan za raščlanjivanje umjetničkog sižea i konteksta u populariziranju kartofilije. Ova razglednica koju slobodno možemo etiketirati fotografskim remek - djelom, po svojoj sadržajnoj punoći zaziva univerzalnu plajadu među ranijim zbirom tematike varijacija, pogleda, artefakta i kulturnopovijesnog dokumenta koji se dostojno uklopio u temeljnu dubrovačku publicističku rijetkost.
Luciano Morpurgo, klaustar dominikanaca, 1913. (Vlasništvo dopisnice: Nikša Margeta)
Na foto razglednici okomitog prikaza klaustarskog zdenca pokraj kojeg s desne strane stoji lik mlađeg dominikanca, primjetna je svjetovna skrušenost i poniznost. Ovdje fotograf pristupa bliže detaljizirajući kadar s prodorom u srž klaustra, pa se u komunikacijskom odnosu s dominikancem iščitava moguća sramežljivost pognute glave ili primjetna uronjenost u skrušeno promišljanje vjerske pobožnosti.
U kadru jedino dominiraju zdenac i dominikanac što je za ambijent klaustra autor fotografije ciljano ostavio kao paradigmu žeđanja za nadahnućem vjere, tim vječitim izvorom nepresušnog korita gdje karizma dominikanskog reda propovjednika ima za cilj prispjeti do crkvenog, društvenog, kulturnog i političkog zbivanja, zato je u ovome primjeru zdenac namjenski ostao zatvoren (za razliku od mnogih prikaza gdje to nije bio slučaj i gdje su znali pozirati i pučani u tipičnom folkloru nošnje dubrovačkog kraja) kako bi se time potaknulo vlastito propitivanje.
Autor snimka je, po rođenju splićanin Luciano Morpurgo (1886. – 1971.), značajan pripadnik poznate talijansko-židovske obitelji, bibliotekar, pisac i izdavač hvaljene knjige „Kad sam bio dječak” te ratnog dnevnika bez kojeg je nezamislivo pisati o holokaustu u Italiji. Malo je poznato da je Morpurgo bio izvrstan fotograf, pretežno krajolika i kulturne baštine, a u Italiji je na jednom natječaju osvojio i prvu nagradu za fotografiju o obnovi sv. Duje.
Razglednicu s Morpurgovim negativom poslanim iz rimskog ateljea 1913. godine izdaje Bečki „Kilophot” (Kunstanstalt Kilophot GmbH), nakladnik koji je bio proizvođač fotografskog papira i tvrtka za litografski tisak (njihove grafičke vedute gradova u secesijskom stilu ubrajaju se među najljepše kolorirane litografske razglednice na svijetu). „Kilophot” je djelovao između 1905. i 1930. godine, a osnovao ga je Felix Leuther za proizvodnju razglednica, fotografskih papira i tiskanja koje je koristilo kontinuiranu polutonsku litografiju.
Iz svega ovoga navedenog ostaje konkluzija kako se sakralna baština Dubrovnika i okolice prezentirala na najkvalitetniji stup arhetipske slike grada, sinteze njegovog zajedništva kao vječita inkarnacija, utjelovljenje slika i prilika koje su obilazile svijet putujući u toj intimističkoj pozdravnoj poruci.
povijest juga u slici i razglednici
Pročitajte još
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Radovi na gatu na rijeci Neretvi; konac 19. st.
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Prva poznata fotografija neretvanske lađe
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Kula Norinska, bila je pretvorena i u vjetrenjaču za mlin
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Prva poznata fotografija Krvavca
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Metkovska luka puna jedrenjaka
POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI






