Na sadržaj

SKUP O KATASTROFAMA U JUGOISTIČNOJ EUROPI

U dva desetljeća broj katastrofa je upeterostručen

Global

2 min čitanja
Rušenje kuće koja je stradala u potresu u Zagrebu.
Rušenje kuće koja je stradala u potresu u Zagrebu. / FOTO: Marko Todorov / CROPIX

U organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a u Dubrovniku je u utorak održan okrugli stol "Ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa u jugoistočnoj Europi" na kojem je istaknuto da je broj katastrofa u svijetu u posljednja dva desetljeća pet puta veći nego u tri desetljeća prije.

Skup je okupio čelnike institucija za Civilnu zaštitu iz država članica Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu (DPPI SEE), a sudjelovao je i direktor regionalnog Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) za Europu i središnju Aziju, kao i predstavnici Europske komisije, Svjetske banke i Programa za razvoj UN.

Ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut istaknuo je kako svake godine raste broj katastrofa, posebno prirodnih, sukladno klimatskim promjenama.

- Kako bi stvorili otpornije društvo koje može odgovoriti i obraniti se od tih katastrofa, moramo ulagati u odgovore na te rizike, odnosno kako ih procijeniti i njima upravljati te kako sve to financirati. - rekao je Trut.

Podsjetio je kako je Vlada RH donijela 13 milijardi kuna vrijednu Strategiju upravljanja rizicima katastrofa, što je veliko ulaganje kroz idućih deset godina.

- Time ćemo izgraditi infrastrukturu za obranu od poplava i provesti mjere za zaštitu od požara i za veću otpornost od potresa. Prirodne ugroze su sve ekstremnije, veće i brže. - poručio je Trut.

Direktor regionalnog ureda UNDRR-a za Europu i središnju Aziju Octavian Bivol istaknuo je kako u posljednjih dvadeset godina broj katastrofa raste diljem svijeta, i gotovo ih je pet puta više nego u tri desetljeća prije toga.

- Govorimo o 300 do 500 katastrofa godišnje, što donosi značajan ekonomski gubitak od 170 milijardi dolara godišnje. S klimatskim promjenama broj katastrofa nastavlja rasti. Zato je bitno razgovarati o najboljem pristupu financiranju strategija za smanjenje broja katastrofa. Ne samo u pripravnosti, već i prevenciji, što je dugoročno isplativije. - rekao je Bivol.

Istaknuo je kako je potrebno primijeniti pristup „Think Resilience (Razmišljajte o otpornosti)“, koji bi omogućio, da ulaganja budu ne samo održiva, već i otporna.

Na okruglom stolu istaknuto je kako mnoge vlade trenutno ne stavljaju dovoljan naglasak na važnost smanjenja rizika od katastrofa jer to vide kao ulaganje u nešto što se možda nikada neće dogoditi.

Zaključeno je kako veća ulaganja u smanjenje rizika ne samo spašavaju živote i izvore prihoda, već i znače velike uštede u smislu izbjegnutih budućih gubitaka i troškova obnove te stvaraju ekonomsku održivost i priliku za razvoj. Stoga znanje, podaci i kapaciteti za razumijevanje rizika moraju biti integrirani u sve faze planiranja u svim sektorima, tako da sve odluke i ulaganja budu ovisni o njihovom utjecaju na rizik i podržavaju jačanje otpornosti.

(Hina)

Podijeli:

katastrofe

Pročitajte još