DUBROVAČKI MUZEJI
VRIJEDNI ARHEOLOŠKI NALAZI U ŠPILJI CRNO JEZERO NA PELJEŠCU
Piše: JP
Dubrovački muzeji otkrili su vrijedne arheološke nalaze u špilji Crno jezero iznad Ponikava na Pelješcu, koji ukazuju kako je špilja tijekom tisućljeća korištena kao ilirsko svetište, nekropola i stanište. Među najzanimljivijim nalazima su minijaturne grčke i lokalne posude korištene u ritualne svrhe, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostaci iz različitih razdoblja. Arheološka istraživanja proveli su krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja 2025. godine kustosi iz Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, pod vodstvom kustosa Domagoja Perkića, a u timu su sudjelovali arheolozi Krešimir Grbavac i Paula Knego te restauratorica Sanja Pujo dok su vanjske suradnice bile arheologinja Karmen Butigan i speleologinja Nataša Cvitanović iz speleološkog kluba Ursus Spelaeus.
Špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, smještena je ispod velike prapovijesne kamene gomile na Ilinom brdu iznad Ponikava. Zbog svog dominantnog položaja špilja je kroz posljednjih četiri tisućljeća imala važnu ulogu u životima lokalnih zajednica. Tijekom istraživanja otvorene su dvije sonde ukupne površine oko šest kvadratnih metara, u kojima su otkriveni brojni vrijedni nalazi i spoznaje.
U brončanom dobu, uglavnom tijekom 2. tisućljeća prije Krista, upotrebljavana je kao izvjesni oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište. Nakon toga, krajem brončanog doba i početku željeznog doba, oko 9. do 6. st. pr. Kr. pojedini dijelovi špilje korišteni su kao nekropola, odnosno mjesto pokopavanja stanovnika izvjesne prapovijesne zajednice. O tome svjedoče ulomci ljudskih kostiju, posebice lubanja pronađenih u kamenom nasipu.
Intenzivno korištenje špilje, prije svega njenih ulaznih dijelova, bilo je u posljednjim stoljećima prvog tisućljeća prije Krista, kada se govori o ilirskim zajednicama koje nastanjuju ove prostore. Tada je špilja vjerojatno korištena kao izvjesno svetište, nešto slično kao Vilina špilja iznad izvora Omble ili Spila u Nakovani. Naime, u skrovitim i manje pristupačnim dijelovima špilje te ulaznom prostoru pronađeni su tragovi koji nas upućuju na takvu pretpostavku. Riječ je o većem broju minijaturnih posuda, uglavnom grčke, ali i lokalne provenijencije koje su obično ostavljane u svetištima kao votivni prilozi, odnosno darovi korišteni u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta.
Tu su i drugi ulomci grčkih posuda, najfinijih i najskupocjenijih posude tog vremena, u pravilu grčkog porijekla. Sve takve posude služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša). One nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti u nama nepoznatim ritualima (u kojima je vino sigurno imalo bitnu ulogu), ali i ostaviti kao poklon bogovima. Posebno je zanimljiv keramički ulomak glave, vjerojatno od izvjesnog grčkog božanstva. Sačuvane su samo kovrče od kose, no svakako je simptomatičan ulomak koji se obično nalazi u grčkim i ilirskim svetištima tog vremena.
Posljednje korištenje špilje utvrđeno je tek u kasnom srednjem vijeku, tj. 13. st. Tada je, istaknuo je voditelj istraživanja Domagoj Perkić, iz nama nepoznatih razloga, jedna ili više individua položena na površinu u dubljim, izuzetno teško dostupnim, dijelovima špilje. Uz takve skeletne ostatke nisu pronađeni bilo kakvi drugi arheološki nalazi, no radiokarbonska analiza pokazala je kako je riječ o upravo navedenom vremenu. Prije daljnjih analiza ne može se znati jesu li oni tu namjerno položeni kao pokojnici ili su u nesretnim okolnostima zapeli u dubini špilje iz koje se nisu mogli izvući. Iako su iskopavanja bila skromnog opsega, rezultati istraživanja značajno doprinose razumijevanju kontinuiteta naseljenosti, duhovne prakse i svakodnevnog života na Pelješcu kroz tisućljeća.
JPA
arheologijaarheološko nalazištedomagoj perkićdubrovački muzejipelješacponikve
Pročitajte još
TIJEKOM ISTRAŽIVANJA PRAPOVIJESNIH GOMILA PRONAĐENI GROBOVI IZ 4. ST. PR. KR.
Novo veliko arheološko otkriće na Pelješcu
EUROPSKI DANI ARHEOLOGIJE
PELJEŠKE GOMILE SPECIFIČNOST SU NA CIJELOM ISTOČNOJADRANSKOM PROSTORU
U ŠPILJI CRNO JEZERO PRONAĐENA TERAKOTNA GLAVA GRČKE KAZALIŠNE MASKE IZ 4. - 3. ST. PR. KR.
NOVI IZNIMAN NALAZ ARHEOLOGA NA PELJEŠCU
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BLATO
NALAZIŠTE KOPILA PROGLAŠENO ARHEOLOŠKIM PARKOM
ISTRAŽIVAČIMA SE PRIDRUŽILA I BETTANY HUGHES
NOVIM ISTRAŽIVANJIMA U SOLINAMA DEFINIRANA VANJSKA STRANA ZIDA PREMA OBALI KORČULE
DR. SC. DOMAGOJ PERKIĆ ODRŽAO PREDAVANJE

















