NA PROSVJED JE DOŠLO IZMEĐU 150 I 200 SUDIONIKA
KORČULANI PROSVJEDOVALI PROTIV DEVASTACIJE DUBOVA
Piše: Anđela Šćepanović
Između 150 i 200 prosvjednika, jako lijepi broj za mali grad poput Korčule, okupilo se u utorak poslijepodne na Rotondi gdje su upozorili na devastaciju prirode koja se odvija na području Dubova. Tamo se naime, prema rješenju Dubrovačko – neretvanske županije, odlaže tzv. minerala sirovina s gradilišta ceste za luku Polačište, odnosno ostatak iskopa nakon radova.
Članovi Inicijative građana otoka Korčule iznijeli su nekoliko zahtjeva, između ostalog su zatražili i trenutnu obustavu svih radova na lokalitetu Dubovo dok se ne osigura adekvatno rješenje za odlaganje iskopa s pristupne ceste za Polačište.
Na mirnom prosvjedu govorilo je nekoliko sudionika među kojima i diplomirani inženjer šumarstva Milan Vojinović.
- Otok Korčula je jedini sa 62 posto šume, i ne samo to, jedini je koji je jedinstveno IPA područje, odnosno jedinstveno botaničko područje i kao takav je, ne rijedak, nego je jedini. I evo, jedne subote kad sam prolazio preko otoka i kad sam vidio da se nešto događa, bilo mi je jasno da to nije ni šumarija ni nitko tko bi trebao biti odgovoran za naše šume, nego da se događa nešto potpuno nejasno. To je bio sam početak nekakvog krčenja, ali se pretvorio u izraziti utjecaj na okoliš. Najgore mjesto koje se moglo dogoditi je Dubovo. Dubovo i Puhovo su mjesta koja su nam sveta. Svaki grad ima neko svoje sveto mjesto, svako područje ima neko svoje sveto brdo, a nama je to Klupca, Puhovo, Dubovo. Tamo se odvija ta bitka za bioraznolikost u prirodi. Jedino što trebamo učiniti je ostaviti je na miru i uživati u njoj. To je naš okoliš, to je naš zrak. – kazao je diplomirani inženjer šumarstva Milan Vojinović.
Mirjana Jeričević iz Inicijative građana otoka Korčule, koja je autorica knjige o zaštićenim vrstama orhideja istaknula je kako su se slike Dubova posljednjih mjesec dana promijenile.
- Danas tamo gdje je bila česvina, livadice s divnim orhidejama, brisak i šafrani, stoji ogoljeni kamen. Lokalitet Dubovo, slikovito i stvarno srce našeg otoka, trpi neopisivu devastaciju biljnog i životinjskog svijeta. Ne možemo to dopustiti i samo mirno gledati. Konkretno, 13 endema, 12 vrsta orhideja i mnoge druge rijetke vrste na tom devastiranom području, govore nam da je itekako bila potrebna studija o utjecaju na okoliš prije izvođenja bilo kakvih radova. Mogu li odgovorni ponuditi odgovore kako se devastirano, tj. tobože, privremeno zatrpano područje mineralnim materijalom može obnoviti? Kako je moguće da biljke koje su u nacionalnoj crvenoj knjizi, pod zaštitom države, bivaju uništene? Poštujući naše pretke, za nas i našu djecu, sačuvajmo Dubovo! – kazala je Mirjana Jeričević dok se Siniša Bernetić osvrnuo na ekološku mrežu Natura 2 000.
- Meni je dida govori uvijek „čovjek se drži za rič, a vol za rogove”. Natura 2 000 je jedan termin koji smo svi čuli u zadnje doba, a najmanji od onih izvođača gore na Dubovu. Natura 2000 ne koči razvoj već promovira da se on provodi bez negativnog utjecaja na okoliš i u tome je jako, jako izričita. Natura 2 000 nije nikakvi d.o.o., nije nikakva privatna tvrtka kao ove koje rade studije utjecaja na okoliš, koje mi svi skupa masno plaćamo. Iza Nature stoji vojska prirodoslova, stručnih i priznatih ljudi u svijetu koji su prepoznali važnost očuvanja prirode i staništa te njihove bioraznolikosti. Hrvatska prema svojoj površini ima jedan od najvećih udjela u Naturi 2 000. Dubovo je u srcu Nature, to je zaštićena zona. Žalosno je da smo se morali skupiti da im napomenemo da imamo već devastiranih zona i zona izvan Nature na kojima je onaj iskop na Dubovu mogao završiti. – kazao je Bernetić, istaknuvši:
- Hrvatska je 2013. uredbom premijera potpisala da će provoditi Naturu. Oni koji ne poštuju Naturu u riziku su plaćanja penala. Portugal je platio jednokratno 10 milijuna eura penala. Poljska je zbog krčenja šuma plaćala do jednog perioda 100 000 eura dnevno, a kad je došla pod povećalo ta cifra je došla na 600 000 eura dnevno. I u Hrvatskoj su zbog krčenja šume i unutar Nature 2 000 već izrečene kazne. Ne znam tko će nam vratiti Dubovo u prvobitno stanje. Naša priroda je najveći kapital otoka, prepoznat od pamtivijeka, koji su naši stari čuvali Statutom iz 1214. godine. Taj značaj vidi svatko u svijetu, ali izgleda ne mi, a ne mislim na vas nego na one koje biramo - političare, koji su tako revni u predizbornim kampanjama, a kad se Dubovo nasipa, mi moramo dignuti buku jer nitko ništa ne zna. – kazao je Bernetić, osvrnuvši se na izjave koje su se mogle posljednjih dana čuti od korčulanskih političara na vlasti.
- Sad kad smo digli znak radi ožiljka na našem škoju, sad nam govore da smo izmanipulirani - jesmo, ali od vas. Ništa nismo znali da se događa na Dubovu, niste nas obavijestili. Danas tko dolazi avionom u ovo područje, prvo će mu pasti u oči Dubovo. Dižemo glas protiv profita i kapitala koji dolaze na škoj i uništavaju prirodu. To nije razvoj. Taj kapital je svrha samom sebi. Mi tu nemamo ništa i ne želimo ga. Svaki komad posidonije i pedalj prirode su naš kapital s kojim su živjeli naši stari i mi želimo da nam živu naša dica. To nam govori Natura 2 000 i stoji iza nas. – istaknuo je Siniša Bernetić.
Zahvalivši sugrađanima što su se u velikom broju okupili na mirnom prosvjedu za Dubovo Saša Vukas iz Inicijative građana otoka Korčule podsjetio je okupljene kako su saznali da se na Dubovu nešto događa tek kad je posječena šuma i počelo nasipavanje.
- Svatko tko je prošao po Dubovu vidio je devastaciju okoliša i pokušalo se saznati što se događa. Zar ćemo u 21. vijeku proći kraj takvog nečega i okrenuti glavu? Na Dubovu se nasipava mineralna sirovina, a od danas znamo da se tamo stavlja i čelična armatura. Ne znam gdje su to iskopali tu čeličnu armaturu. – rekao je Vukas, dodavši kako je iskopani materijal prema elaboratu o zaštiti okoliša projekta i izgradnje ceste trebao završiti na Zlopoju.
- Ali na Zlopoju nema nikakve mehanizacije, nema reciklaže, natrpano je do vrha, uglavnom kamenjem. To je devastirani prostor na 10 minuta vožnje od Staroga grada. U dostupnim dokumentima za gradnju ceste, Dubovo se nigdje ne spominje kao odlagalište za višak korisnog iskopanog materijala, već isključivo Zlopoje jer je jedino legalno odlagalište na području Grada. Zašto se ne odlaže na Zlopoju? Jer kamenje sa Zlopoja nije uklonjeno i nema više mjesta. Da su Republika Hrvatska ili Grad uklonili kamenje, kako je bilo planirano, danas bi se umjesto na Dubovu odlagalo na Zlopoju i mi ne bi bili ovdje. – kazao je Vukas, zapitavši se je li Dubovo postalo još jedno divlje odlagalište.
- Na Dubovu je, između ostaloga, predviđeno i reciklažno dvorište za građevinski otpad površine dva hektara. To je predviđeno Prostornim planom Županije, no na Dubovu u ovom trenutku ne postoji i ne funkcionira to reciklažno dvorište. Ne postoji nikakva lokacijska ili građevinska dozvola za reciklažno dvorište građevinskog otpada na Dubovu. Na mjestu sječe šume i odlaganja ne postoji oznaka zahvata u prostoru koja bi po zakonu morala dati informaciju tko i što tu odlaže, bagera i stavlja čeličnu armaturu. Postoji samo jedno rješenje Upravnog odjela za okoliš i prostorno uređenje Županije s početka ovog mjeseca, koje kaže da nositelj zahvata Grad Korčula ne mora tražiti ekološki elaborat obzirom da je u pitanju malena površina. Postoji i izjava gradonačelnika s prošle sjednice Gradskog vijeća kako tamo ne treba ništa pisati pa se pitamo je li Dubovo u ovom trenutku u stvari postalo još jedno divlje odlagalište. Imaju li ovi radovi potrebne dozvole? Sumnjamo da se krenulo u zahvate za koje zakonski nisu ispunjeni uvjeti. Devastiramo novi prostor umjesto da koristimo odlagalište koje formalno imamo, ali ne funkcionira. – kazao je Vukas dok je Sandra Pecotić Jeričević istaknula kako je građane na okupljanje u Inicijativu i organiziranje mirnog prosvjeda potaknulo ono što su vidjeli na Dubovu.
- Mi nemamo baš nikakve osobne koristi od ovog. Iza nas ne stoji nitko, krenuli smo u ovo zatečeni, iznenađeni, nismo mogli vjerovati čemu svjedočimo. Pokrenulo nas je iskreno ljudsko zaprepaštenje narušavanjem jednog od najljepših dijelova našeg otoka, kao i savjest i obaveza građanske reakcije kako bi se ova ljepota čuvala za pokoljenja koja dolaze iza nas. Slobodni ljudi propituju, to je naša obaveza. Izađimo iz zone tišine koja daje samo privid slobode. Tišina nerijetko bude porazna. Kad smo bili na Dubovu u nedjelju, visina iskopa je bila od pola metra na nekim mjestima do tri metra. Nas ne zanima koja je politička opcija odgovorna za koji stupanj planiranja i provedbe, nas zanima da se ovi radovi odmah obustave. Mi ne želimo stvaranje novih privremenih odlagališta. Dosta nam je ishitrenih odluka, netransparentne i možebitno nepotpune dokumentacije, kao i rabota koji se započinju vikendima, blagdanima, ne bi li njihov početak prošao u tišini, a kad se već radovi zahuktaju, onda je kasno za bilo kakav popravak dugotrajno nastale štete. – rekla je Sandra Pecotić Jeričević iznijevši zahtjeve Inicijative.
- Zbog svega ovoga, zbog opasnosti da se ovim radovima može prouzročiti nepovratna šteta u prostoru, koji je od iznimne važnosti za otok, Inicijativa građana otoka Korčule zahtjeva trenutnu obustavu svih radova na lokalitetu Dubovo dok se ne osigura adekvatno rješenje za odlaganje iskopa s pristupne ceste za Polačište. Zahtijevamo da se već postojeće legalno odlagalište Zlopoje, koje je zato predviđeno raščisti i da se materijal od iskopa odloži tamo. Zahtijevamo jasno i transparentno komuniciranje s građanima o projektu odlaganja iskopa iz svih planiranih radnji na Dubovu kako bi se spriječila potencijalna opasnost dugotrajnog uništenja prirodnog staništa koje je u zoni Natura 2 000. Tražimo od odgovornih da svoja rješenja i odluke, kao i provedbe, temelje na legalnom, odgovornom prihvatljivom, ekološki održivom, ekonomski isplativom i trajnom rješenju,b ez gomilanja privremenih odlagališta, što je uostalom njihova ustavna i zakonska obaveza. - istaknula je Sandra Pecotić Jeričević.
Kao što je i najavio, s Palagruže je na prosvjed došao i Vojo Šain, naglasivši kako se mirnom prosvjedu priključio samostalno.
- Nisam mogao zamisliti da se ovo može dogoditi na Korčuli. Nema ja ništa protiv gradske vlasti, podržavam gradske vlasti u svakom pametnom potezu koji radi, ali dat ću kritiku na ono što ne valja, ne ja nego to moramo mi svi jer to je u našem interesu, a ne u njihovom. Oni su tu par godina. Ako su dobri bit će više, ako nisu onda neće. Svaka vlast koja dođe poslije njih mora služiti svome narodu, a ne da narod služi njima. Bilo mi je teško vidjeti što se događa na Dubovu, nisam mogao zamisliti da se to može dogoditi na tom prostoru. Bilo mi je jako, jako teško. Ne smijemo pustiti da se ovo dogodi na Dubovu. Ako nekoga interesira zašto je baš Dubovo došlo na tu lokaciju, ja znam malo više nego drugi jer imam kontakt s puno ljudi u državi preko svoga posla, pa neka pitaju mene. A ovi koji pišu, neka pišu, ali neka pišu pošteno i časno za sebe i svoj narod, a ne za jednu mizernu plaću. – kazao je između ostalog Vojo Šain, lanternist s Palagruže koji je s tog pučinskog otoka došao na mirni prosvjed u Korčulu.
dubovograđevinski otpadkorčulaprosvjed
Pročitajte još
UZ DEPONIJ NA ZLOPOJU NAPRAVLJEN JE I NOVI NA DUBOVU
MOŽE LI SE MATERIJAL SA ZLOPOJA ISKORISTITI? MOŽE, ALI I SAM PEZO KAŽE: NISMO SAMI SVEMU TOME DORASLI
„NE ZNAM ŠTO ŽUPANIJA PLANIRA, KAO ŠUMARA ME ZANIMA SAMO ŠTO PIŠE U NATURI 2000”, KAŽE VOJINOVIĆ
MILAN VOJINOVIĆ UZ UNIŠTAVANJE ŠUME NA DUBOVU: NEKE ZEMLJE MORALE SU PLATITI MILIJUNE EURA ODŠTETE JER JE RIJEČ O MREŽI NATURA 2 000
SAD VEĆ NE SAMO DA SE RADI VEĆ SE I GRADI?
NA DUBOVU SLIJEDI SALIJEVANJE BETONA? POSTAVLJENA ARMATURNA MREŽA
IZGRADNJA PRETOVARNE STANICE SMEĆA
PONOVO SE KRČI ŠUMA NA DUBOVU, POČINJU GRAĐEVINSKI RADOVI
IGRA ŠAIN KOVAČEVIĆ (MOŽEMO) MOŽDA JE SVE I NAJBOLJE OPISALA JEDNOM RIJEČJU: SITCOM
TABLE NA DUBOVU NEMA JER JE NA DRUGOM MJESTU
NAKON ŠTO JE FRANO JERIČEVIĆ SUGRAĐANE NAZVAO OPORBOM


























