POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Prva poznata fotografija neretvanske lađe
Piše: Nikša Margeta
Dotaknuvši se već ranije stvaralačkog ogleda Kurajičinog (piktorijalističkog) žurnalizma iz sižea neretvanskih prilika i radinosti s konca XIX. stoljeća, konkretno naselja Krvavac u prvom fotografskom prikazu zabilježenom do danas, slijedom takvih okolnosti odlazimo u još jedan neretvanski kuriozum, prvu ovjekovječenu fotografiju tradicionalne neretvanske lađe.
Panoramska fotografija koju potpisuje Konavljanin Pietro Pero Kurajica, podlijepljena na karton (kartonka) veličine 24,5 x 32 cm s konca XIX. st. (cca. 1885. - 1888.), upriličena za vrijeme regulacije donjeg toka rijeke Neretve, koji se obavljao od 1881. do 1888. godine, sastavni je dio fotografskog fundusa Pomorskog muzeja Dubrovnik (DUM PM 1805). Na poleđini stoji žig s natpisom: „Pietro Kurajica, Fotografo, Ragusa“.
U prvom planu razaznajemo riječni tok Neretve i korovom obraslu obalu na kojoj je na vezu jedna drvena barka i autohtona neretvanska lađa. Ovdje se vjerojatno radi o prvoj fotografiji neretvanske lađe; ukoliko je nastala između spomenute 1885. i 1888. godine, a neko se vrijeme to držalo za jednu fotografiju iz 1889. godine autora Aloisa Beera. Da se radi o poziciji fotografiranja s desne strane rijeke potvrđuje nam panorama tadašnjeg naselja Opuzen sa starim, pretežno kamenim kućama koji još nema uređenu rivu, ali se na vrhu brežuljka/otoka Posrednica ili Opus, točno na utoku Male u Veliku rijeku Neretvu jasno razaznaju ostaci tvrđave Forte Opus (koja je u ona vremena slovila za dvostruko veću tvrđavu od šibenske sv. Nikole), sagrađene 1684. godine kao dio napora Venecije da od Osmanlija oduzme prostore oko donjeg toka rijeke Neretve, a koja je bila u funkciji sve do kraja mletačke vlasti u Dalmaciji 1797., ali je također korištena i za francuske vladavine. Početkom austrijske uprave biva napuštena pa se na prvoj austrijskoj katastarskoj karti područja Opuzen iz 1836. više i ne vidi.
Fotografija panorame Opuzena romantizirano je naglašavanje ljepote teme i tonaliteta, tzv. naturalističko fotografiranje u duhu njene slikovnosti, piktorijalističke perspektive rođene u kasnim 1860-ima, prožimanja duha vremena kada se fotografiranju pristupalo stvarajući nove umjetničke iskaze, likovnom ciklusu estetske vrijednosti gdje se fotografi nisu libili da tehnikom i eksperimentom stvore svojevrsnu viziju umjetničke slike. Kurajica je bio samo jedan od domaćih pokretača u nizu koji su pratili tijek zbivanja popularizirajući formu slikovnosti.
Prema Trpimiru Macanu, neretvanska lađa je plovilo karakteristična oštra pramca i krme, koje su oduvijek gradili i koristili žitelji s ušća rijeke Neretve. Kao i neretvanska trupa, lađa je vjekovima bila neraskidivo povezana s gotovo svim aktivnostima domicilnog življa, bilo za poljodjelstvo, ribolov, građevinske radove, kao i za pogrebne, odnosno svadbene svrhe. Zbog svojih visokih bokova i velike rastvorenosti strana, lađa je mogla ponijeti velik teret, a i proći uskim vodenom prolazima, većim jarcima i zaraslom močvarom. Čini se da se oblikovno rješenje lađe vrlo malo mijenjalo tijekom povijesti, te se barka doista doima kao živi brodograđevni fosil. Karakteristično su rješenje strukture korita lađe njena rebra koja se protežu u jednom komadu po cijeloj visini boka i prelazeći jednim dijelom preko kobilice gdje se preklapaju s rebrima drugog boka. Za gradnju lađe koristila se lokalna drvena građa kao bor ili jela za oplatu boka i dna, smreka ili murva za rebra, stative i za veslo, te čempres za kratki jarbol. Kao i trupu, lađu se u cijelosti premazivalo mješavinom bitumena i borove smole radi zaštite drvene građe, a radi zaštite od isušivanja lađa bi se naprosto držala pod vodom.
Kao što je svojim dokumentarnim filmovima pokazao Obrad Gluščević, lađu se veslalo na pariće bez korištenja bilo kakvog kormila. Ponekad se koristilo maleno jedro, obično jednostavno latinsko ili oglavno jedro na kratkom jarbolu. Karakteristično je bilo tzv. „lancanje“, odnosno potezanje lađe uzvodno s obale i do 50 m dugim konopom „lancanom“, privezanim za vrh jarbola. Konop bi najčešće potezale žene, ponekad bi vukli muškarci, sami ili zajedno sa ženama, a ponekad bi lađu potezao konj.
Sve ono što je sačuvalo i revaloriziralo tradicijsko plovilo jedine hrvatske delte, prenamijenilo ga u sportsko - turističke svrhe, svakako je Maraton lađa na Neretvi koji se održava u kolovozu.
neretvanska lađaopuzenpovijest juga u slici i razglednici
Pročitajte još
USUSRET DANU SJEĆANJA
OPUZENSKI MLADIĆI NASLIKALI VUKOVARSKI VODOTORANJ
SUVREMENO OPREMLJENA RADIONICA
U OPUZENU OTVOREN MODERNI CENTAR ZA AUTOLIMARIJU I LAKIRANJE AUTA - SENKO GRADAC
ZBOG SUŠE I POŽARA
PROGLAŠENA PRIRODNA NEPOGODA ZA OPUZEN I OPĆINU OREBIĆ
U ORGANIZACIJI JU ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE
U OPUZENU SE UŽIVALO U JELIMA OD PLAVOG RAKA
PU DUBROVAČKO - NERETVANSKA
DVA PUTA U ZADNJE TRI GODINE PRAVOMOĆNO OSUĐEN, SUD GA PUSTIO NA SLOBODU IAKO JE POLICIJA ZATRAŽILA ZADRŽAVANJE
UHIĆENI NA GRANIČNOM PRIJELAZU






