Prikazujem sadržaj po oznakama: smokvica

Srijeda, 15 Svibanj 2024 02:08

KUZMA TOMAŠIĆ S KOMPANJONOM OSTAJE U ZATVORU

Dežurni sudac istrage Županijskog suda u Splitu odredio je u utorak navečer jednomjesečni zatvor Kuzmi Tomašiću, načelniku općine Smokvica i Ivici Kriletiću, vlasniku tvrtke Chrile, zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te poticanja na isto kazneno djelo i štetu veću od pet milijuna kuna.

Kako se doznaje na splitskom Županijskom sudu, Tomašiću je istražni zatvor određen zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela, dok je Kriletiću zatvor određen po osnovi utjecaja na svjedoke.

USKOK je pokrenuo istragu protiv Tomašića i Kriletića koje sumnjiče za zlouporabu položaja i ovlasti, te poticanja na to kazneno djelo koje su počinili kako bi izvukli EU sredstva za projekt Muzeja zlata i srebra.

Kaznena djela su počinili u razdoblju od 2017. do 2024. godine, a vezana su uz financiranje izgradnje i opremanja muzeja. Nisu poštovali rokove izvođenja radova niti fiksnu ugovorenu cijenu izvođenja radova, a nisu ni ispunili pretpostavke za otvaranje muzeja.

Utvrđeno je da je na javnom natječaju za izvođenje građevinskih i obrtničkih radova na muzeju kao najpovoljnija izabrana Kriletićeva tvrtka pa je zaključen ugovor o izvođenju. Tomašić je potom u ime Općine Smokvica zaključio s Kriletićem više aneksa ugovora o izvođenju dodatnih građevinskih radova, uz produljenje roka izvođenja radova. Zaključivanje dodatnih ugovora učinjeno je protivno odredbama ranije zaključenog ugovora i u nakani da se Kriletićevoj tvrtki pribavi znatna imovinska korist odobravanjem već ugovorenih radova kao naknadnih i nepredviđenih te dodatnih radova po znatno višoj cijeni od ugovorenih, sumnja USKOK.

Tomašić je bez kontrole projektantskog, stručnog i tehničkog nadzora potpisao zapisnik o primopredaji svih ugovorenih radova, a Kriletićeva tvrtka ih je izvršila da bi potom bio potpisan zapisnik o okončanom obračunu na temelju kojeg je Općina uplatila Kriletićevoj tvrtki sveukupni iznos. Utvrđeno je i da je u postupku financiranja tog projekta Općina Smokvica sklopila ugovor o partnerstvu s Dubrovačko - neretvanskom županijom preko koje se realizirao europski projekt.

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) u postupku provjere prihvatljivosti troškova i utvrđivanja eventualnih nepravilnosti utvrdila je nepravilnosti te nije odobrila bespovratna sredstava u predviđenom iznosu. Općina je zato bila dužna izvršiti povrat najmanje 25 posto dostavljenih joj bespovratnih sredstava, a kako općina ta sredstva nije bila u mogućnosti vratiti to je napravila Dubrovačko - neretvanska županija preko koje su pristizala europska sredstva.

Takvim je postupanjem Kriletićevoj tvrtki pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu preplaćenih radova od najmanje 2,2 milijuna kuna, dok je Dubrovačko - neretvanska županija oštećena za najmanje 837.085 kuna. Oštećena je i općina Smokvica i to za najmanje 2,2 milijuna kuna od preuzetog kredita za plaćanje ugovorenih radova.

(Hina)

Objavljeno u S JUGA

USKOK je danas objavio za što tereti uhićenog načelnika Općine Smokvica Kuzmu Tomašića (Socijaldemokrati). Kako navodi USKOK protiv načelnika Općine Smokvica Kuzme Tomašića pokrenuta je istraga zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. Istražnom sucu u Splitu USKOK je za Tomašića i splitskog poduzetnika Ivicu Kriletiću, koji su uhićeni u jučerašnjoj akciji, zatražio određivanje istražnog zatvora.

USKOK je nakon provedenih izvida, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a, donio rješenje o provođenju istrage protiv smokviškog načelnika Kuzme Tomašića i splitskog poduzetnika Ivice Kriletića, a zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

USKOK sumnja kako je Tomašić, kao prvookrivljeni od 27. listopada 2017. do 13. svibnja 2024. godine, kao načelnik Općine Smokvica, sukladno prethodnom dogovoru s drugookrivljenim poduzetnikom Kriletićem, u nakani da mu pribavi znatnu imovinsku korist, potpisao više aneksa Ugovoru o izvođenju građevinskih i obrtničkih radova za izgradnju Muzeja zlata i srebra Smokvice. Time je, tereti USKOK Tomašića, odobrio znatno veće cijene za već ugovorene kao naknadne, nepredviđene te dodatne radove, iako je prethodno ugovorom bilo određeno da su te cijene prema troškovniku bile fiksne.

„Nakon što je Općina ishodila pravomoćnu građevinsku dozvolu za građenje Muzeja, radi financiranja njegove izgradnje i opremanja uz uređenje glavnog mjesnog trga u Smokvici bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije, Općina je 24. veljače 2017. potpisala Ugovor o partnerstvu s Dubrovačko - neretvanskom županijom) kao korisnikom bespovratnih sredstava za projekt 'Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija'.” - navodi USKOK u priopćenju.

Kako dalje piše USKOK, ne navodeći identitet osumnjičenika, potom je Općina u postupku javne nabave izabrala Kriletića kao najpovoljnijeg ponuđača s najnižom cijenom od 4.164.372,29 kuna s PDV-om, nakon čega je Tomašić s Kriletićem 19. veljače 2018. zaključio Ugovor kojim je ugovorena fiksna i nepromjenjiva jedinična cijena radova iz ugovornog troškovnika kao i da u slučaju promijenjenih okolnosti izvođač nema pravo na povećanje ugovorenih jediničnih cijena. Znajući to, Tomašić je tijekom 2018. i 2019. s Kriletićem ipak zaključio više aneksa ugovoru kojima su povećane jedinične cijene te ugovoreni dodatni, naknadni i nepredviđeni radovi i produljen rok građenja.

Iako su okrivljenici znali da su radovi na izgradnji Muzeja i popločavanju glavnog trga ispred crkve i Muzeja izvedeni protivno Zakonu o gradnji jer Općina nije ishodila potrebnu izmjenu i dopunu pravomoćne građevinske dozvole, iz USKOK kažu da je Tomašić protivno Zakonu o javnoj nabavi, umjesto provedbom postupka jednostavne nabave, narudžbenicom naručio Izmjene i dopune Glavnog projekta, te su bez kontrole projektantskog, stručnog i tehničkog nadzora, sačinili i potpisali zapisnik o primopredaji svih ugovorenih radova i potpisali zapisnik o okončanom obračunu na temelju kojeg je Općina Kriletiću isplatila ukupno 6.452.295,06 kuna (856.366,72 eura), iako za Muzej ni do tada nije ishođena izmjena i dopuna građevinske dozvole, niti je obavljen tehnički pregled građevine i izdana uporabna dozvola.

Kako navode iz USKOK-a pritom je Tomašić znao da Općina za Muzej ne posjeduje vlastitu muzejsku građu jer se radilo o građi u vlasništvu Župe u Smokvici te da, prije ugovaranja partnerskog odnosa sa Županijom, Općina nije od Ministarstva kulture pribavila očitovanje može li osnovati Muzej. Općinsko vijeće je stoga donijelo odluku da se umjesto Muzeja osnuje Galerija zlata i srebra Smokvica te je Tomašić na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatskog muzejskog vijeća ishodio Rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje javne ustanove Galerija, iako je znao da ni ta ustanova nema tehnički pregled građevine ustanove, kao i da do 13. svibnja 2024. nije izdana uporabna dozvola, zbog čega nije osiguran prostor kao jedan od preduvjeta za obavljanje muzejske djelatnosti bilo muzeja ili galerije.

Konačno, na postavljeni zahtjev Općine za nadoknadom bespovratnih sredstva, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije utvrdila je elemente nepravilnosti osnovom kojih nije odobrena isplata bespovratnih sredstava od najmanje 837.085,42 kuna (111.100,33 eura) koje je Županija morala vratiti. Kako je Županija kao korisnik bespovratnih sredstava vratila najmanje 837.085,42 kune, od Općine je zatražila povrat bespovratno doznačenih sredstava od 711.522,61 kuna (94.435,27 eura), na što se Tomašić obvezao, ali Općina nije u roku platila dospjele obveze, također navode iz USKOK-a o slučaju o kojem je Južni jedini pisao u više navrata.

Na opisani je način Tomašić obavljanjem radova bez ishođene izmjene i dopune građevinske dozvole, aneksiranjem osnovnog ugovora te neosnovanim povećanjem ugovorenih jediničnih cijena radova, tereti načelnika Općine Smokvica USKOK, Kriletiću pribavio korist od najmanje 2.287.922,76 kuna na štetu Europskog fonda za regionalni razvoj iz kojeg su doznačena bespovratna sredstva, dok je Županiju oštetio za iznos od najmanje 837.085,42 kune koje moraju biti vraćene zbog ovako izvedenog projekta. Također je oštetio i Općinu za najmanje 2.274.991,82 kune na ime realiziranog kredita Općine u iznosu od 5.400.000 kuna koji je korišten za plaćanje ugovorenih radova.

USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložio određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika.

JPA

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je USKOK priveo načelnika Općine Smokvica Kuzmu Tomašića, u kratkom priopćenju naveli se kako je riječ o „kaznenom djelu protiv službene dužnosti”. No, prema neslužbenim informacijama smokviškog načelnika Kuzmu Tomašića i splitskog poduzetnika Ivicu Kriletića USKOK je priveo radi nepravilnosti u provođenju projekta Muzej zlata i srebra. Inače, o tom projektu prvi je pisao Južni.hr još 2021. kada je župan Nikola Dobroslavić upozorio Tomašića na nepodmirivanje obveza prema Županiji.

Dobroslavić, naravno, ne zna zašto je smokviški načelnik priveden, ali je za Južni komentirao koje obveze Tomašić još uvijek nije izvršio, a vezane su za projekt Muzej zlata i srebra.

- Muzej zlata i srebra u Smokvici bio je jedan od 12 projekata koji je provodila Županija, odnosno Razvojna agencija DUNEA. Među tim projektima, sjećam se, bio je Gradski muzej u Korčuli, Zavičajna kuća u Primorju, jedna cesta na Mljetu i jedan uređaj za Restauratorski odjel u Dubrovniku. Svi su uredno izvršavali svoje obveze i završili projekte, osim Tomašića, koji je kasnio i nije još završio taj projekt. Naime, Muzej jest fizički izgrađen, ali još nema usklađenu građevinsku dozvolu. Trebao bi imati uporabnu dozvolu i treba izvršiti još neke radnje i time opravdati sredstva koja je dobio. - kazao je župan.

Dobroslavić je, naime, još u studenom 2021. na sjednici Županijske skupštine priprijetio Tomašiću „puštanjem zadužnica” zbog nastalog duga prema Županiji, a nakon što su utvrđene nepravilnosti u provedbi projekta Muzej zlata i srebra.

Projekt se, naime, provodio preko Županije dubrovačko – neretvanske, a financiran je iz EU fondova te Županija doznačuje Općini Smokvica sredstva odobrena iz fondova. Zbog nepravilnosti dio sredstava je povučen pa je Općina Smokvica ostala dužna Županiji dubrovačko – neretvanskoj za uplaćena sredstva koja nisu opravdana.

Župan smatra kako se Tomašićevo privođenje ne može povezivati s kašnjenjem u podmirivanju obaveza prema Županiji.

- Ni mi ne znamo zbog čega je priveden načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić. No, ako njegovo privođenje ima veze s projektom Muzej zlata i srebra, tada treba pojasniti dva aspekta. Prvi aspekt je da je, provedba projekta, odnosno pravdanje sredstava SAFU-a išlo preko Županije, a što je on radio, je li nešto brljao ili nije, mi to ne znamo. Mi ga nismo prijavljivali da je radio nešto protuzakonito jer kad se kasni s nekim plaćanjima, kad se nešto nije izvršilo, to ne znači da si prekršio zakon nego da si loše radio pa eventualno moraš plaćati penale. - kazao je župan Dobroslavić i pojasnio:

- Dakle, tu nastaje njegov problem jer plaćanja idu preko Županije, SAFU traži od Županije, a Županija od njega, odnosno Općine i zbog toga smo mi i pustili prvu zadužnicu. S Tomašićem smo se dogovorili na koji način će otplaćivati dugove i on se s time složio, ali to nije radio. Kako Županija ne može opraštati dugove, mi od njega naplaćujemo te zadužnice koje smo uzeli. Tako smo osigurali plaćanja i Općina Smokvica je sad trenutno blokirana i mora otplatiti dug i odgovarati za taj projekt. No, to još uvijek ne znači da je Tomašić prekršio zakon. Ako nije uredno iskoristio EU sredstva mora to plaćati iz proračuna. To ne znači da je novac odnio u špagu, ali se postavlja pitanje zašto posao nije dobro odrađen. Njega općinari sutra moraju pitati zašto nije iskoristio sredstva iz EU fondova nego plaća iz proračuna. - rekao je župan.

Za Projekt Muzej zlata i srebra, načelnik Tomašić, odnosno Općina Smokvica, Županiji je bila dužna 711.000 kuna. Župan je otkrio je li i koliki je dio duga otplaćen.

- Unatoč dogovorima nije otplatio ništa nego smo mi prisilno naplatili nekih četiri - pet rata po pet, šest tisuća eura, dakle dosad smo naplatili oko 30.000 eura. Po sporazumu je trebao uredno plaćati, a ako to ne učini mi aktiviramo zadužnice, što smo i učinili jer imamo fiskalnu odgovornost i dužni smo naplatiti potraživanja. Inače, ne znam zašto je priveden Kuzma Tomašić. Drugi je aspekt to da ga je netko očito prijavio za neke nezakonite poslove. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

USKOK je danas uhitio načelnika Općine Smokvica Kuzmu Tomašića. Kako je Južni već prije izvjestio USKOK je jutros u priopćenju naveo kako su u tijeku uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji na području Dubrovačko – neretvanske županije i Splitsko – dalmatinske županije, ne otkrivajući detalje, a prema neslužbenim informacijama Tomašića je USKOK odveo zbog projekta Muzeja zlata i srebra pri čijoj su realizaciji utvrđene nepravilnosti, o čemu je Južni opširno pisao u nekoliko navrata.

Uz Kuzmu Tomašić na području Splitsko – dalmatinske županije uhićen je i jedan poduzetnik, no još nema pouzdanih informacija o kome je točno riječ, ali je povezan s projektom Muzeja zlata i srebra.

Što se tiče današnjih uhićenja USKOK samo navodi da je riječ o „kaznenom djelu protiv službene dužnosti”.

„Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje PNUSKOK provodi u koordinaciji s USKOK-om. Navedene radnje se provode na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u odnosu na dvije osobe za koje se osnovano sumnja da su počinile kaznena djela protiv službene dužnosti. Nakon ispitivanja osumnjičenika USKOK će donijeti odluku o daljnjem postupanju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.” - navode danas iz USKOK-a.

Kuzma Tomašić je inače načelnik Općine Smokvica u drugom mandatu, oba puta je izabran za nečelnika kao član SDP-a, a trenutno je član Socijaldemokrata. Nedavno je na izborima za Hrvatski sabor nosio i listu Socijaldemokrata u X. izbornoj jedinici.

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 13 Svibanj 2024 11:36

USKOK U OPĆINI SMOKVICA

U tijeku su uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji, naveo je danas USKOK u priopćenju ne otkrivajući detalje, a kako Južni neslužbeno doznaje jutros su djelatnici USKOK-a došli u prostore Općine Smokvica.

Inače u Općini Smokvica upitan je projekt Muzeja zlata i srebra pri čijoj su realizaciji utvrđene nepravilnosti, ali zasad nemamo potvrdu da je USKOK u smokviškoj općini koju vodi načelnik Kuzma Tomašić (Socijaldemokrati) upravo zbog tog višemilijunskog projekta. USKOK samo navodi da je riječ o „kaznenom djelu protiv službene dužnosti”.

„Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje PNUSKOK provodi u koordinaciji s USKOK-om. Navedene radnje se provode na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u odnosu na dvije osobe za koje se osnovano sumnja da su počinile kaznena djela protiv službene dužnosti. Nakon ispitivanja osumnjičenika USKOK će donijeti odluku o daljnjem postupanju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.” - navode danas iz USKOK-a.

Nadupuna: USKOK ODVEO KUZMU TOMAŠIĆA

Objavljeno u S JUGA
Srijeda, 24 Travanj 2024 21:48

OBILJEŽENA 80. GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA SMOKVICE

Nakon 80. obljetnice oslobođenja Vele Luke i Blata, na otoku Korčuli obilježena je i 80.obljetnica oslobođenja Smokvice gdje su kod spomen obilježja vijence položila izaslanstva udruga antifašista s otoka te smokviški općinski načelnik Kuzma Tomašić.

Oslobođenjem Smokvice 24. travnja 1944. završena je prva faza oslobođenja otoka Korčule odnosno njegova zapadnog dijela. Grad Korčula, a time i cijeli otok oslobođeni su tek četiri mjeseca kasnije, odnosno 13. rujna 1944. godine.

Inače, Vela Luka bila je prvo mjesto oslobođeno od fašističkog okupatora. Jedinice NOB-a su 22. travnja 1944. izvršile desant na zapadni dio otoka Korčule, okončavši njemačku okupaciju Vele Luke. Dan nakon Vele Luke oslobođeno je Blato.

nm

Objavljeno u S JUGA

Na otoku Korčuli na netom održanim izborima za 11. saziv Hrvatskog sabora vodila se i zanimljiva politička bitka u preferencijalnom glasanju. Uistinu je zanimljivo usporediti podatke s obzirom na to da je otok Korčula u X. izbornoj jedinici na listama imao jednu gradonačelnicu, jednu načelnicu i jednog načelnika te jednog ministra, ujedno i potpredsjednika Vlade. Poprilično impozantno za tako malo područje u odnosu na ukupni broj birača u cijeloj izbornoj jedinici. Pri tome s otoka Korčule dvojica kandidata bili su i nositelji lista. S otoka Korčule je bilo još kandidata, no ovdje ćemo se baviti ipak samo onima od kojih su se očekivali značajniji ili barem spomena vrijedni rezultati.

Očekivano, s obzirom na to da je bio nositelj liste HDZ-a, najjače koalicije u X. izbornoj jedinici, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ujedno i potpredsjednik Vlade Branko Bačić ukupno je imao najviše preferencijskih glasova, 14291.

Što se tiče otoka Korčule, što je ono što nas u ovom tekstu najviše zanima, Branko Bačić u gradu Korčuli je osvojio 665 glasova, u Općini Lumbarda 152, Općini Smokvica 112, dok je u svom rodnom Blatu dobio 766 glasova. U susjedstvu, u Veloj Luci, Bačić je dobio 427 glasova. Branko Bačić na otoku Korčuli tako je ukupno dobio 2122 glasa.

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić (SDP) pokazala se na ovim izborima kao vodeća figura, svojevrsna heroina lijeve opcije na otoku Korčuli. Ona je osvojila ukupno 1501 preferencijski glas kao šesta na koalicijskoj listi SDP-a, tzv. Rijeke pravde, dok je njena stranačka kolegica, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević (na devetom mjestu stranačke liste) dobila više nego duplo manje, odnosno ukupno 683 glasa.
Sličan je odnos broja glasova dviju SDP-ovki, Katarine Gugić i Nike Silić Maroević, i na samom otoku.

Katarina Gugić u gradu Korčuli dobila je 33 glasa, u Općini Lumbarda 23, Općini Smokvica 11 glasova, u njoj susjednom Blatu 258. Očekivano je najviše glasova dobila u svojoj Veloj Luci – 794 glasa. Katarina Gugić na cijelom je otoku tako dobila 1119 glasova.

Nika Silić Maroević u gradu Korčuli je osvojila 444 glasa, u Općini Lumbarda 27, Općini Smokvica samo 2 glasa, u Općini Blato jednako mizernih 5 glasova te u Veloj Luci još manje – samo 3 glasa. Nika Silić Maroević tako je sveukupno na otoku dobila 481 glas, više nego duplo manje od stranačke kolegice Katarine Gugić, što se može ocijeniti neuspjehom s obzirom na to da je čelnica najveće jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli.

Kuzma Tomašić, načelnik Općine Smokvica bio je nositelj liste Socijaldemokrata u X. izbornoj jedinici. Ukupno je osvojio sitnih 336 preferencijalnih glasova.

Na samom otoku Kuzma Tomašić u gradu Korčuli dobio je 19 preferencijalnih glasova, u Općini Lumbarda 9 glasova, a u svojoj Općini Smokvica 120 glasova. U Općini Blato Tomašić je dobio 25 glasova te u Veloj Luci 14 glasova. S ukupnih 187 glasova na cijelom otoku za nekog tko je bio nositelj liste i ujedno je načelnik općine, ma koliko god ona bila mala, taj rezultat je potpuni debakl.

Zanimljivo je promotriti zasebno i kakvu podršku na otoku Korčuli ima troje kandidata s lijevog spektra mimo jedinica vlastite jedinice lokalne samouprave kojima su na čelu, odnosno kada se oduzmu ti glasovi kakva im je podrška na ostatku otoka. Katarina Gugić tako je bez glasova iz Vele Luke na ostatku otoka osvojila 325 glasova, Nika Silić Maroević bez glasova iz grada Korčule na ostatku otoka dobila je sitnih 37 glasova tako da je i Kuzma Tomašić bez glasova iz Smokvice na ostatku otoka dobio više glasova od nje – 67.

Usporedimo i koliko su glasova ovo troje kandidata dobili van kruga otoka Korčule u ukupnom broju preferencijskih glasova. Mimo otoka Korčule Katarina Gugić također je najuspješnija od troje kandidata ljevice te je uz glasove sa svog otoka dobila još 382 glasa u cijeloj izbornoj jedinici. Nika Silić Maroević dobila je 202, a Kuzma Tomašić kao nositelj liste Socijaldemokrata samo 149 glasova.

POREDAK NA OTOKU KORČULI (U ZAGRADI JE BROJ UKUPNIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA)
Branko Bačić – 2122 (14291)
Katarina Gugić – 1119 (1501)
Nika Silić Maroević – 481 (683)
Kuzma Tomašić – 187 (336)

Objavljeno u S JUGA

Kandidati na listi HDZ-a u X. izbornoj jedinici Branko Bačić, Damir Krstičević, Mato Franković i Dalibor Milan u pratnji predsjednika ŽO HDZ DNŽ Blaža Peza i župana Nikole Dobroslavića, u četvrtak su obišli otok Korčulu te se susreli s članstvom i simpatizerima. Nakon druženja u Lumbardi i Smokvici, u večernjim satima su održani predizborni skupovi u Veloj Luci, Korčuli i Blatu.

„U svojim obraćanjima svi su kandidati naglasili važnost jednoga - HDZ je ostvario sve, i više nego je obećao, a tako će nastaviti i dalje! Istaknuto je kako nije nevažno podsjetiti s kakvim se izazovima Vlada HDZ-a i Andreja Plenkovića susrela u proteklih osam godina, a danas ima iza sebe najbolje rezultate od bilo koje Vlade prije - od kapitalnih infrastrukturnih projekata do poboljšanja standarda naših sugrađana, činjenice da je hrvatsko gospodarstvo danas najbrže rastuće u Europi i osnaživanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske.” - kađu iz HDZ-a nakon obilaska otoka Korčule.

„Nositelj liste Branko Bačić najavio je samo neke od mjera kojima će se Vlada usmjeriti prema građanima: podizanje prosječne neto plaće na 1.600, eura, povećanje mirovina najmanje 30 posto, osiguravanje iznosa prosječne mirovine od najmanje 750 eura, za svako rođeno dijete majci godinu dana mirovinskog staža i smanjivanje dobne granice za mirovinu za godinu dana po djetetu, dodatno jačanje sustava domovinske sigurnosti i zaštitu granica te brojne druge.

Koliko su građani svjesni svih rezultata ove Vlade, ali i činjenice da 17. travnja ne postoji bolji izbor za Hrvatsku, za hrvatske građane, za stabilnost i sigurnost pokazala je i podrška koju su kandidati jučer dobili na Korčuli. Lista broj 7, istaknuto je više puta, lista je dokazanih i uspješnih ljudi, ljudi koji iza sebe imaju rezultate, za razliku od onih koji nemaju program osim micanja HDZ-a s Vlasti, a što Hrvatsku samo može unazaditi.” - navode nakon korčulanskih skupova iz HDZ-a.

„Hrvatski jug najbolje zna kako ovdje nije bilo niti projekata niti ulaganja dok je na vlasti bila lijeva koalicija, a kako je posljednjih osam godina. I zato nije nevažno tko će nas voditi, jer pred nama je izazovno vrijeme, a rezultati Vlade u protekla dva mandata najbolji su dokaz da Hrvatska demokratska zajednica našu državu zna voditi uspješno.” - poručuju iz HDZ-a.

HDZ

Objavljeno u S JUGA

Turistički srpanj na otoku Korčuli, prema podacima TZ Dubrovačko – neretvanske županije, ukupno je bio nešto lošiji prema broju dolazaka i noćenja u odnosu na srpanj prošle godine.

Mali porast broja dolazaka i noćenja bilježi se na otoku Korčuli u Općini Blato, 3,11 posto u dolascima (8.222 ove u odnosu na 7.974 prošle godine) i 1,48 posto u noćenjima (72.655 – 71.604), a zanemariv broj dolazaka više, tek 0,42 posto, bilježi se u gradu Korčuli (24.762 – 24.659). No u gradu Korčuli zabilježeno je 5,72 posto manje noćenja (123.868 – 131.384). Obratna situacija je u Smokvici gdje je zanemariv broj dolazaka manje 0,17 posto (2.408 – 2.412) i 2,18 posto noćenja više (16.750 – 16.392).

Preostale dvije turističke zajednice na otoku po turističkom prometu u zaostatku su u odnosu na prošlogodišnji srpanj i po noćenjima i po dolascima, i to Vela Luka 4,59 posto u dolascima (7.946 – 8.328) i 6,18 posto u noćenjima (54.242 – 57.812), a Lumbarda 5,49 posto u dolascima (6.029 – 6.379) i 4,62 posto u noćenjima (44.246 – 46.388).

Na cijelom otoku Korčuli tako je, prema podacima TZ dubrovačko – neretvanske županije, u srpnju boravilo 49.367 turista, a u srpnju prošle godine 49.752. Broj noćenja na otoku Korčuli u srpnju ove godine bio 311.761, a prošle godine 323.580.

dm

Objavljeno u S JUGA

Još otkad su na početku prošle godine u stravičnoj prometnoj nesreći poginula tri mladića iz Smokvice, stanovnici otoka Korčule postavljaju pitanje što treba poduzeti za sigurnost prometa na toj opasnoj dionici ceste između Vele Luke i Blata. Nije to bila prva nesreća na tom mjestu. Pitanje je to koje je postavio i vijećnik Joze Burmas na posljednjoj sjednici velolučkog Općinskog vijeća te predložio da se na toj cesti postave kamere za nadzor brzine. Kamere je predlagala i načelnica Katarina Gugić, no u Hrvatskim cestama tom rješenju izgleda nisu skloni.

- Mi smo se s predstavnicima Hrvatskih cesta, policije još prije godinu dana našli baš na mjestu na kojem se dogodila prometna nesreća u kojoj su iza nove godine živote izgubile tri mlade osobe. Svi smo iznijeli prijedloge što bi trebalo napraviti i neke od tih prijedloga su Hrvatske ceste uvažile, a neke i nisu jer cesta je pod njihovom ingerencijom. - rekla je Gugić te pobrojala što je na spornoj cesti napravljeno s ciljem prevencije prometnih nesreća.

- Postavljeni su novi reflektirajući znakovi i u suradnji naše tri općine, Vele Luke, Smokvice i Blata i DVD-ova uklonjeni su borovi koji su se nalazili na dionici koja se pokazala posebno opasnom. Inače su posao oko uklanjana borova, dobijanja suglasnosti od vlasnika parcela obavile naše općine i DVD-ovi, iako je to u nadležnosti Hrvatskih cesta. - rekla je te naglasila kako su kamere najbolje rješenje za nadzor brzine na spornoj cesti.

- Mi smo predlagali kamere, ali ih Hrvatske ceste nisu odobrile. Nemam ništa protiv da se postave kamere, dapače, mislim da bi to bilo dobro. - rekla je Gugić, dodavši kako bi i policija trebala biti više prisutna na toj cesti.

- Isto tako, treba pojačati i kontrole jer je bez obzira na cestu, prekomjerna i nekontrolirana brzina najčešći uzrok prometnih nesreća na toj prometnici. Najbolje rješenje bi ipak bilo da Hrvatske ceste postave kamere za nadzor brzine. - rekla je načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 3