Na sadržaj

UVRŠTENA JE U PROSTORNE PLANOVE

KORČULANSKA ZRAČNA LUKA, FIKCIJA ILI STVARNA MOGUĆNOST?

S juga

7 min čitanja
Hidroavion u Veloj Luci u lipnju 2015. godine
Hidroavion u Veloj Luci u lipnju 2015. godine / FOTO: Anđela Šćepanović / CROPIX

Piše:

Njegov prijedlog da se ukine trajekt koji Trpanj povezuje s Pločama proteklog ljeta izazvao je burne reakcije javnosti. Nakon što se ispričao stanovnicima Trpnja, istaknuvši kako ipak nije sagledao širu sliku oko trajektne linije između Ploča i Trpnja, velolučki općinski vijećnik Deni Surjan (HNS) ima novu ideju. On naime predlaže sastanak gradonačelnika i načelnika s otoka Korčule, Lastova i Mljeta s pelješkim načelnicima na kojem bi se razgovaralo o prometnoj povezanosti s naglaskom na - izgradnju zračne luke na Korčuli.

Dok Surjan ističe kako primjerice veliki broj grčkih otoka ima zračne luke, ideja o gradnji jedne takve na Korčuli stara je preko 40 godina. Izgradnju zračne luke na Korčuli, smještenu između Brne i Smokvice svojevremeno je zagovarao smokviški općinski načelnik Kuzma Tomašić. Doduše, nosio je on u svom izbornom programu i izgradnju POS stanova, ali taj projekt baš kao i projekt izgradnje zračne luke, ostali su tek mrtvo slovo na papiru.

SURJAN: AKO NEĆEMO MI, DOĆI ĆE NETKO IZVANKA

Turisti koji putuju na Korčulu, a u Hrvatsku su stigli zrakoplovom, iz Splita, ili Dubrovnika dalje moraju cestom pa trajektom, a s obzirom na gužve na prometnicama i trajektnim pristaništima, ta putovanja znaju biti iscrpljujuća i ne baš tako ugodna. Prometna povezanost jedan je od razloga zbog kojeg velolučki općinski vijećnik Deni Surjan predlaže sastanak nositelja vlasti na Korčuli i Pelješcu.

- Dva bitna čimbenika su temelj za razgovor o ovoj problematici. Prvi je da se naše društvo sve više okreće u smjeru turizma i trgovine pa bi brži protok ljudi i sirovina bio nepohodan za kvalitetnu i kvantitativnu uslugu koju pružamo. Drugi jako interesantan i bitan čimbenik koji će nas ubuduće dostići, a možda ga još ne vidimo... Naime, kroz naš proračun sve više sredstava ostvaruje se iz poreza na promet nekretninama i stvara se novi krug ljudi koji žive unutar EU, koji imaju novac, političke i ekonomske veze izvan Hrvatske. Korčula je jedan od najvećih i najnaseljenijih otoka u Hrvatskoj, a Grčka, koja je članica EU, zemlja koja ima 40-tak većih otoka, koji su većinom izgrađeni stranim kapitalom, kad se uzme statistika, 20 od 40 otoka imaju zračne luke, od kojih su četiri međunarodnog karaktera. Mi imamo 15, 20 većih otoka i nula aerodroma jer brački nije u većoj kategoriji. - kaže Surjan.

- Dakle, ako se mi sami ne pokrenemo rješavanje ovog pitanja, doći će netko izvanka tko će ga riješiti, umjesto da se sami dogovorimo što želimo. Ako Republika Hrvatska i Županija žele turizam i prodaju nekretnina, neophodno je to rješiti jer će riješiti netko drugi umjesto nas. - smatra Surjan, koji na izgradnju aerodroma gleda previše plastično.

TOMAŠIĆ 2018. GOVORIO KAKO ĆE SE ZA PET, ŠEST GODINA PRVI AVIONI SLETJETI NA KORČULU

Ideja o izgradnji zračne luke na Korčuli zapravo je stara koliko i hrvatska država. U jednom razdoblju naše novije povijesti jedna od HDZ-ovih vlada u svojim je razvojnim strategijama nosila i izgradnje zračnih luka na nekim od hrvatskih otoka.

Za zračnu luku na Korčuli razmatrale su se tri lokacije, a konačno je u županijski i općinski Prostorni plan unesena ona na području Općine Smokvica. Radili su se planovi, na otok su dolazili investitori, obilazili lokaciju zračne luke i otišli, a da nisu napravili ništa.

Prvi su tako na otok došli Talijani, no brzo su otišli. Nakon njih, zainteresirani za gradnju zračne luke stižu Španjolci. Osim zračne luke, obećavali su graditi hotel, marinu, golf teren te još neke projekte iz lepeze projekata komunalne infrastrukture. Obećavali su spalionicu smeća pa čak i kanalizaciju u svim mjestima na otoku, ali i oni su otišli. Od investicije koja je 2008. procijenjena na 450 milijuna eura nije bilo ništa. Aerodrom su Španjolci nakon analize proglasili neisplativim.

Ondašnji načelnik Općine Smokvica Lenko Salečić isticao je kako uvjete, koje su postavili Španjolci, s ciljem pretvaranja Korčule u urbani betonizirani otok sa 100 tisuća stanovnika, lokalna samouprava ni država nisu mogli prihvatiti.

Nakon što su španjolski investitori zatvorili fascikle s planovima i spakirali kofere, zračnu luku na otoku obećavala je graditi država Hrvatska, kako se tada najavljivalo, uz pomoć domaćeg privatnog kapitala. Planiralo se osnivanje domaće tvrtke koja će voditi projekt. Štoviše, isticalo se kako su za realizaciju osigurana početna sredstva iz državnoga proračuna, ali ni od toga nije bilo ništa.

Na otok potom 2018. stižu Kinezi. Izvjesnom investitoru Wang Lingu projekt predstavlja načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić. I dok je Wang Ling šutao, Tomašić je najavljivao kako će za pet, šest godina prvi avion uspješno sletiti na Korčulu. No to se nije dogodilo jer i Kinezi su otišli, a projekt kojeg su procijenili na 80 milijuna eura ostao je nerealiziran jer je ocijenjen kao neisplativ, a lokacija loša.

RAZMATRANE TRI LOKACIJE

Inače, za izgradnju zračne luke na Korčuli razmatrane su tri lokacije – Donje blato između Lumbarde i Korčule, polje između Vele Luke i Blata te lokacija između Smokvice i uvale Brna nakon čega je kao najpovoljnija odabrana upravo lokacija između Smokvice i Brne koja je potom unesena i još uvijek se nalazi u županijskom i Prostornom planu Općine Smokvica.

Preciznije, radi se o prostoru koji se od viranije u Smokvici proteže prema Brni gdje se na površini od oko milijun kvadratnih metara trebala graditi pista duga 1 400 metara s ostalom infrastrukturom. Zemljište na kojem je planirana gradnja u 80 postotnom je vlasništvu Hrvatskih šuma dok je 20 posto zemljišta u privatnom vlasništvu.

Tomašić je te 2018. objašnjavao kako bi zračna luka primala zrakoplove kapaciteta do 130 putnika, a koji bi presjedali u Zagrebu, Dubrovniku ili Splitu. Isticao je Tomašić kako bi se projekt zračne luke vezao na projekt luke nautičkog turizma u Brni. No zračne luke nema, baš kao što u Brni nema ni luke nautičkog turizma. Obećavao je Tomašić izgraditi i POS stanove u Općini kojoj je na čelu, ali ni taj projekt, koji je za razliku od aerodroma i luka, u njegovoj ingerenciji, nije realizirao.

I PREDSJEDNIK MILANOVIĆ ZAGOVARA IDEJU KORČULANSKOG AERODROMA

Da Korčuli treba zračna luka istaknuo je još 2022. hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je nedugo nakon otvorenja Pelješkog mosta baš u Korčuli na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada kazao kako je uvjeren da Korčuli treba zračna luka koja bi za gospodarstvo i turizam napravila mala čuda. Investitore na otok ipak nije doveo.

Inače, Milanovićeva prošlogodišnja izjava o izgradnji zračne luke na Korčuli ostala je nezapažena jer se u to vrijeme, nakon što je u promet pušten Pelješki most, vodila polemika o manama i prednostima izgradnje mosta koji bi Korčulu povezao s poluotokom Pelješcem. Iako su Korčulani po tom pitanju podijeljeni jer dok dio njih smatra kako bi izgradnjom mosta izgubili obilježja otoka te da bi mostom stizao preveliki broj turista, ali i raznoraznih mešetara koji bi gradili i razvijali nekretninski biznis na zelenim površinama koje su doslovce netaknute, drugi smatraju kako je most velika potreba.

No, kako stvari stoje, i most i zračna luka su u Prostornom planu, ali realizacija niti jednog od tih projekata trenutno se ne planira. Doduše, ako bi se ta dva projekta stavila na vagu, vjerojatno bi prevagnuo most jer on bi čak i mogao biti isplativ, što za zračnu luku nije slučaj.

A ŠTO JE S HIDROAVIONIMA?

I dok od izgradnje zračne luke na Korčuli za sada nema ništa, jedan sličan projekt , onaj s hidroavionima, je izgleda jednako upitan. Na otoku su planirala dva takva projekta – u Veloj Luci i u Korčuli.

Još se na otoku pamti kako je 8. travnja 2015. proglašen danom koji ulazi u povijest Vele Luke i otoka Korčule. Naime, bio je to dan kada je u hotelu Korkyra potpisan Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroavionskog pontonskog pristaništa u Veloj Luci. Ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela tada je kazao kako su za projekt spremne sve dozvole te se odmah može pristupiti radovima.

Dieter Martin kao predstavnik Europskog obalnog avioprijevoznika istaknuo je kako će hidroavionskim letovima Vela Luka osim sa Splitom i Dubrovnikom biti povezana sa svim otocima na Jadranu. Cijena hidroavionske karte određena je na 199 kuna, ali hidroavionski letovi nisu uspostavljeni.

Osim što su piloti hidroaviona izveli nekoliko slijetanja i uzlijetanja u promotivne svrhe, pristan nikad nije izgrađen. Slijetati ni uzlijetati tako skoro neće ni hidroavioni iz Korčule jer je izgleda upitna i realizacija tog projekta.

Što se tiče razvoja zrakoplovstva na otoku za neko duže vrijeme, jedino što se može dogoditi na Korčuli je da neki omanji avion sleti slučajno, kao što se znalo događati kroz povijest. No i to je malo vjerojatno.

Podijeli:

aerodromaerodrom korčulahidroavionikorčulazračna luka korčula

Pročitajte još