ŽIVOT NA OTOKU NIJE SAMO LIJEPA LJETNA RAZGLEDNICA OKUPANA SUNCEM, MOREM I BEZBRIŽNIM VEČERNJIM IZLASCIMA
BRODSKA SIRENA DIKTIRA TEMPO OTOČNOG ŽIVOTA
Piše: Anđela Šćepanović
Život na otoku nije samo lijepa ljetna razglednica okupana suncem, morem i bezbrižnim večernjim izlascima. Život na otoku su i bure i nevere. Zimi surov, no mnogi ga ne bi mijenjali. Teško je nekome s kopna objasniti što otočane tako čvrsto veže za ovaj komad zemlje okružen morem, a što neke natjera da odu čim im se ukaže prilika. Još je teže objasniti one pojedince koji kopno svojevoljno zamijene otokom.
Otok ti istovremeno pruža svu slobodu ovog svijeta, dok se s druge strane to isto more ponekad ponaša kao okov koji te čvrsto drži na mjestu. Potreba otočanina da ima stalan pristup kopnu nije luksuz, to je nužda. Bolnice, liječnički pregledi, kupovina i školovanje osnovne su životne potrebe koje izravno ovise o pomorskim vezama.
SPLIT KAO CENTAR ZAPADNOG DIJELA OTOKA KORČULE
Otok Korčula je relativno dobro povezan s kopnom. Istok otoka povezan je s kratkom, čestom i cjelodnevnom trajektnom vezom Dominče – Orebić, grad Korčula ima brzobrodske linije za Split i Dubrovnik. Zapadna strana otoka, uključujući Velu Luku, izravno je naslonjena na trajektne i brzobrodske linije za Split.

Iako Korčula administrativno pripada Dubrovačko - neretvanskoj županiji, životno, trgovački i zdravstveno, zapadni dio otoka oduvijek diše sa Splitom. Zapravo moglo bi se to reći za cijeli otok. Stanete na trajekt ili katamaran u Veloj Luci i za dva do tri sata ste na cilju, dok veza preko Pelješca za Dubrovnik i Split zahtijeva višesatnu vožnju automobilom ili autobusom.
No, taj otočni život uvjetovan je voznim redom koji donosi brojne izazove, a zima i ljeto pričaju dvije različite priče. Zimi otočani ovise o vremenskim prilikama pa katamarani nerijetko ostaju privezani, a nedjeljom i blagdanom ukidanje ranojutarnjeg trajekta mnogima mrsi planove. S druge strane, ljeto donosi borbu za katamaranske karte koje često planu već zbog velike navale turista na Hvaru. I banalan liječnički pregled na kopnu često znači gubitak cijelog radnog dana.
ŠTO KAŽU ONI KOJI O BRODOVIMA OVISE?
Umirovljenik Marinko Oreb situaciju na skali do deset ocjenjuje visokom osmicom. Njemu je najvažnija linija Vela Luka - Split koju jedino i koristi, a prednost daje trajektu zbog komocije.
- Zimi je, mislim, sasvim dovoljno ovo što imamo, ali preko lita je već druga pjesma. Uveo bih još jednu liniju. - ističe Marinko, dodajući kako uz postojeći raspored uspijeva obaviti sve što mu treba.
Slično ocjenjuje i Ranka Padovan (7/10), koja je zbog zdravstvenih razloga i pratnje pacijenata često putovala. Kombinira obje linije ovisno o tome ide li automobilom ili ne, no ističe jedan zanimljiv detalj.
- Draža mi je zimska verzija rasporeda jer se s pacijentima prije vratim doma, dok je ljeti naporno putovati zbog gužvi. - naglašava Ranka.
Žali i što domaći ljudi zimi nemaju mogućnost jednodnevnih izleta na Lastovo, što bi mnogima značilo upravo izvan sezone kada nema toliko obaveza.

S druge strane, studentu Anti Šeparoviću život u potpunosti ovisi o plovidbenom redu. Linija Vela Luka - Split njemu je jedina prava veza, dok onu preko Orebića vidi samo kao pričuvnu opciju.
- Smatram da smo mi otočani, ili barem Vela Luka i Blato, više povezani sa Splitom nego s 'drugom stranom' kopna. - objašnjava Ante.
Iako smatra da je povezanost prolazna, ističe puno prostora za napredak. Posebno mu smeta manjak linija nedjeljom i blagdanom.
- Najviše se razlika osjeti u onim danima kad loše vrijeme ne dopušta isplovljavanje katamarana, a nedjeljom ne možeš ujutro za Split. Vela Luka i otok Korčula bi ljeti trebali imati svoju liniju za Split koja ne pristaje u Hvar jer često ostanemo bez karata. - dodaje Ante, priželjkujući i bolje međuotočne veze, poput one s Visom.
RED PLOVIDBE NIJE USKLAĐEN SA STVARNIM POTREBAMA
Najoštrija u ocjeni bila je Slavica Bošnjak, magistra farmacije koju je posao doveo s kopna na otok. Povezanosti je dala ocjenu 4/10.
- Red plovidbe apsolutno nije fer i nije usklađen prema stvarnim potrebama. Ovisimo o dvije do tri linije dnevno, uz konstantno kalkuliranje kad otići i kad se vratiti. Jutarnje linije često su prekasne da bi stigli na zakazane preglede, a povratne prerane da stignemo obaviti sve u jednom danu bez stresa. - upozorava Slavica.
Za nju je dobra povezanost preduvjet razvoja otoka:
- Smatram da nije u redu da se moramo pomiriti sa situacijom. O tome ovisi i koliko će otok privući ljudi na selidbu. - rekla je.

Na njezine se riječi nadovezuje i Ivana Žuvela, koja zbog posla i liječničkih pregleda mjesečno više puta putuje u Split. Iako povezanost ocjenjuje sedmicom, jasna je u svojim primjedbama na vozni red.
- Fali mi ta ranojutarnja veza nedjeljom, a uzmimo u obzir da nekada ni katamaran zbog vremena ne plovi. Definitivno bih ukinula ljetno pristajanje katamarana na Hvar. Hvar ima dovoljno svojih veza. - rezolutna je Ivana.
PROSTORA ZA NAPREDAK IMA
Otok Korčula, usporedi li se s nekim drugim otocima, zbilja jest dobro povezan s kopnom, no ta povezanost još uvijek nije do kraja prilagođena onima koji na njemu žive svih 12 mjeseci. Nedostatak ranojutarnjih trajekata nedjeljom i blagdanom, borba za karte sa stranim gostima u srcu sezone te manjak direktnih, neovisnih brzobrodskih linija samo su neki od problema koje su istaknuli naši sugovornici.
Za otočanina, trajekt i katamaran nisu tek prijevozno sredstvo, oni su cesta koja život znači. I dokle god ovisiš o sirenama koje najavljuju polazak, jasno je da veza s kopnom nije i nikada ne smije biti luksuz, već isključivo pravo na normalan život.
brodske vezekatamarankorčulaotok korčulatrajektvela lukaživot na otoku
Pročitajte još
Na razini, ali ipak nešto manje
TURISTIČKI SRPANJ NA KORČULI NIJE DOHVATIO PROŠLOGODIŠNJE BROJKE
ŠEST ŽIVOTA JE IZGUBLJENO U DEVET GODINA NA TOJ DIONICI CESTE
OTOK KORČULA PONOVO JE ZAVIJEN U CRNO ZBOG „ZAVOJA SMRTI”
VITEŠKI PLESOVI I UDRUŽENJA OTOKA KORČULE - KUMPANJIJA BLATO
STOLJEĆE „PLESA OD BOJA”: USUSRET VELIKOM JUBILEJU BLATSKE KUMPANJIJE
OBJEKTIVOM PO JUGU
FOTOGALERIJA: JESEN NA OTOKU KORČULI
3. SMOTRA PUHAČKIH ORKESTARA OTOKA KORČULE
NAKON 46 GODINA SMOTRA PUHAČKIH ORKESTARA VRATILA SE U VELU LUKU I UJEDINILA OTOK
VITEŠKI PLESOVI I UDRUŽENJA OTOKA KORČULE – MOŠTRA ŽRNOVO



















