Na sadržaj

TONČI PEOVIĆ VODIO JE NEKOLIKO HRVATSKIH ZRAČNIH LUKA, MEĐU KOJIMA JE I BRAČKA

TEŠKO JE OČEKIVATI DA BI DRŽAVA ULOŽILA U KORČULANSKI AERODROM

S juga

8 min čitanja
Tonči Peović
Tonči Peović / FOTO: Nikola Vilić / CROPIX

Piše:

Kao bivši direktor nekoliko hrvatskih zračnih luka, od Zračne luke Dubrovnik na čijem je čelu bio 17 godina, Zračne luke Zagreb, do Zračne luke Brač koju je spasio od zatvaranja, Tonči Peović, ne samo kao pilot, već i kao menadžer sa zavidnim iskustvom o zračnom prometu, svakako je čovjek koji ima što za reći o mogućnosti izgradnje zračne luke na Korčuli što je tema o kojoj smo već pisali OVDJE.

Projekt koji se godinama na otoku priželjkuje, a u koji izgleda nitko ne želi uložiti, ima svoje manjkavosti, ističe Peović, ali i naglašava kako pozdravlja mogućnosti izgradnje aerodroma na hrvatskim otocima pa tako i na Korčuli.

Kao hrvatski vojni pilot 1992. sletio je na aerodrom Zračne luke Dubrovnik, u to vrijeme minirane i opljačkane te je dobio zadatak osoviti je na zdrave noge. U tome je i uspio! Na obnovljenu dubrovačku Zračnu luku vratio je zrakoplove velikih kompanija, čime je zapravo dao zamah revitalizaciji turizma nakon rata. Iskusnom pilotu Tončiju Peoviću lokacija kraj Smokvice koja je odabrana za zračnu luku na Korčuli, nije baš nabolje rješenje.

- Lokacija kraj Smokvice je vrlo zahtjevna, nije ravna i trebalo bi raditi dosta nasipa i iskopa što bi bilo iznimno zahtjevno za pripremiti stazu i čini mi se da ta lokacija nije baš najbolja. Naime, kad se odabire lokacija za novi aerodrom u obzir se uzima cijeli niz elemenata od kojih se svaki ocjenjuje s određenom ocjenom. Obično se za aerodrome razmatraju tri lokacije da bi se u konačnici odabrala ona najbolja. Ocjenjuju se puno elemenata, od prepreka u prilazu i odletu zrakoplova, investicije potrebne za aerodrom, infrastrukture na odabranoj lokaciji. Iznimno su važni lokalni ili mikro meteorološki uvjeti koji vladaju na tom terenu, ekološki, dakle, cijeli je niz elemenata koji mogu biti dominatni kod ocjenjivanja. Onaj koji je radio master plan za predmetnu lokaciju na Korčuli, bojim se da nije najbolje izabrao i čini mi se da je to vrlo teško izvediva investicija jer bi bila jako skupa i vrlo zahtjevna za izvedbu. - kazao je Peović.

- Što se tiče samog operiranja, može se razmišljati o prometu od nekih 100 000 do 200 000 putnika, s obzirom na kapacitete Korčule i Pelješca, ali opet je pitanje koliko je to u ovom trenutku ekonomski održivo. Nisam sudjelovao i ne znam tko je radio na izboru lokacije, ali prema onome što sam vidio iz dokumentacije, ona je vrlo zahtjevna, nije nemoguća, ali bilo bi pametnije i ako bi se donosila odluka o izgradnji aerodroma, trebalo bi dobro razmisliti je li to najbolja lokacija. - rekao je Peović.

brac aerodrom3 280814 minTonči Peović na pisti Zračne luke Brač; foto NIkola Vilić / CROPIX

Bivši direktor triju hrvatskih zračnih luka – dubrovačke, zagrebačke i bračke ističe kako je priča o gradnji aerodroma na otocima pa tako i Korčuli, stara 30-tak godina.

- Postojala je ideja izgradnje cijelog niza zračnih luka na otocima. Neke od njih su realizirane, a neke nisu. Od otoka zračne luke imaju Krk, koji ima most pa u tom kontekstu baš i nije otok, Lošinj i Brač. Sva tri aerodroma za lokalnu zajednicu imaju određene prednosti, ali i određene mane, upravo zbog prometne izoliranosti.- kazao je te odgovorio na pitanje koliko bi zračna luka na Korčuli bila isplativa promatrana iz prizme investitora.

- Tamo se planiralo slijetanje zrakoplova kapaciteta do 100 sjedala što nije najčešća opcija današnjih kompanija. One danas nekako teže ekonomiji veličine pa onda idu sa što je moguće veće zrakoplove, tzv. Single Line, s jednim redom prolaza s pet ili šest sjedala čime zapravo s minimalnim brojem posade prevoze što veći broj putnika. Tu govorimo od 150 do 200 putnika, avioni ispod tog kapaciteta uglavnom nisu ekonomski isplativi. Turbopropovi, avioni s propelerima zbog ekonomske računice polako nestaju i sve ih je manje na tržištu. Inače, podržavam izgradnju svake infrastrukture, no onaj koji bi uložio u takav projekt mora biti svjestan da će se ta investicija vrlo teško povratiti kroz samo poslovanje aerodroma. - smatra Peović, koji je u slučaju Korčule u pravu.

Naime, na otok nikad nisu ni dolazili investitori koji su bili spremni graditi samo zračnu luku. Svi oni htjeli su više – hotele, marine i slične sadržaje. Tadašnje vlasti na otoku nisu bile spremne podržati investicije koji su predviđale veliku izgradnju i betonizaciju koja bi u konačnici dovela do masovnog turizma te promijenila samu sliku, doživljaj pa i stil života otočkog stanovništva.

Dok privatnih investitora koji bi na Korčuli gradili samo zračnu luku nema, Peović kaže kako griješe oni koji računaju da bi se u taj projekt bila spremna uključiti država.

- Koliko ja znam u masterplanu prometa u Republici Hrvatskoj, u kojem je i masterplan zračnog prometa, država nema plan niti ima govora o tome da bi ona investirala u izgradnju aerodroma na Korčuli. - kazao je.

Inače, pitanje o izgradnji zračne luke na Korčuli nedavno je pokrenuo velolučki općinski vijećnik Deni Surjan. Predloživši sastanak na kojem bi načelnici s Korčule i Pelješca razgovarali o prometnoj povezanosti i zračnoj luci on je kao primjer naveo Grčku koja na svojim otocima ima nemali broj zračnih luka. No, Peović ističe kako priča o aerodromima na grčkim otocima i nije baš toliko pozitivna.

- Da, istina je Grčka na svojim svojim otocima ima dosta aerodroma, ali i dosta financijskih problema s njihovim funkcioniranjem. Prije desetak godina, kad je Grčka bila u velikoj ekonomskoj krizi, pregovaralo se da 14 aerodroma na tim otocima preuzme frankfurtski aerodrom kroz dugoročne koncesije. Bio je to model kojim bi Grčka zatvorila svoja dugovanja prema Njemačkoj. Bila je to politička odluka, ali tako su pronašli način kako bolje upravljati tim aerodromima s ciljem da postanu profitabilniji jer su uglavnom radili s velikim gubicima. - rekao je Peović, koji ima što za reći o funkcioniranju aerodroma na hrvatskim otocima. Jedan takav spasio je od zatvaranja.

- Na aerodromu Brač mi smo s nekih 35 000 putnika radili na granici rentabilnosti. To je bio nekakav prag rentabilnosti, bez da je u to ukalkulirana povratna investicija. Dakle, onaj koji bi uložio u aerodrom na Korčuli mora shvatiti da tu nema povrata investicije, eventualno bi se hladni pogon investicije pokrio kroz prihode aerodroma. Inače, meni je odlazak u Zračnu luku Brač, koja je tada bila u vlasništvu Jaka Andabaka bio izazov. Aerodrom je bio pred zatvaranjem i tadašnji većinski vlasnik, koji je bio i vlasnik Sunce Koncerna, tražio je od mene da ga pokušam podignuti i uspjeli smo ga dovesti na prag rentabilnosti i vjerujem da moji nasljednici na Braču i sad rade na taj način. Dakle, ispod 50 000 putnika vrlo je teško pokriti troškove aerodroma, odnosno troškove samog pogona bez povrata investicije. Po mojoj procjeni, investicija u aerodrom na Korčuli iznosila bi od 30 do 60 milijuna eura. - kazao je Peović.

peovic pleso2 150910 minTonči Peović; foto Ranko Šuvar / CROPIX

Odgovorio je i na pitanje što bi zračna luka Korčula značila za gospodarski zamah na otoku, ali i njegovu demografsku sliku. Korčula je, naime, drugi otok po broju stanovnika u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. na Korčuli je 14 612 stanovnika što je u odnosu na popis 2011. smanjenje za 6 posto.

- Što se tiče radnih mjesta na zračnoj luci, radi se o malom broju ljudi. Taj aerodrom bi mogao funkcionirati s 30, najviše 40 zaposlenih, a na taj broj se vezuju druge službe koje bi povećale svoje poslovanje, poput taksija, rent a cara, ali na aerodromu sigurno ne bi bilo zaposleno više od 30 ljudi. Taj broj je dovoljan za pokriti potrebne operacije. No, bitno je da Korčula preko te zračne luke postane dostupna za sve europske putnike, pogotovo otkad smo ušli u Schengen i nemamo više graničnih prijelaza, što znači da putnici iz bilo kojeg dijela Schengenskog prostora zrakoplovom mogu izravno sletjeti na Korčulu. Pitanje za koju vrstu zrakoplova bi se aerodrom gradio. Prema mom iskustvu, klijentela s business jetovima je vrlo zanimljiva jer traže veću kvalitetu turizma i svakako su bolje platiše. Treba uzeti u obzir da oko 46 000 registriranih privatnih aviona tijekom ljetu idu prema Mediteranu, Grčkoj pa i Turskoj. No sam aerodrom ne može napraviti ništa bez sinergije s turističkim sektorom i turističkim zajednicama. Na kraju krajeva, važni su i razvojni planovi na otoku. Ako postoji restriktivna građevinska politika i restriktivna politika povećanja smještajnih kapaciteta, tada svakako aerodrom nema smisla. Ipak, dobro je da se razmišlja o gradnji zračne luke i da postoje određeni planovi. Preporučio bi da se razgovara o mogućnosti javno-privatnog partnerstva. Ako bude interesa privatnog partnera za ulaganjem sigurno bi se to uvezalo i s investicijama planiranima na Korčuli.- smatra Peović.

Dok izgradnja zračne luke na Korčuli, koja bi u konačnici vjerojatno nosila ime po Marku Polu ostaje te ideja i želja čija će realizacija čekati neka bolja vremena, Peović je skeptičan i prema projektima kojima bi Korčula hidroavionima povezala s otocima splitskog arhipelaga, a možda i sa kopnom. Jedan takav projekt u Korčuli razvija ACI dok je ona u Veloj Luci očito propao.

- Skeptičan sam, a dobar sam prijatelj s ljudima koji su započeli tu priču. To su dragi dečki, vrhunski stručnjaci, piloti, instruktori na velikim avionima i entuzijasti, ali, bojim se da ih je taj entuzijazam uveo u jednu gospodarsku djelatnost koja ne može pokriti svoje troškove. Platežna moć ljudi koji bi s otoka išli prema kopnu i obratno i sami to plaćali, nije tolika da bi mogli platiti kartu za hidroavion. Ne možemo se mi uspoređivati s Maldivima ili Kanadom. Konkretno u Vancouveru imate stotinu letova dnevno prema naseljima. Tamo je platežna moć puno veća. To nisu samo turistički letovi, ti avioni opslužuju lokalno stanovništvo. Na Maldivima postoje kombinacije, primjerice, ako sletite s nekim međunarodnim letom u cijenu vam je uključena i karta hidroaviona kojim ćete se prevesti do nekog manjeg otoka. Iskreno, sumnjam da postoji ekonomija koja može pokriti troškove operiranja hdiroavina. - rekao je.

- Mislim da je i priča koju je pokrenuo ACI trenutno zaustavljena, iako je izbor hidroaviona na kojem je radio ACI puno bolji nego ona priča koju je razvijao European Coastal Airline jer se radi o jednomotornom mlaznom avionu što bitno smanjuje troškove operiranja u odnosu na ECA-u koji su imali DH6 dvomotorne avione koji zahtijevaju skuplju operacije i čije su karte skuplje.- kazao je biviš direktor triju zračnih luka u Hrvatskoj Tonči Peović.

Podijeli:

aerodromaerodrom korčulakorčulatonči peovićzračna lukazračna luka korčula

Pročitajte još