„NE ZNAM ŠTO ŽUPANIJA PLANIRA, KAO ŠUMARA ME ZANIMA SAMO ŠTO PIŠE U NATURI 2000”, KAŽE VOJINOVIĆ
MILAN VOJINOVIĆ UZ UNIŠTAVANJE ŠUME NA DUBOVU: NEKE ZEMLJE MORALE SU PLATITI MILIJUNE EURA ODŠTETE JER JE RIJEČ O MREŽI NATURA 2 000
Piše: Nikolina Metković
Dok se na Dubovu na otoku Korčuli i dalje dovodi minerala sirovina s gradilišta spojne ceste za luku Polačište, diplomirani inženjer šumarstva Milan Vojinović, upozorava kako su takve radnje ne smiju događati u području uvrštenom u mrežu Natura 2 000.
- Ja sam, nema mjesec dana, prolazio iz Korčule prema Veloj Luci i kako sam bio revirnik u Hrvatskim šumama krajem '90-tih dobro znam da je područje Dubova iznimno osjetljivo, vrlo važno za šume i šumarstvo jer tu mi šumari učimo o šumi. Dakle, prolazeći tim dijelom otoka, a Dubovo pripada najvisočijem području otoka, vidio sam da se sa strane ceste, s lijeve strane prema Veloj Luci nešto događa, ali nisam tome pridavao pažnju dok nisam vidio da je tu labudica, bager, kamion, da je nasuta jedna površina. Bilo mi je čudno kad sam vidio da je to područje nasuto kao za veliki parking. Nazvao sam kolegu iz Hrvatskih šuma, pitao je on upoznat što se događa. Bilo mi je vrlo jasno da se događa nešto što nije u skladu s Naturom 2 000 jer Natura 2 000 ne predviđa nikakvo krčenje šuma već njihov spontani razvoj, a na Dubovu je raskrčeno površina od oko dva hektara. Kolega iz Hrvatskih šuma mi je da nema nikakvih informacija da se izvode neki radovi koji bi se ticali Hrvatskih šuma i na tome je ostalo. – kazao je Vojinović za Južni, dodavši kako nije puno trebalo da ga ljudi, koji su vidjeli isto što i on počnu zvati.
Radnje koje se izvode na Dubovu, upozorio je, ne smiju se izvoditi u zaštićenom području Natura 2 000 i mogle bi nas puno koštati.
- Ljudi su me počeli kontaktirati da idem vidjeti gore što se događa, pošao sam i imao što vidjeti - dosta velika površina šume bila je posječena i nasuta mineralno sirovinom od iskopa, a znam da se za to ne može dobiti dozvola. Natura 2 000 ne predviđa takve aktivnosti na svom području. Vrlo je izričita. Dosta je napomenuti da Poljska ima vrlo veliki problem baš zato što su krčili šumu koja je u Naturi 2 000. Plaćali su penale po 100 000 eura dnevno, a kad se ustanovilo da su osim krčenje šume, radili i neke druge aktivnosti, penali su se popeli na 600 000 eura dnevno. To su strahoviti novci. Prošle godine čini mi se, u Portugalu, plaćena je kazna od 10 milijuna eura zbog krčenja i uništavanja područja u Naturi 2 000. Čak je u Hrvatskoj jedan sud donio presudu za nedozvoljeno postupanje u Naturi 2 000.
Natura 2 000 je inače najveća mreža zaštićenih područja na svijetu. Naime, razvoj industrije u EU imao je ogroman utjecaj na zdravlje stanovništva, kvalitetu, standard života i zbog svega toga se još 1979. krenulo s Naturom koja je 1993. dobila veći značaj. Hrvatska je 2013. potpisala pristup Naturi 2 000 i obvezala se da će područja, koja su dio te mreže, štititi na način kako je to propisano, što znači da na prostorima u mreži ne smije biti nikakvih intervencija, a kamoli sječe stabala ili krčenja šuma, a na Dubovu, koje je u Naturi 2 000, prostor je iskrčen i nasut mineralnom sirovinom. - kazao je Vojinović, pojasnivši razmjere štete na Dubovu.
- Mediteran, inače, a Korčula je tu specifična, već 30 godina uz pomoć kolega znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva istražujemo bioraznolikost Korčule koja je stvarno fascinantna. I dalje svake godine pronalazimo nove vrste produljujući listu bioraznolikosti. Dakle, 0.5 posto je površina otoka Korčule u površini Hrvatske, a naša domovina je treća po botaničkoj bioraznolikosti u Europi, a 20 posto biljnih vrsta Republike Hrvatske možete naći na otoku Korčuli. To je jedna fantastična informacija kad znamo kakvu kvalitetu staništa i okoliša imamo. Kad su u pitanju posljedice za Dubovo, velike su.
Da smo sve to što smo nasuli na Dubovu, nasuli u bilo koju uvalu, bilo bi manje štete nego što smo je napravili gore na vrhu otoka. Otok Korčula je prije tri ili četiri godine dobio SKOK - Speleološki katastar toga Korčule, u kojemu je oko 160 speleoloških objekata, razbacanih po Korčuli, s tim da prostor Klupca, kojeg je Dubovu važan dio, definitivno čini jednu koncentraciju speleoloških objekata, što govori da je taj teren jako ocijedit. Sve što padne na Dubovu u obliku vode, dolazi do mora, do gustrina, dokle god. Prirodni proces, geomorfologija otoka, geografski položaj i reljef s ljudskim čimbenikom, koji već stoljećima čuva ovu baštinu, čine Korčula tako bogatom.
Na području Dubova je ujedinjenost te petorke vrlo izražena i pokazuje svu potentnost prirode Mediteran, gdje veliki broj vrsta, brojnim strategijama opstanka, od prizemnog predivnog bilja, poput orhideja do borova i hrastova, dakle bezbroj biljaka se kontantno prilagođava zajedničkom životu. Korčula je jedan fantastičan eko sustav. Na 100 metara kvadratnih ima toliko vrsta da je to nevjerojatno, to su buketi raznolikosti i svaki je našao svoj put upravo zahvaljujući takvoj geomorfologiji, smještaju otoka i takvom reljefu i kad zatvorite te pore, kad ne date vodi da ide tim putem kojim je išla, dugotrajno ste onesposobili mogućnost toga reala, tog područja da caruje životom. – ispričao je.
- Još 2013. na skupu klimatologa u Dubrovniku naglašeno je da će ovaj naš dio Mediterana biti jako izazovan za život zbog klimatskih promjena i temperatura. Mediteran će i dalje imati istu količinu padalina, ali će se one pomicati kroz sezone i prostor. Korčula je na prikazu na tom skupu 2013. bila jedina zelena točka cijelog našeg Jadrana u kolovozu, sve ostalo je bilo u crvenoj ili tamno crvenoj boji, dakle velikoj opasnosti od požara. No to više nije tako, klimatske promjene su učinile svoje. Priroda i dalje pokazuje svoju prilagodljivost i dalje su šume jake, ali trebali bismo im pomagati nekim pozitivnim strategijama, kao na primjer da ih bezglavo ne krčimo. Nije ovo prvi put da se u milijunima godina nastajanja ovoga prostora dogodio nekakav stres. Nakon što se posjeklo, nije se nasulo 10 centimetara materijala nego značajno više, čime zatvaramo mogućnost posječenim biljkama da se probiju na površinu dok nam one vrste, čije će sjeme izbiti na površinu, neće biti baš drage jer će biti i invazivnih vrsta koje jako brzo napreduju. – kazao je Milan Vojinović.
Dok se u rješenju Županije navodi kako se na Dubovu u četiri godine može odložiti do 80 000 metara kubnih mineralne sirovine, Vojnović još jednom upozorava,
- Ne znam što Županija planira, kao šumara me zanima samo što piše u Naturi 2000. A tamo ne piše nasipanje materijala. Mi smo 2013. potpisali da ćemo biti u Naturi i ako ne poštujemo što smo napisali, ne poštujemo ni Europsku uniju, Ni Europsku komisiju, ni zakone koje smo propisali već idemo kontra svega. U našem Ustavu piše vrlo jasno da vlada Republike Hrvatske gospodari šumama na predvidljiv način, da javnost bude obaviještena. O ovome što se događa na Dubovu nitko nije bio obaviješten. – rekao je Vojinović.
Odgovorio je i na pitanje boji li se da bi Dubovo moglo postati novo Zlopoje.
- O tome uopće ne želim razmišljati. Običan sam građanin, ali ću pokušati doći do nekih vrata, hoće li to biti u Bruxellesu, Zagrebu, Dubrovniku – nemam pojma, ali se nadam da će netko čuti. – istaknuo je Vojinović, dodavši kako će sudjelovati u mirnom prosvjedu.
- Sigurno ću ići kao građanin i pozivam svih da dođu. To su spontano organizirani obični ljudi koji jednostavno traže pravo na zdravlje, na svoj prostor. Svi mi živimo od turizma, međutim, činjenica je da u Hrvatskoj nikad nije bilo manje stanovnika, a da nam bolnice nisu nikad bili punije. - Šuma čini čak 62 posto otoka, zbog čega je Korčula jedinstveno IPA područje, odnosno vrlo važno područje. U skladu s tim i mnogim istraživanjima otok Korčula je pod Naturom 2000 s vrlo velikom površinom, uglavnom šume i šumskih staništa, ali i livada i drugih tipova staništa, koji su ili unutar šume ili rubno uz šumu, a što čini bioraznolikost ne samo Mediterana nego se, zahvaljujući reljefu otoka Korčule, biljke koje se nalaze na otoku, mogu pronaći i na kontinentu i u sjevernoj Africi. Tako da to jedno malo područje, uspoređujući ga sa cijelim realnom Sredozemlja sadržava iznimno veliku količinu vrsta. – rekao je dipl.ing šumarstva Milan Vojinović.
dubovograđevinski otpadkorčulamilan vojinovićodlaganje otpada
Pročitajte još
SAD VEĆ NE SAMO DA SE RADI VEĆ SE I GRADI?
NA DUBOVU SLIJEDI SALIJEVANJE BETONA? POSTAVLJENA ARMATURNA MREŽA
IZGRADNJA PRETOVARNE STANICE SMEĆA
PONOVO SE KRČI ŠUMA NA DUBOVU, POČINJU GRAĐEVINSKI RADOVI
UZ DEPONIJ NA ZLOPOJU NAPRAVLJEN JE I NOVI NA DUBOVU
MOŽE LI SE MATERIJAL SA ZLOPOJA ISKORISTITI? MOŽE, ALI I SAM PEZO KAŽE: NISMO SAMI SVEMU TOME DORASLI
NA PROSVJED JE DOŠLO IZMEĐU 150 I 200 SUDIONIKA
KORČULANI PROSVJEDOVALI PROTIV DEVASTACIJE DUBOVA
PRED PROSVJED NA ROTONDI
SAŠA VUKAS O DUBOVU: ZAHVAT JE TO O KOJEMU NE ZNAMO SKORO NIŠTA OSIM DA POSTOJI JEDNO RJEŠENJE ŽUPANIJSKOG UREDA
S PALAGRUŽE NA PROSVJED NA ROTONDI






