Na sadržaj

SREDOZEMLJE SE UBRZANO ZAGRIJAVA

Za 15 godina Hrvatska će imati klimu sličnu sjeveru Afrike

Global

3 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: NoName_13 / Pixabay

Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poljoprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje. Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se „razina mora brzo uzdiže”.

- Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu. - kazao je Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u Uniji za Mediteran, te govori da se „40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.

- Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje. - izjavio je Mastrojeni.

Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.

- Moji preci Rimljani su znali reći da ako želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi, ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima. - rekao je Mastrojeni.

On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.

- Dosad su mediteranske zemlje bile podijeljene u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme. - napomenuo je Mastrojeni.

- Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti. - dodao je.

Mediteran je, kaže, „mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.

- Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba. - upozorio je.

- Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu. - dodao je.

Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.

- Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje? - rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.

O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

- Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena. - kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.

- Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom. - dodaje.

U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.

- Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti. - napominje Obućina.

Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.

- Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno. - rekao je Mastrojeni.

Istaknuo je da je „potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik”.

- Potrebno ga je razviti što je više moguće. - napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.

- Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera. - kaže.

Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.

- Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira. - zaključio je Mastrojeni.

(Hina)

Podijeli:

klimapodizanje razine morazagrijavanje

Pročitajte još