Na sadržaj

PUT POD NOGE

Ne treba biti sivi sokol za doći do Smrdengrada

Espresso

4 min čitanja
Smrdengrad ime je dobio po neugodnom mirisu trupala Osmanlija tijekom opsade
Smrdengrad ime je dobio po neugodnom mirisu trupala Osmanlija tijekom opsade / FOTO: Nedim Meco

Piše:

Smrdan - grad, Smrdengrad ili utvrda Smrdan je u najmanju ruku mjesto neobičnog imena pa za odluku otići mu u posjet čini se i ne treba više. Međutim, kao pasioniranim lutalicama tragovima srednjovjekovlja nije nam promakao niti obilazak obližnjoj nekropoli Greblje u Proviću. 

Smrdengrad je smješten ponad Kleka i može mu se prići pješačkim putem iz samog mjesta ili pak starom serpentinastom cestom koja spaja dubrovačko primorje, preko jezera Kuti, do doline Neretve i Zažablja, a na koju se s magistrale iz smjera Dubrovnika treba priključiti nakon graničnog prijelaza Klek.

provic smrdengrad 1 01102021

Preporuka, a kako bi se upotpunio obilazak, lagano je pješačenje makadamskim putem od Smrdengrada prema zapadu, prema Proviću i nekropoli s iznimnim primjercima stećaka koji naprosto mimikriraju s krškim krajem.

smrden grad tekst 2 01102021

Smrdengrad je u današnjim tlocrtnim obrisima proširen i dograđen krajem 17. stoljeća, na mjestu nekadašnje utvrde sagrađene u 15. stoljeću kao obrambeni kompleks, a služio je nakon uspostave mletačke vlasti nad Osmanlijama, serdarima, odnosno istaknutim vojnim časnicima Nonkovićima, u obrani i nadziranju Neumskog zaljeva. 

smrden grad tekst 3 01102021

Iz povijesnih vrela može se saznati da se prvobitno utvrda nazivala Kulina, a godina 1691. je, čini se, presudila imenu kakvo danas znamo, s obzirom da je u toj godini i obranjena od Osmanlija pa je od tog vremena u narodu i poznata kao Smrdan - grad zbog neugodnog mirisa trupala osmanlijskih vojnika koji ostadoše oko nje. 

Utvrda je trapezoidnog oblika, opasana prilično očuvanim kamenim bedemima u duljini oko 300 metara, a prilazi joj se sa sjeverne strane makadamskim putem gdje vas najprije dočeka kula kružnog tlocrta koja je zasigurno bila izgrađena na više „bojeva”, odnosno katova. Po tipologiji srednjovjekovnih utvrđenja i samom položaju čini se da je to bila i glavna obrambena kula, nazivana i „donžon” kula, odnosno branič kula, koja se u pravilu nalazila s bočne strane pristupa utvrdi ili gradu pa je kao takva imala ulogu stražarnice i zaštite grada. 

smrden grad tekst 4 01102021

Glavni ulaz u kružnu kulu smješten je s unutarnje strane utvrde, a pogledom unutar njenih ostataka vidljivi su utori u kamenom obodu zidova koji su zasigurno služili nošenju međukatne konstrukcije za koju bi se moglo pretpostaviti da je bila drvena. Omanji otvori, na razini kata, orijentirani na više strana, služili su za osmatranje i naravno, obranu utvrde.

smrden grad tekst 5 01102021

Neizostavni dio svake utvrde je mogućnost opskrbe vodom, tako se na samom ulazu uz kulu još uvijek nalazi bunar.

Prepoznavanje namjene ostalih građevina unutar obora utvrde i slojevitosti vremena gradnje, s obzirom da se naziru većinom omirine, zapravo nije moguće bez opsežnijih arheoloških istraživanja. Ipak, za ostatke zidova pravokutne građevine sa zabatnim zidovima krovišta, na jugoistočnom dijelu uz bedem utvrde, moglo bi se pretpostaviti da su tvorili glavnu stambenu kulu koja se u pravilu nalazila nasuprot glavne obrambene kule. 

smrden grad 6 01102021

Nadalje, kao mali graditeljski kuriozitet, u samom bedemu podno stambene kule, nalazi se omanja niša s otvorom u dnu koja je mogla služiti za izljevanje vrele tekućine za obranu utvrde, a takvi se otvori nerijetko mogu naći u srednjovjekovnim utvrdama te se u terminologiji medievalnih fortifikacija nazivaju mašikule, izljevnice ili pechnase.

crkva sv roka smrdengrad tekst 01102021

Danas se unutar bedema nalazi i potpuno obnovljena crkva Gospe od Grada s kvadratičnom apsidom i preslicom, izgrađena je početkom 18. stoljeća, a izvorno posvećena svetom Roku. Prema izgledu crkve može se zaključiti kako je u više navrata bila dograđivana i obnavljana. 

Omirine utvrde prepoznate su i kao utočišta brojnim biljnim i životinjskim vrstama pa je u aktivnostima kao promatranje ptica i ovaj lokalitet prepoznat kao oblik afirmiranja graditeljske i prirodne baštine budući su na ovom području nastanjene zaštićene ptice sova ušara i sivi sokol. Isto tako, nemojte se iznenaditi ukoliko iz otvora ziđa izleti i poneki gušter zelembać. 

smrden grad tekst 8 01102021

U neposrednom zaleđu utvrde svakako treba prođirati i ostacima stambenog ruralnog sklopa, ali i zaviriti u stare kamene građevine gospodarske namjene podno bedema utvrde. Zbilja su to vrijedni primjerci vernakularne arhitekture gdje su poneke građevine ostale tek u tragovima izvornih materijala i načina gradnje, a samo rijetke obnovljene za život što svjedoči i grančica bršljana postavljena na kračun vrata kao želja vlasnika da svaka naredna godina bude rodna kao i ta vazdazelena biljka. 

E pa kad kreneš pisati o neobičnostima imena grada tako valjda treba i završiti. Eto, u nekom prošlom vremenu grad se još nazivaše i Smridan, a kako bi zapisano u pismu koje je Zulfikar Hadžibeg, kapetana Vidoške (Stolačke) kapetanije, 1759. godine uputio slivanjskom župniku don Filipu Gjurišiću*. 

smrden grad knjiga slivno 01102021

*Darko Utovac; Knjiga o Slivnu; 2020. godina.
Ilustracije:- Razglednica s motivom utvrde i crkve na Gradu oko 1910. g. iz zbirke Huzek-Talajić; - Pismo Zulfikara Hadžibega svećeniku don Filipu Gjurišiću
Fotografija crkve sv. Roka/Gospe od Grada; Martin Burić

**Rubriku „Put pod noge” čitajte svakog prvog petka u mjesecu.

Podijeli:

arheologijaput pod nogereportažasmrdansmrdan gradsmrdengradutvrda

Pročitajte još