Prema FAO indeksu, koji na međunarodnoj razini prati promjene u cijeni hrane, u kolovozu i rujnu, zbog povećane potražnje nastale nakon djelomičnog ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa na tržište, ali i zbog loših agrometeoroloških uvjeta i poskupljenja sirovina, cijene hrane skočile za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Cijene hrane na međunarodnom tržištu, što se naravno osjetilo i u Hrvatskoj, gdje su one i inače bile već visoke, dosegnule su najvišu razinu u zadnjih deset godina.

Uz to rasla je i cijena energenata, pa je tako na tržištu Europske unije nabavna cijena plina povećana za 250 posto, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Što se tiče sirovina u proizvodnji hrane najveći rast zabilježen je kod cijena žitarica i uljarica, ponegdje i preko 60 posto.

Prema statističkim podacima HGK, prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26 posto kućnog proračuna, što je inače dva puta više od prosjeka EU, ali prosječnom hrvatskom građaninu i taj se podatak čini čak i ublažen.

- Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje. - poručio je pak potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održala nedavno u Opatiji.

dm