Na sadržaj

IPAK JE VIŠE PREDNOSTI NEGO MANA SADNJE BOROVA

BOROVI, PROKLETSTVO ILI BLAGOSLOV?

Global

3 min čitanja
FOTO: DPJ

Piše:

Većina turista prepoznaje Hrvatsku po nekoliko glavnih čimbenika – predivnom moru, ljetnim vrućinama, zvuku cvrčaka i mirisu borovine. Uzmimo kao primjer Lošinj koji je na alepskom boru izgradio cijelu turističku priču, a to je možda i „najprofitabilnija” biljna vrsta koja kod nas uspijeva jer sjenom koju pruža posjetiteljima puni hrvatski proračun.

Ovom simbolu snage i upornosti dovoljan je pedalj zemlje da bi izrastao i vremenom stvorio stabilno šumsko tlo za druge vrste. Međutim, alepski bor nosi stigmu krivca šumskih požara, što dobrobiti koje nam pruža baca u drugi plan.

Alepski bor autohtona je vrsta južnog Jadrana, no sađena je i na sjevernom dijelu, u posljednje vrijeme i u sklopu pošumljavanja nakon požara. Ovom je stablu dovoljan pedalj zemlje i izrast će gotovo iz stijene. S vremenom će rastući stvoriti stabilno šumsko tlo, osnovnu pretpostavku za sadnju drugih stabala kako bi na nekada golom području niknula nova stabilna klimatogena zajednica.

Vrijednost alepskog bora davno su prepoznali stari Grci koji su ga sadili duž priobalja i na otocima. I šumari Austro - Ugarske monarhije znali su da će njegovom sadnjom zaustaviti širenje goleti. U novije vrijeme, uspješne hotelske kuće i turistički centri oplemenjuju prostor sadnjom ove vrste i vode brigu da se razvija u kontroliranim uvjetima. Međutim, bor posljednjih desetljeća često nosi stigmu krivca katastrofalnih šumskih požara. No, moramo se zapitati nismo li sami krivi za mnoge od njih? Alepski bor ne gori sam od sebe, požare uglavnom izazivaju neodgovorni pojedinci ili nastaju uslijed vremenskih uvjeta kao što je grmljavinsko nevrijeme.

pozar borove sume 120226

POŽAR BOROVE ŠUME
FOTO: NIKOLA BRBOLEZA / CROPIX

Ovo stablo karakterizira plitko korijenje koje ne prodire u dubinu tla već se širi tankim slojem zemljane površine pa je čest slučaj da se nakon nevremena i obilnih kiša sruši, iako je djelovalo zdravo.

iscupani bor 120226

IŠČUPANI BOR
FOTO: ANTE ČIZMIĆ / CROPIX

Stoga je važno odgovorno upravljati javnim prostorom i zelenim površinama gdje ova vrsta raste. Zelene površine potrebno je redovno pregledavati, obuzdavati nekontrolirano širenje bora, te provoditi sanitarnu sječu i kresanje krošnji.

odrzavanje borova 120226

ODRŽAVANJE BOROVA
FOTO: IVO RAVLIĆ / CROPIX

Bor spada u porodicu Pinaceae, zimzeleno je drvo, s dubokim korijenjem i sposobnošću doživjeti i 500 godina. Ovo stablo može narasti do 40 metara u visinu. Najstariji primjerci u Europi i Sjevernoj Americi stari su više od tisuću godina. Postoji oko 120 vrsta borova, rasprostranjenih uglavnom po sjevernoj hemisferi. Najzastupljeniji je obični ili bijeli i crni bor, ali postoji i plavi, korejski, himalajski, svileni s dugim iglicama te druge vrste.

Zajednička osobina svim vrstama je da mogu podnijeti mraz, sušu, promjene temperature i onečišćeni zrak, zbog čega su nezamjenjivi za pošumljavanje i formiranje ekoloških površina u blizini industrijskih centara. Snažno korijenje probija se između stijena pa je moguće vidjeti veliko stablo bora potpuno osamljeno na vrhu planine.

Upravo zbog nevjerojatne otpornosti u je svim kulturama simbol snage, samostalnosti i upornosti. Grane su mu obavijene iglicama, a njegov plod je šišarka. Smola ugodno miriše i koristila se u ljekovite svrhe još u antička vremena. U narodnoj medicini koristi se za liječenje bolesti dišnih puteva, promuklosti, astme, reumatskih oboljenja i gihta. Iskorištavaju se iglice, kora, mladi izdanci i smola. Ustvari, cijela biljka je ljekovita.

Sadrži eterična ulja koja djeluju antibakterijski, antigljivično, a čini se i antivirusno. Preparati izrađeni od bora vrlo su ugodni za upotrebu i ne izazivaju nuspojave. Njegov miris, koji potječe od alfapinena, betapinena, limonena i drugih sastojaka – ljekovit je sam po sebi, tako da su još liječnici starog svijeta preporučivali pacijentima jutarnje šetnje predjelima na kojima rastu ova stabla.

Hipokrat je četiri godine proučavao izuzetno zdravlje stanovništva grčkog otoka Tasos prilikom čega je ustanovio da je jedan od razloga borova šuma kojom je otok bio prekriven. Primjer drevnih doktora slijede i njihovi današnji kolege koji pacijentima s problemima s plućima i štitnom žlijezdom, uznemirenošću i stresom, preporučuju šetnju borovom šumom.

Blanka Kufner / Hina

Podijeli:

borborovi

Pročitajte još