OTKRIO JE I ŠTO SE DOGAĐA S PROJEKTOM HIDROAVIONSKOG POVEZIVANJA OTOKA
ANDRIJA FABRIS: NE NA KORČULI, ZRAČNU LUKU TREBA GRADITI NA PELJEŠCU, EVO I ZAŠTO...
Piše: Nikolina Metković
S projektom izgradnje zračne luke na Korčuli imao se prilike upoznati bivši gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris koji ističe kako je lokacija kod Smokvice na kojoj je planirana izgradnja aerodroma loša. Kao inženjer zračnog prometa jednu drugu lokaciju Fabris smatra puno boljom za zračnu luku, ali ne na Korčuli.
- Još mi je kao studentu profesor na fakultetu predlagao da zračnu luku na Korčuli uzmem za diplomski rad, ali nisam to prihvatio. Inače, sredinom '90-tih jedina lokacija koja je bila pogodna za zračnu luku na otoku Korčuli bila je lokacija u Knežama, ali je izbrisana iz Prostornog plana pa je odlučeno da lokacija za zračnu luku bude pored Brne, Smokvice. Iako je lokacija u Knežama imala svojih mana, bila je puno prikladnija nego lokacija u Smokvici i imali smo prijedlog španjolskih investitora za izgradnju zračne luke i, ako se dobro sjećam, jedna od njihovih ideja bila je da na otoku, da bi zračna luka funkcionirala, treba izgraditi 60 000 kreveta, što je malo smiješno. Korčula, naime, nije prikladna za planove poput onih koji se rade za udaljene španjolske otoke. - kazao je Fabris za Južni.
- Imali smo i mi, tadašnji načelnici i ja kao gradonačelnik, jedan neformalni sastanak. Imali smo i stavke u proračunima, ali s obzirom na nepotentnost lokacije u Smokvici u moje se vrijeme nije ništa puno radilo po pitanju tog projekta. Znam da su aktualni načelnici i gradonačelnici prije pola godine imali neku studiju isplativosti i prikladnosti te lokacije, koja je pokazala da ona nije prikladna za zračnu luku. - kazao je Fabris, koji kao inženjer zračnog prometa smatra kako je za aerodrom puno bolja jedna druga lokacija.
Kako sam završio prometni studij, a dugo godina sam poslom svaki tjedan išao u Visočane po kamen, prolazio sam onom starom pelješkom cestom i ne znajući za trasu buduće ceste, imao sam ideju da bi u polju između Putnikovića i Ponikava bila idealna lokacija za zračnu luku, čak i bolja nego na Rudinama, a koja bi bila back up za Zračnu luku Ruđera Boškovića, odnosno ZL Dubrovnik, s obzirom na probleme s burom, blizinu državne granice, odnosno zračnog prostora Crne Gore. Dakle, taj bi prostor bio idealan kao neki Dubrovnik II koji bi rasteretio postojeću Zračnu luku od Zatona prema zapadu i Zračnu luku Split od Makarske prema istoku sa svim otocima na tom potezu, pogotovo što smo znali da će kad tad doći most koji je na 10 minuta autobusom od te lokacije koja bi mogla pokriti Makarsku rivijeru, cijelu Neretvu, Korčulu i naše otoke pa čak i otok Hvar. Dakle s cijelom novom trasom pelješkog ipsilona bilo bi to nekih pola sata vožnje autobusom do Orebića, odnosno do nove luke Perna. - kazao je Fabris i dodao kako postojeće zračne luke na hrvatskim otocima i nisu previše održive.
- Izuzev otoka Krka na kojem je Zračna luka Rijeka za to šire područje, imamo još dvije na otocima. Mali Lošinj je u zanemarivim brojkama i Zračnu luku na Braču koja ove godine neće imati 19 000 putnika. Tonči Peović je tamo puno toga napravio, proširio je i produžio pistu, ali zračna luka je puno više, tu su i troškov održavanja. - rekao je, odgovorivši na pitanje što je za Korčulu bolje, odnosno realnije za realizirati - most ili zračnu luku.
- I jedno i drugo je u prostorno - planskoj dokumentaciji. Znate kako se kaže za prostorne planove, u njima postoje kratkoročni i dugoročni planovi. Da Pelješkog mosta nije bilo u županijskom Prostornom planu, možda ga nikad ne bi izgradili, možda bi nas danas vozili samo trajekti. Neki su govorili da je Pelješki most ludost, da neće nikad biti, a on je tu, izgrađen je. Kakva je sad situacija, a i prema kratkoročnim planovima koji podrazumijevaju nastavak pelješkog ipsilona do nove luke Perna i novu luku Polačište, most Korčula – Pelješac neće biti potreban ni aktualan. - rekao je Fabris i dodao:
- Što se tiče zračne luke, mislim da je na otoku kao što je Korčula, nije isplativo imati, a da lokacija na Pelješcu zbog svoga položaja ima više potencijala. Preko mosta u Neretvi ste za 15 minuta, za sat vremena s autobusom ste u Makarskoj, tu je Međugorje, imate cijelu Hercegovinu. Na toj zračnoj luci bi mogla bit i pozicija za kanadere i ostale službe koje su nam potrebne. Možda i vojni dio jer je takva pozicija, a Čilipi za to nisu prikladni zbog velike blizine granice, a što zbog sigurnosnog aspekta nije dobro. Ja sam tu ideju još dok sam bio gradonačelnik predložio županu i našem ministru. Pelješki most smo svi sanjali i on je tu. Dakle, sve je moguće pa tako i zračna luka i svaki projekt koji donosi infrastrukturni napredak za naš otok, ali i našu Županiju.- istaknuo je Fabris.
Bivši korčulanski gradonačelnik osvrnuo se na hidroavione, projekt na kojem radi kao zaposlenik ACI Marine Korčula.
- Kad je prvi put došao katamaran na Korčulu iz Splita svi su govorili „ma, 'ko će se s time voziti, vratite nam naše lipe brodove koji vozu šest sati do Splita”, a danas na rivi u Korčuli preko ljeta ne znate di koji katamaran vozi. Tako je i s hidroavionima. Naša obala je jedina obala u cijeloj Europi gdje hidroavioni mogu funkcionirati u turističkom smislu, radi male udaljenosti između otoka i kopna, čak i izvan sezone u prometnom smislu, pogotovo na ruti između Dubrovnika i Splita na kojoj je na katamaranima godišnje skoro milijun ljudi, što su strašne brojke. Od Dubrovnika do Splita je pet i pol sati vožnje, a hidroavionu kojeg ACI ima treba 40 minuta. Od tih milijun ljudi koji prometuju na toj mikrolokaciji sigurno bi jedan posto njih koristilo hidroavion, za što bi platili veći cijenu, ali bi im put trajao 40 minuta. Dakle, napravili smo projektni dodatak studiji isplativosti koja je prošla dvije provjere i brojke su fascinantne i svi stručnjaci su zadovoljni i čekamo zeleno svjetlo Uprave koja će odlučiti hoće li ići u tom pravcu. Što se tiče pripreme i poslovnih planova, to je sve odrađeno. - rekao je Fabris, koji ima ideju za lokaciju kod Smokvice na kojoj je pozicija za zračnu luku.
- Kad je već u prostornim planovima na toj lokaciji može biti manja zračna luka, financirana privatnim kapitalom za privatne zrakoplove, a koliki bi imala efekt, ne znam. Korčula je nezaobilazna destinacija nautičkog turizma i svi ti bogati ljudi i klijentela koji se po slijetanju u zračne luke u Dubrovniku i Splitu ukrcaju na jahte, svi oni dolaze na Korčulu i nema toga koji neće doći u Dubrovnik, na Korčulu i Hvar.- kazao je bivši korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris.
aerodromaerodrom korčulaandrija fabriskorčulazračna lukazračna luka korčula
Pročitajte još
TONČI PEOVIĆ VODIO JE NEKOLIKO HRVATSKIH ZRAČNIH LUKA, MEĐU KOJIMA JE I BRAČKA
TEŠKO JE OČEKIVATI DA BI DRŽAVA ULOŽILA U KORČULANSKI AERODROM
KAŽE KAKO JE PREDVIĐENA NA PODRUČJU OPĆINE SMOKVICA
DOBROSLAVIĆ: ŽUPANIJA PODRŽAVA PROJEKT ZRAČNE LUKE NA KORČULI
UVRŠTENA JE U PROSTORNE PLANOVE
KORČULANSKA ZRAČNA LUKA, FIKCIJA ILI STVARNA MOGUĆNOST?
UMJESTO NJEGA U VIJEĆE JE UŠAO JURICA VOLAREVIĆ
ANDRIJA FABRIS VIŠE NIJE GRADSKI VIJEĆNIK
NAKON OSTAVKE ANDRIJE FABRISA
KORČULANSKI HDZ IZABRAO V.D. PREDSJEDNIKA, IZ STRANKE ISTAKNULI ČIJI JE UNUK; U SMOKVICI RASFORMIRAN OGRANAK, USKORO IZBORI
NIJE MOGAO PODNIJETI DA NEĆE BITI KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA PA JE PODNIO OSTAVKU






