EUROPSKI DANI ARHEOLOGIJE
PELJEŠKE GOMILE SPECIFIČNOST SU NA CIJELOM ISTOČNOJADRANSKOM PROSTORU
Piše: JP
Dubrovački muzeji započeli su u petak obilježavanje Europskih dana arheologije stručnim predavanjem u Kneževu dvoru o najnovijim arheološkim istraživanjima na prapovijesnoj nekropoli Gomile u Zakotorcu na Pelješcu te su u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala, organizirali ARHEO POP-UP izložbu, edukativnu radionicu te stručna vodstva na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu.
U Kneževu dvoru voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku dr. sc. Domagoj Perkić održao je predavanje „Arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli Gomile u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu u razdoblju od 2020. do 2026. godine”.

- Nalazište je smješteno u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku. Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca. - istaknuo je uvodno Perkić te dodao:
- Neposredno ispod naselja, na položaju Gomile, nalazi se skupina gomila među kojima se prepoznaju dva tipa: one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila kao i uz stijene uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Navedeno predstavlja specifičnost na cijelom istočnojadranskom prostoru, a pojedine analogije u smislu gomila stepenastog oblika nalazimo samo u obližnjoj Nakovani na Pelješcu. Pored dvije brončane ilirske kacige i brojnih drugih nalaza u vidu oružja, nakita, nošnje i keramičkih posuda kao grobnih priloga, najbitnije su nove spoznaje o pogrebnom ritualu prapovijesnih zajednica u željeznom dobu i njihovim prvim susretima s grčkom civilizacijom. Za sada, prema arheološkim nalazima, možemo pratiti pokopavanje u navedenim gomilama u razdoblju od 6. do 3./2. st. pr. Kr., no svako sljedeće istraživanje to može promijeniti. – ispričao je Perkić

Posebno je zanimljivo što na relativno malom, ali očigledno vrijednom i značajnom nalazištu na Pelješcu nalaze se predmeti iz cijelog ondašnjeg svijeta: od jantara s Baltika, staklenih predmeta s Bliskog istoka, brončanog i srebrenog nakita iz južnih dijelova zapadnog i srednjeg Balkana do najskupocijenjenijih keramičkih posuda grčke provenijencije.
Istraživanjima je koordinirao Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.
ARHEO POP-UP IZLOŽBA U KONAVLIMA
Dubrovački muzeji u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala organizirali su i ARHEO POP-UP izložbu te niz edukativnih radionica i stručnih vodstava na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu. Arheološka istraživanja na poluotoku Sustjepan, vođena 1971. i 1972. godine, rezultirala su otkrićem ostataka kompleksne rimske građevine, koja se prema svojim arhitektonskim obilježjima i prostornom smještaju najčešće interpretira kao maritimna vila. Riječ je o građevini terasasto prilagođenoj prirodnoj padini terena, izduženoj u smjeru sjeverozapad – jugoistok.
Tijekom istraživanja dokumentirani su i kasnoantički grobovi, kao i brojni arhitektonski elementi poput zidova, podnica, oslikane žbuke i mozaika, što upućuje na visoku razinu graditeljske i stambene kvalitete objekta. Smještaj vile neposredno uz obalu, s vizualnom orijentacijom prema današnjoj jezgri Cavtata, sugerira i njezinu integriranost u urbani i gospodarski sustav Epidaura. Uz rezidencijalnu funkciju, koja se očituje u kvaliteti arhitekture i dekoracije, pretpostavlja se i gospodarska komponenta, posebice u kontekstu skladištenja i distribucije proizvoda, što potvrđuju nalazi amfora i infrastrukture poput mogućih cisterni i pristanišnih struktura.
Program na lokalitetu zamišljen je kao privremeni muzej na otvorenom koji na pristupačan, interaktivan i edukativan način široj publici približava arheološka istraživanja i važnost očuvanja arheološke baštine.
Tijekom dva dana lokalitet Sustjepan postao je prostor susreta muzejskih djelatnika i posjetitelja kao mjesta interpretacije prošlosti putem aktivnog sudjelovanja publike u razumijevanju procesa arheološkog rada, od terenskog rada i dokumentiranja do interpretacije i prezentacije nalaza. Na lokalitetu je postavljena i manja interpretacijska izložba koja sažeto prikazuje dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja. Izložba uključuje informativne panele, vizualne materijale i prezentaciju odabranih nalaza. Autori koncepta su arheolog Dubrovačkih muzeja Krešimir Grbavac i arheologinja Muzeja i galerija Konavala, Helena Puhara.
Poseban naglasak stavljen je na izravnu komunikaciju s publikom. Kroz kratka vodstva, prezentacije i neformalne razgovore, kustosi će predstaviti tijek istraživanja na lokalitetu Sustjepan, metode rada na terenu, kao i načine interpretacije pronađenih struktura i nalaza. Poseban segment programa čine radionice otvorenog tipa, koje su osmišljene kao interaktivni prostor u kojem se djeca, mladi i odrasli mogu okušati u različitim arheološkim postupcima, prilagođenima uzrastu i interesima sudionika.
DPJ
dani arheologijedomagoj perkićdubrovački muzejipelješacpelješke gomilezakotorac
Pročitajte još
TIJEKOM ISTRAŽIVANJA PRAPOVIJESNIH GOMILA PRONAĐENI GROBOVI IZ 4. ST. PR. KR.
Novo veliko arheološko otkriće na Pelješcu
DUBROVAČKI MUZEJI
VRIJEDNI ARHEOLOŠKI NALAZI U ŠPILJI CRNO JEZERO NA PELJEŠCU
U ŠPILJI CRNO JEZERO PRONAĐENA TERAKOTNA GLAVA GRČKE KAZALIŠNE MASKE IZ 4. - 3. ST. PR. KR.
NOVI IZNIMAN NALAZ ARHEOLOGA NA PELJEŠCU
DR. SC. DOMAGOJ PERKIĆ ODRŽAO PREDAVANJE
STEĆCI NA NOVAKOVOM GREBLJU U ČEPIKUĆAMA
ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE NA PELJEŠCU
NOVI NALAZI U ZAKOTORCU
AUTOR JE DR. SC. DOMAGOJ PERKIĆ






