IPAK JE VIŠE PREDNOSTI NEGO MANA SADNJE BOROVA
BOROVI, PROKLETSTVO ILI BLAGOSLOV?
Piše: JP
Većina turista prepoznaje Hrvatsku po nekoliko glavnih čimbenika – predivnom moru, ljetnim vrućinama, zvuku cvrčaka i mirisu borovine. Uzmimo kao primjer Lošinj koji je na alepskom boru izgradio cijelu turističku priču, a to je možda i „najprofitabilnija” biljna vrsta koja kod nas uspijeva jer sjenom koju pruža posjetiteljima puni hrvatski proračun.
Ovom simbolu snage i upornosti dovoljan je pedalj zemlje da bi izrastao i vremenom stvorio stabilno šumsko tlo za druge vrste. Međutim, alepski bor nosi stigmu krivca šumskih požara, što dobrobiti koje nam pruža baca u drugi plan.
Alepski bor autohtona je vrsta južnog Jadrana, no sađena je i na sjevernom dijelu, u posljednje vrijeme i u sklopu pošumljavanja nakon požara. Ovom je stablu dovoljan pedalj zemlje i izrast će gotovo iz stijene. S vremenom će rastući stvoriti stabilno šumsko tlo, osnovnu pretpostavku za sadnju drugih stabala kako bi na nekada golom području niknula nova stabilna klimatogena zajednica.
Vrijednost alepskog bora davno su prepoznali stari Grci koji su ga sadili duž priobalja i na otocima. I šumari Austro - Ugarske monarhije znali su da će njegovom sadnjom zaustaviti širenje goleti. U novije vrijeme, uspješne hotelske kuće i turistički centri oplemenjuju prostor sadnjom ove vrste i vode brigu da se razvija u kontroliranim uvjetima. Međutim, bor posljednjih desetljeća često nosi stigmu krivca katastrofalnih šumskih požara. No, moramo se zapitati nismo li sami krivi za mnoge od njih? Alepski bor ne gori sam od sebe, požare uglavnom izazivaju neodgovorni pojedinci ili nastaju uslijed vremenskih uvjeta kao što je grmljavinsko nevrijeme.

POŽAR BOROVE ŠUME
FOTO: NIKOLA BRBOLEZA / CROPIX
Ovo stablo karakterizira plitko korijenje koje ne prodire u dubinu tla već se širi tankim slojem zemljane površine pa je čest slučaj da se nakon nevremena i obilnih kiša sruši, iako je djelovalo zdravo.

IŠČUPANI BOR
FOTO: ANTE ČIZMIĆ / CROPIX
Stoga je važno odgovorno upravljati javnim prostorom i zelenim površinama gdje ova vrsta raste. Zelene površine potrebno je redovno pregledavati, obuzdavati nekontrolirano širenje bora, te provoditi sanitarnu sječu i kresanje krošnji.

ODRŽAVANJE BOROVA
FOTO: IVO RAVLIĆ / CROPIX
Bor spada u porodicu Pinaceae, zimzeleno je drvo, s dubokim korijenjem i sposobnošću doživjeti i 500 godina. Ovo stablo može narasti do 40 metara u visinu. Najstariji primjerci u Europi i Sjevernoj Americi stari su više od tisuću godina. Postoji oko 120 vrsta borova, rasprostranjenih uglavnom po sjevernoj hemisferi. Najzastupljeniji je obični ili bijeli i crni bor, ali postoji i plavi, korejski, himalajski, svileni s dugim iglicama te druge vrste.
Zajednička osobina svim vrstama je da mogu podnijeti mraz, sušu, promjene temperature i onečišćeni zrak, zbog čega su nezamjenjivi za pošumljavanje i formiranje ekoloških površina u blizini industrijskih centara. Snažno korijenje probija se između stijena pa je moguće vidjeti veliko stablo bora potpuno osamljeno na vrhu planine.
Upravo zbog nevjerojatne otpornosti u je svim kulturama simbol snage, samostalnosti i upornosti. Grane su mu obavijene iglicama, a njegov plod je šišarka. Smola ugodno miriše i koristila se u ljekovite svrhe još u antička vremena. U narodnoj medicini koristi se za liječenje bolesti dišnih puteva, promuklosti, astme, reumatskih oboljenja i gihta. Iskorištavaju se iglice, kora, mladi izdanci i smola. Ustvari, cijela biljka je ljekovita.
Sadrži eterična ulja koja djeluju antibakterijski, antigljivično, a čini se i antivirusno. Preparati izrađeni od bora vrlo su ugodni za upotrebu i ne izazivaju nuspojave. Njegov miris, koji potječe od alfapinena, betapinena, limonena i drugih sastojaka – ljekovit je sam po sebi, tako da su još liječnici starog svijeta preporučivali pacijentima jutarnje šetnje predjelima na kojima rastu ova stabla.
Hipokrat je četiri godine proučavao izuzetno zdravlje stanovništva grčkog otoka Tasos prilikom čega je ustanovio da je jedan od razloga borova šuma kojom je otok bio prekriven. Primjer drevnih doktora slijede i njihovi današnji kolege koji pacijentima s problemima s plućima i štitnom žlijezdom, uznemirenošću i stresom, preporučuju šetnju borovom šumom.
Blanka Kufner / Hina
Pročitajte još
MUP SRBIJE POTVRDIO
U ZATVORU UMRO JEDAN OD UMIJEŠANIH U UBOJSTVO DANKE ILIĆ
ZLOČIN KOJI JE ZAPREPASTIO NE SAMO SRBIJU
SRBIJA VRAĆA SMRTNU KAZNU NAKON UBOJSTVA DVOGODIŠNJE DJEVOJČICE?
UHIĆENI SU I NJEGOV BRAT I OTAC POD SUMNJOM DA SU MU POMOGLI SAKRITI TIJELO
MEDIJI U SRBIJI OBJAVILI DA JE DRAGIJEVIĆ PRIZNAO KAKO JE ZADAVIO DJEVOJČICU DANKU ILIĆ
DANKA ILIĆ ŽRTVA JE PROMETNE NESREĆE NAKON KOJE JE NJENO TIJELO ODNESENO NA DEPONIJ
MONSTRUMI PREBACUJU KRIVNJU JEDAN NA DRUGOG, NE ZNA SE JE LI MRTVO TIJELO DJEVOJČICE PREMJEŠTENO
BOROVIMA NA PUNTINU KONTRA KLIMATSKIH PROMJENA
NIKA SILIĆ MAROEVIĆ SPAŠAVA SVIJET
GRADONAČELNICA SILIĆ – MAROEVIĆ KAŽE KAKO JE NA OVAJ PROJEKT PONOSNA






