SVE ČEŠĆE SUŠE, PODIZANJE RAZINE MORA I TEMPERATURE ZRAKA, BUDUĆNOST NE IZGLEDA SVIJETLO
Potop u dolini Neretve mogao bi započeti još za vrijeme naših života, predviđa se znatno podizanje razine mora
Piše: Kate Šutalo Cvjetković
Diljem Europe, pa tako i na jugu Hrvatske do kraja 21. stoljeća doći će do evidentnih promjena u temperaturi zraka, količini padalina i srednjoj razini mora. Na temelju podataka Portala znanja o klimatskim promjenama Svjetske banke (Climate Change Knowledge Portal - CCKP) očekuje se da će Hrvatska postati toplija i podložnija sušama, osobito ljeti. Predviđa se povećanje temperature i smanjena dostupnost vode diljem Hrvatske tijekom ovog stoljeća. Ovi podaci objavljeni su u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi DUNEA-e.
Trendovi temperature pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj, s višim temperaturama na kopnu nego u primorju ili dalmatinskom području. Očekuje se najveći stupanj promjena u vrijednostima maksimalne temperature. Analiza podataka CCKP za scenarije visokih razina emisije pokazuje da bi se prosječne mjesečne promjene temperature mogle povećavati za 1,36°C do 2030 - ih te i za više od 4°C do 2090-ih. Temperaturni trendovi značajno će se povećati u ljetnim mjesecima, kao i u zimskim i proljetnim sezonama. Najveći porast minimalne temperature predviđa se sredinom stoljeća. Specifična „nove žarišta“ su u sjevernim i zapadnim područjima Hrvatske, sjevernim krajevima u Gorskom kotaru i istočnom dijelu Like tijekom zimskih mjeseci.
Obalna područja doživjet će najveću promjenu tijekom ljetnih sezona. U svim scenarijima, temperature u Hrvatskoj nastavljaju rasti do kraja stoljeća. Tijekom sezonskog ciklusa, porast temperature će se osjetiti od travnja do lipnja te ponovno u rujnu i listopadu. Povećana vrućina i ekstremni toplinski uvjeti rezultirat će značajnim implikacijama za javnost, poljoprivredni sektor i vodne resurse.
Kako je opisano u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi predviđa se porast temperature zraka u Europi i za 4,1 do 8,5°C za razdoblja od 2071. do 2100. godine u odnosu na razdoblje 1981. - 2010.
Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu – DHMZ, očekivani porast temperatura zraka u Hrvatskoj do 2040. je do 0,6°C za zimsko i do 1°C za ljetno razdoblje. U razdoblju 2041. - 2070. očekivani porast prizemne temperature zraka u Hrvatskoj je do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu za zimsko razdoblje, te do 2,4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a do 3°C u priobalju za ljetno razdoblje.
Modeli Europske agenicije za okoliš - EEA predviđaju povećanje godišnje količine oborina u velikim dijelovima srednje i sjeverne Europe do oko 30 posto i smanjenje u južnoj Europi do 40 posto u uspoređujući razdoblja od 1971. do 2000. sa 2071. do 2100. godine. Ljeti se smanjenje padalina proteže prema sjeveru. Na temelju regionalnog klimatskog modela DHMZ-a, promjene količine oborina u bliskoj budućnosti do 2040. godine vrlo su male i variraju ovisno o godišnjem dobu. Najveća promjena količine padalina može se očekivati na Jadranu u jesen uz smanjenje količine oborine od najviše cca 45-50 mm. U drugom razdoblju od 2041. do 2070. promjena količine oborina u gorskoj Hrvatskoj i u priobalju doseći će vrijednost od 45 - 50 mm.
Na temelju EEA, globalna srednja razina mora povećat će se za 0,28 - 0,55 m do 2100. godine, u odnosu na prosjek perioda 1995. - 2014. godine. Projekcija porasta razine mora tijekom 21. stoljeća na području Hrvatske iznosit će 0,4 do 0,5 m. Srednja razina mora u srednjem i južnom Jadranu povećat će se za oko 40 cm tijekom sljedećih sto godina, što je u skladu s IPCC i EEA prognozama.
Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka. Srednja godišnja temperatura nad europskim kopnenim područjima u posljednjem desetljeću bila je između 1,94 i 2,01°C veća nego u predindustrijskom razdoblju. Godina 2020. bila je najtoplija godina u Europi od početka instrumentalne evidencije prema svim korištenim skupovima podataka, s rasponom anomalije između 2,51°C i 2,74°C iznad predindustrijskih razina. Posebno visoko povećanje srednje temperature zraka uočeno je u istočnoj Europi, Skandinaviji i na istočnom dijelu Pirinejskog poluotoka. Najviša razina zatopljenja predviđa se u sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Skandinaviji i kopnenim područjima mediteranskih zemalja, dok se najmanje zatopljenje očekuje u zapadnoj Europi, posebice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, zapadnoj Francuskoj, zemljama Beneluksa i Danskoj.
Prema rezultatima talijanskog RegCM-a za područje Hrvatske predviđa se povećanje temperature zraka u svim razdobljima i sezonama. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti nego. U razdoblju do 2040. godine na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C . U drugom razdoblju buduće klime od 2041. do 2070. Godine očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1,6 °C na jugu, a ljeti do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 °C u priobalnom pojasu.
klimatske promjeneneretvapodizanje razine morapotop
Pročitajte još
Je li otapanje ledenih ploča zapadne Antarktike neizbježno
DO KRAJA STOLJEĆA RAZINA MORA SVAKAKO ĆE PORASTI, NAJVJEROJATNIJE ZA JEDAN METAR
JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE DNŽ
Održan znanstveni skup o utjecaju prodora mora u dolinu Neretve
ČEMU ONDA SLUŽI UOPĆE DNEVNA BOLNICA METKOVIĆ?!
BRANITELJI IZ DOLINE NERETVE NA PREGLEDE ČEKAJU PO GODINU DANA, NE DAJU IM DA SE PREGLEDAJU U METKOVIĆU
EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI
SVIJETU PRIJETI IZNIMNO SNAŽNI EL NIÑO U NADOLAZEĆIM MJESECIMA
NADMAŠEN REKORD IZ 2003.
IZA NAS JE DVOMJESEČNO RAZDOBLJE NAJTOPLIJE U POVIJESTI MJERENJA
EUROPSKA MORA DOSEGLA SU IZVANREDNO VISOKE TEMPERATURE






