Na sadržaj

POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI

Elizabetin, kasnije Jelisavin most, vizualni identitet Metkovića i čest motiv razglednica

Espresso

3 min čitanja
Razglednica Metkovića iz 30. -tih (putovala 1937.), nakladnik Gabrijel Jovanović
Razglednica Metkovića iz 30. -tih (putovala 1937.), nakladnik Gabrijel Jovanović

Piše:

U novoj rubrici „Povijest juga u slici i razglednici”, koju ćete moći čitati svake nedjelje, pokušat ćemo zanimljivim pristupom prikazati bližu, ali itekako zanimljivu povijest naselja i gradova u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, povijesnu baštinu i umjetnost, a pronaći će se i poneka anegdota vezana uz fotografije, razglednice i osobe koje se nalaze na njima. Nadamo se da ćemo na ovaj način i popularizirati kolekcionarstvo, prvenstveno kartofiliju.

Krećemo od jednog od najplodonosnijih domaćih nakladnika metkovskih razglednica gdje u isti kontekst svrstavamo i širu trgovačku djelatnost kao i svestranost poduzetništva obitelji Nikolac te obitelji Jovanović koji su nositelji najveće nakladničko - izdavačke djelatnosti razglednica Metkovića i donjeg Poneretavlja između dvaju ratova (Nikolci još i prije Velikog rata).

Ručno kolorirana razglednica Metkovića, najizvjesnije tiskana 1931. s kojom započinjemo našu priču, bila je sastavni dio stilskog pomoditeta u sferi oblikovanja i tiskanja 30. -ih godina. Za nakladnika ju potpisuje Gabrijel Jovanović Metković, inače drvodjelac po struci, kasnije poduzetnik u tiskanju i proizvodnji papira s trgovinom na središnjem gradskom trgu u Metkoviću. On poduzetničku granu preuzima od oca Jure čije su razglednice poznate još od ranih dvadesetih, doduše s manje izraženim koloritom (prevladavajućim tonalitetom sepije) i u nešto realnijim prikazima gradske arhitektonske strukture pa time i popularnih motiva koji su se kasnije češće ponavljali i kod Gabrijela.

Do danas im nisu poznati autori fotografija, pretpostavlja se da su koristili ranije poznate razglednice, ine snimke raznih namjernika s proputovanja, a moguće i naručenih uradaka, iako se Gabrijel uključio još od sredine 20. -ih s reprintanjem prvih motiva, a istom djelatnošću bavio se i Ivo (u nekim izvorima Ivan), Gabrijelov brat, doduše u nešto kraćem razdoblju.

Na razglednici panorame Metkovića viđenog s pozicije lučke obale gdje dominira stari željezni Elizabetin, kasnije Jelisavin most, izgrađen 1895. godine, posljednji pečat onodobne građevinske tehnike po značajkama i rješenjima industrijske tipske konstrukcije s tri vitka polukružna luka rešetkastih segmenata, ubrzo je nakon izgradnje postao zaštitni znak vizualnog identiteta Metkovića i učestaliji motiv s razglednica (za povećanje naslovne fotografije jednostavno kliknite na nju op.a.).

Na Neretvi do njega nalaze se i dva jedrenjaka koji se pored površinske plošnosti prikaza iščitavaju u trodimenzionalnoj verziji nestvarne narative, posebice jedrenjak bliži oku promatrača, bijelih jarbola (vjerojatno islikan u gustoj gvaš tehnici radi postizanja kontrastnog 3D efekta) i time se ispunjava monotonija riječnog toka kao da je kakva uvećana maketa, nimalo veća od čovjeka, a kojom kao da upravlja netko s rive u svojoj dokolici trenutka jednog proljetnog poslijepodneva u gradu na Neretvi.

Postoje jedrenjaci koji se uzastopce ponavljaju po rijeci Neretvi oko mosta, a posebice isti avioni iznad grada u crnoj varijanti koji prelijetaju duhansku stanicu, most i rijeku, brežuljak Predolac ili pak Glavnu cestu koji su štambiljanim putem utisnuti na površini razglednice na kojoj se ostavljao mali nekolorizirani dio za njih, pa je zbog takvih nerealnih umetaka i tiskarske prakse obitelj Jovanović i postala prepoznatljiva u sadržajnoj formi ove vrste metkovskih razglednica.

Ovakav likovni eksperiment, dodaci na starim razglednicama, nije bio rijetkost sve do početka Drugog svjetskog rata, kada se interes za izdavaštvo i učestalu uporabu razglednica (iako je dosegao svoj vrhunac svjetskih razmjera u vremenu od 1897. do 1914. kada vlada i najveće zanimanje za nju) produbio u samu srž početničkih kartofilsko - kolekcionarskih pobuda; kada su se birale romantične, alegorijske, mitološke, dakle lirske i epske povijesno - kulturne prispodobe pa sve do onih o napretku industrijalizacije i civilizacije; kada je zaljubljenik u toj domeni sabiračkog tijela razglednicu doživljavao intimistički; kad se znalo slati i u obližnji susjedni grad vlastitoj rodbini i prijateljima i onda dok su se akteri naših priča počesto susretali, samo da ostane vidljiv trag, povijesni atest vremena, biljeg nošen strašću za dopisivanjem.

metkovic razglednica1937 rev 060322

Razglednicu 29. listopada 1937. godine iz Metkovića u Opuzen Andriji Ključi šalje njegov prijatelj s kojim se često dopisivao i družio, omiljeni neretvanski vjeroučitelj don Radovan Jerković, koji je za vrijeme komunističke represije i montiranih procesa bivao priveden te naposljetku usmrćen električnom strujom u zatvoru Udbe na Katalinićevu brijegu u kolovozu 1950.

Koincidencije radi, i brat nakladnika ove razglednice Ivo, istaknuti član HSS-a i Matice Hrvatske završava istom sudbinom. Nakon dobivene smrtne presude i institucionaliziranja u Vrapču, koncem 1946. biva dočekan u Trogiru i prvu noć ubijen.

Podijeli:

povijest juga u slici i razglednici

Pročitajte još