Prikazujem sadržaj po oznakama: jakljan

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu proširio je istragu protiv četiri okrivljenika i jedne tvrtke zbog subvencijske prijevare i pranja novca i to zbog sumnje u još jednu subvencijsku prijevaru koju su počinili jedna od okrivljenih osoba i još jedna tvrtka.

EPPO je u listopadu 2023. pokrenuo istragu u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava EU za poljoprivredu u sklopu natječaja potpore za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura.

Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) s 85 posto i hrvatskog proračuna s 15 posto.

EPPO sumnja da je jedna od okrivljenih osoba, od veljače 2015. do listopada 2023., bila u dogovoru s preostale tri kako bi prijevarom došla do bespovratnih sredstava EU za poljoprivredu.

Istragom pokrenutom prošlog listopada obuhvaćeni su Vanja Gnjidić, osnivačica i direktorica trgovačkih društava G.R.M. d.o.o. i Geo Legal d.o.o., Darko Blažević, odgovorna osoba u tvrtki 4 D d.o.o., Ljerka Mikić, direktorica tvrtke GP Mikić d.o.o. te Danijela Blažević koja je bila ovlaštena za zastupanje sredstvima po računu tvrtke Iskopi 4 D d.o.o.

Gnjidić se sumnjiči da je uz pomoć suokrivljenika lažirala podatke o tome da raspolaže vlastitim novcem za podizanje nasada smokava na otoku Jakljanu kod Dubrovnika.

EPPO je u srijedu priopćio da je ista okrivljena osoba počinila još jednu subvencijsku prijevaru i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a, u ime drugog trgovačkog društva.

S obzirom na to da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena stvorila privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu, precizira EPPO.

Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021., podnijela je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje koji su sadržavali neistinite podatke.

Agencija je, nastavlja EPPO, na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6839 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885 eura, ističe EPPO.

Tužiteljstvo dodaje da će u daljnjem tijeku istrage provesti potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela.

(Hina)

Objavljeno u S JUGA

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je jednomjesečni pritvor za četvero okrivljenika koje hrvatski Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) sumnjiči za subvencijsku prevaru u poljoprivredi i pranje novca, doznaje se na sudu.

Pritvor je određen Vanji Gnjidić, osnivačici i direktorici trgovačkih društava G.R.M. d.o.o. i Geo legal d.o.o., Darku Blaževiću kao odgovornoj osobi u tvrtki 4 D d.o.o., Ljerki Mikić, inače direktorici tvrtke GP Mikić d.o.o. te Danijeli Blažević koja je bila ovlaštena za zastupanje sredstvima po računu tvrtke Iskopi 4 D d.o.o.

Uz njih četvero, istragom je obuhvaćena i tvrtka Vanje Gnjidić, izvijestio je ranije EPPO.

EPPO je, ne navodeći identitete, izvijestio ranije da Gnjidić sumnjiči kako je između veljače 2015. i listopada 2023. dogovorila s ostala tri osumnjičenika da će podnijeti zahtjev za dodjelom bespovratnih sredstava EU za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ vrijednog 2,5 milijuna eura.

Tužiteljstvo je u četvrtak istaknulo da je natječaj bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj po stopi od 85 posto te Državnog proračuna RH po stopi od 15 posto.

Prvookrivljena riječka poduzetnica Vanja Gnjidić sumnjiči se da je uz pomoć suokrivljenika lažirala podatke o tome da raspolaže vlastitim novcem za podizanje nasada smokava na otoku Jakljanu.

Na temelju rezultata izvida provedenih u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom i Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave europsko tužiteljstvo sumnja se da je Gnjidić u ime svojega društva podnijela prijavu na natječaj u kojoj je neistinito navela da ispunjava obvezne uvjete prihvatljivosti.

Tužiteljstvo je preciziralo da je riječ o obvezi posjedovanja financijske sposobnosti za realizaciju poljoprivrednog projekta u odnosu na kojeg je Gnjidić zatražila bespovratna sredstva EU za poljoprivredu koja je nužna obzirom da se potpora isplaćuje kao refundacija samostalno uloženih sredstava, zatim nepostojanje sukoba interesa s dobavljačima te kontinuirani razvoj poljoprivredne proizvodnje za koju je tražena potpora.

Kako bi pokazala da je dokumentacija uredna, tužiteljstvo sumnja da je Gnjidić, uz pomoć ostalih svojoj prijavu priložila lažne dokumente. Slijedom toga, zahtjev za dodjelom subvencije bio je odobren pa je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju platila 1,5 milijuna eura osumnjičenome trgovačkom društvu.

Nakon toga, Gnjidić je povremeno dijelove isplaćene subvencije podizala s računa svoje tvrtke u gotovini, a kako bi prikrila tragove nezakonitog tijeka novca, dio novca je usmjerila na druga povezana poduzeća te zatim osobno ili posredstvom trećeokrivljene dizala novac u gotovini.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, tvrtka Ljerke Mikić je lažno prikazala da je izvela veći dio prve faze pripremnih radova u okviru podizanja nasada smokava te da je novac za te fiktivne radove, koji je bio uplaćen, podizan i predavan Vanji Gnjidić na ruke.

Dio novca, nastavlja Jutarnji list, podigao je drugookrivljeni Darko Blažević i predao ga Vanji Gnjidić. Novac je prosljeđivan dalje, rađena je fiktivna dokumentacija, a trag novca nakon više takvih transakcija zametala je četvrtookrivljena Danijela Blažević, tako što je transferiran na račune tvrtki G.R.M., Geo legal i Iskopi 4 D. Sve to poslužilo je Gnjidić da dobije i drugu potporu u iznosu većem od 800.000 eura.

EPPO je istaknuo da je na taj način Vanja Gnjidić za sebe i svoje trgovačko društvo pribavila nepripadnu imovinsku korist od 1,5 milijuna eura, oštetivši pritom Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Državni proračun RH.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Ured europskog javnog tužitelja izvijestio je kako provodi hitne dokazne radnje u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko – neretvanskom protiv četiri osobe. Tri osobe, čija su sjedišta tvrtki u Puli i Rijeci na tom su području nakon prethodno provedenih istražnih radnji, uhitili inspektori PU dubrovačko – neretvanske. Europsko tužiteljstvo sumnjiči ih kao odgovorne za subvencijske prevare i pranje novca u sklopu natječaja koji je raspisala Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH. Među uhićenima je riječka poduzetnica koju se sumnjiči da je na temelju lažnih podataka tražila i dobila subvencije iz EU fondova od ukupno dva milijuna eura za sadnju više tisuća stabala smokava i mijendula (badema) na otoku Jakljanu i na više lokacija na području Općine Dubrovačko primorje. Upitno je jesu li voćke ikada posađene

Riječku poduzetnicu sumnjiči se da je uz pomoć suosumnjičenih odgovornih osoba iz nekoliko tvrtki lažirala podatke da raspolaže vlastitim sredstvima za podizanje nasada smokava na otoku Jakljanu.

Istražitelji sumnjaju jesu li na Jakljanu uopće posađene smokve, odnosno više tisuća stabala, koliko ih je trebalo zasaditi na zemljištu Dubrovačke biskupije koja ga je 2015. za uzgoj smokava iznajmila njezinoj tvrtki na razdoblje od 30 godina.

Tvrtke povezane s riječkom poduzetnicom, osim na Jakljanu, u dugogodišnji najam dobile su i više zemljišta na području Općine Dubrovačko primorje. Neke od parcela velike su i po nekoliko stotina tisuća metara kvadratnih.

„Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko - neretvanske uz pomoć policijskih službenika Policijske uprave primorsko - goranske i Policijsku uprave istarske i u koordinaciji s Uredom europskog javnog tužitelja u Zagrebu započeli su jutros realizaciju zadnje faze kriminalističkog istraživanja subvencijske prijevare i pranja novca u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“, koji je raspisala hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a temeljem početnih saznanja Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Do sada su uhićene tri osobe, dvije ženske i jedna muška osoba, svi hrvatski državljani. Tijekom dana provodit će se hitne dokazne radnje, a EPPO će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju.” - navodi danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanska.

nm

Objavljeno u GLOBAL

Nakon nedavnog pohoda Dinamovih huligana u Ateni Hrvate se češće no inače časti epitetima neonacista i fašista, a hrvatski „navijači” redovno se trude da takav „imidž” i održe. Eto ni utakmica Rudeša, pazi – Rudeša, Bog te mazo, i Hajduka u Kranjčevićevoj, nije prošla bez nacističkih obilježja. Navijači Rudeša izvjesili su naime, bez pardona, nacistička obilježja i što je najgore od svega – nitko na stadionu na to nije reagirao pa ni redarska služba.

Jesmo li onda uistinu nacistička, fašistička nacija?! Je li nam opravdano lijepe te etikete?

Hrvatska je, posebno njen dalmatinski dio, na području bivše Jugoslavije podnijela, u odnosu na broj stanovnika, najveću žrtvu u borbi protiv nacističkog i fašističkog ološa, što okupatorskog što onog domaćeg u ustaškim redovima. Hrvatska je, u sklopu novoformirane Jugoslavije, iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica i taj status pobjednika u Drugom svjetskom ratu imali smo neupitno desetljećima pa i izlaskom iz Jugoslavije sve dok... Pa sve dok u Hrvatskoj, nakon smrti dr. Franja Tuđmana, koji je takve ipak kontrolirao, nisu izgmizali povijesni revizionisti koji nas uporno pokušavaju uvjeriti kako je hrvatska povijest 1941. - 1945. gubitnička, a ne pobjednička. I većina na to šuti, baš kao što su svi šutjeli u nedjelju u Kranjčevićevoj.

Šutnja je obično odobravanje, no ne i u ovim slučajevima, ova hrvatska šutnja jednostavno je i samo odraz modernog društva u kojem nikoga ili blaže kazano, većinu zapravo nije briga za ništa osim za vlastito preživljavanje. Takvo, društvo bez otpora idiotima, neminovno ide putem poglupljivanja, a idioti asimiliraju brže od Borga, toliko brzo da ima i onih koji će povjerovati kako nogometaši nisu na prsima nosili zvijezde petokrake samo zato jer ih je idiot uklonio u „Photoshopu”.

Možda ima i onih koji će povjerovati da je šljam iz njemačkih SS jedinica 40-tih godina prošlog stoljeća na Jadran stigao malo na ljetovanje, organizirano, a onda su te poštene i radišne Nijemce, njih 214, dok su se na otoku Jakljanu brčkali i mirno ležali na luft madracima, pobili tamo neki zločesti partizani, onako, iz čista mira. Valjalo bi ih svecima proglasiti, te njemačke „turiste”, i podignuti im spomenik. Oh, pardon, spomenik im je na Jakljanu već podignut, a danas Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik tamo organizira i „hodočašće” pa ako nisu sveci, ako je već hodočašće u pitanju, a onda su deboto blaženi.

I onda, je li nacija u kojoj se bez otpora podižu spomenici nacistima nacistička ili smo samo asimilirani?

Objavljeno u GLOBAL

Ronilački klub Dubrovnik s Ronilačkim klubom Mostar na otoku Jakljanu organizirao je akciju čišćenja podmorja. Čisteći podmorje uvale na Jakljanu 40-tak ronioca u dva dana vikenda izronilo je oko pet kubnih metara različitog otpada s morskog dna.

„U veseloj atmosferi učinilo se puno dobra moru. Ronilački klub Dubrovnik ne misli stati dokazujući da i u srcu sezone još postoji volontera koji su spremni nesebično pomoć. Tako su u uvalu na Jakljanu pristigli volonteri sa svojim barkama, gumenjacima i brod Triton.” - navode iz RK Dubrovnik.

Akciju su pomogli i Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more grada Dubrovnika, Civilna zaštita Čistoća Dubrovnik i tvrtka Omblamar d.o.o. te Turistička zajednica grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture grada Dubrovnika.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Ronilački klub Dubrovnik usprkos (ne)vremenu uspješno je priveo kraju eko akciju Jakljan 2022. u sklopu akcije Zelena čistka. Organizatori akcije su Upravni odjel za urbanizam prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Dubrovnika I Ronilački klub Dubrovnik uz potporu Turističke zajednice grada Dubrovnika i tvrtke Renesansa d.o.o.

16 članova RK Dubrovnik usprkos jakom jugu izvadilo je s morskog dna uvale na Jakljanu stotinjak kilograma raznog otpada i gumenjakom prevezla do obližnje Luke Šipanske i deponirala za to predviđeno odlagalište.

„RK Dubrovnik će i u budućnosti češće obilaziti ovaj otok jer smo se uvjerili da je morsko dno prepuno stranih tijela i otpada koje ne pripadaju moru. Ako znamo da dno Jadranskog mora prekrivaju, primjerice, 2,63 plastična predmeta po hektaru, a znajući koliko je vremena potrebno za razgradnju raznovrsnog otpada, jasno je zašto su potrebne ovakve akcije čišćenja. Primjerice, za razgradnju opuška cigarete potrebno je deset godina, plastične vrećice dvadeset, a dječje pelene čak više od 450 godina. Nastavljamo I dalje u našim naporima da očistimo morsko dno od raznovrsnog smeća čak nas ni jako jugo ne može spriječiti.” - poručili su članovi RK Dubrovnik.

JP

Objavljeno u ESPRESSO