Na sadržaj

KNJIGA ŽALBE

Imate li vodokotlić važnije je nego imate li nogu

Global

2 min čitanja
Davor Novevski
Davor Novevski

Piše:

Koristi li vaše kućanstvo poljoprivredno zemljište? Ima li vaše kućanstvo barem jedno grlo stoke? Postoji li u stanu kuhinja? Je li vaš vodokotlić na ispiranje ili bez ispiranja? A gdje ste bili devedeset prve?

Ovo su samo neka od „briljantnih” pitanja iz ovogodišnjeg popisa stanovništva koji, iako sadrži preko šezdeset detaljnih pitanja, jednu kategoriju građana potpuno ignorira.

Osobe s invaliditetom i inače su navikle biti negdje „sa strane“ tako da je činjenica da ovaj popis, za razliku od onih iz 2001. i 2011. godine, niti jednim pitanjem ne pokriva njihov status, neke možda razočarala, no nikoga nije previše iznenadila. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ipak je od Državnog zavoda za statistiku zatražila objašnjenje zašto je tome tako.

Njihov odgovor kratak je i nelogičan. Naime, Zavod tvrdi kako u popisu stanovništva pitanja vezanih za invaliditet nema zato što se ovi podaci prate u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Ono što pak gospodi iz DZS -a očito nije jasno jest da taj Registar obuhvaća samo osobe koje koriste neka od prava iz sustava (invalidnine i slično), kao i da se time pokriva samo broj, ali ne i kontekst nečijeg invaliditeta.

A možda im i jest jasno, no iz nekog razloga ne žele ili ih ne zanimaju detaljniji podaci. Jer kad se malo zagrebe po površini, jasno je da su osobe s invaliditetom sramotno malo uključene u naše društvo. Na eventualna pitanja radite li, bavite li se nekim sportom, putujete li, jeste li zasnovali vlastitu obitelj ili to planirate, jedan značajan broj osoba s invaliditetom na žalost bi odgovorio negativno. Ne zato što ove stvari ne žele ili jer su lijeni već zato što im društvo ponekad otežava ondje gdje bi ih trebalo, doslovno i u prenesenom značenju, pogurati.

Rješavanje arhitektonskih barijera minimalan je uvjet ako se želi postići kakva - takva socijalna inkluzija osoba s invaliditetom. Previsoki rubovi pločnika, loše izvedeni prijelazi preko ceste, stepenice i prestrme rampe – sve su to nepremostive prepreke za ljude u invalidskim kolicima kojih u Hrvatskoj po nekim procjenama, jer točan broj ne postoji, ima više desetaka tisuća. Dodajte tome i druge vrste invaliditeta i brojka se penje do čak pola milijuna. Svi ti ljudi imaju svoje želje i potrebe. Ne „posebne potrebe“ već potpuno obične, svakidašnje, istovjetne potpuno zdravim ljudima. To što će ih, iz niza razloga, mnogo teže ostvariti, zasluga je između ostalog i ovakvih „krnjih“ popisa. Jer stvari se neće pokrenuti na bolje ako ne znamo odakle krenuti. Znati točan broj i status osoba s invaliditetom bio bi nekakav početak.

Kategorija u popisu stanovništva posvećena osobama s invaliditetom trebala bi postojati. Jer i osobe s invaliditetom postoje. To što mnogi od njih nevidljivi najmanje je njihova krivica.

Podijeli:

anka slošnjakdavor novevskiknjiga žalbeosobe s invaliditetompopis stanovništvapravobraniteljica

Pročitajte još