Prikazujem sadržaj po oznakama: presuda

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je jednu od najvećih kazni za trgovinu drogom, osudivši na ukupno 34 godine zatvora četiri osobe koje su prokrijumčarile skoro sedam tona marihuane iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Kako je objavljeno iz državnog Tužiteljstva BiH, prvostupanjskom presudom Suda BiH prvooptuženi Ivan Antunović osuđen je na 14 godina zatvora, a još trojica optuženih na ukupno 20 godina za organizirani kriminal i trgovinu drogom.

„Izrečeno je više od 30 godina zatvora, uz velike novčane kazne, više stotina tisuća maraka. Jedna je od najvećih presuda za nedopušten promet opojnim drogama. Antunović je dobio 14 godina, dvojica su prvostupanjskom presudom osuđena na po sedam i jedan optuženi na šest godina zatvora.” - naveli su iz Tužiteljstva BiH.

Organizirana kriminalna skupina je iz Crne Gore preko BiH prema Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2019. godine prokrijumčarila ukupno 6,8 tona marihuane, pri čemu su na crnom tržištu zaradili najmanje dva milijuna eura.

Iz Tužiteljstva BiH osim Antunovića nisu objavili identitet ostalo troje nepravomoćno osuđenih osoba. Tijekom 2020. Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv sedam osoba: petorice iz BiH, te dvojice hrvatskih državljana tada 33-godišnjeg Marija Vuletića i godinu dana starijeg Jurice Vuletića iz Metkovića.

Jurica Vuletić osuđen je prošle godine u travnju na godinu dana zatvora, oduzimanjem 50 tisuća konvertibilnih maraka imovinske koristi stečene kaznenim djelom za koje ga se teretilo i novčanu kaznu od 400 tisuća konvertibilnih maraka plativu u roku od godinu dana od pravomoćnosti presude. Ta presuda je donesena na osnovi sporazuma tužilaštva i Jurice Vuletića koji je priznao krivnju. On je proglašen krivim što je kao pripadnik grupe za organizirani kriminal, radi dalje međunarodne prodaje, prevozio, držao i na drugi način stavljao u promet drogu.

Hina / JPA

Objavljeno u GLOBAL

Visoki kazneni sud pravomoćno je osudio bivšu SDP-ovu sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel na šest godina zatvora za zlouporabe položaja i ovlasti, primanje mita, pranje novca i krivotvorenje isprave, dok će joj se ponovno suditi za plaćanje privatnih troškova novcem županije.

U ožujku 2022. Lovrić Merzel je zbog niza koruptivnih kaznenih djela osuđena na sedam godina zatvora na zagrebačkom Županijskom sudu, a iz sudnice je odvedena izravno u zatvor.

Bivši predsjednik Nadzornog odbora Cesta Sisak Silvijo Kobeščak osuđen je na godinu dana zatvora. Na godinu i pol osuđeni su Bernard Popec koji je županiji iznad cijene prodao zgradu za Hitnu pomoć i nećak bivše županice Dalibor Rožanković, optužen da je kupnjom apartmana oprao novac koji je Lovrić Merzel primila kao mito.

Za Lovrić Merzel prvostupanjsku presudu Visoki kazneni sud preimenovao je i u odluci o oduzimanju imovinske koristi pa joj je pored stana i opreme kupljenih primljenim mitom, sada pravomoćno oduzeto i 90.481 eura.

Ostale kazne su potvrđene osim što je Rožankoviću pravomoćno izrečena djelomično uvjetna osuda pa će polovinu kazne provesti iza rešetaka, a ostatak na uvjetnoj slobodi.

Uskokovom optužnicom bili su obuhvaćeni i poduzetnik Željko Žužić koji se nagodio s tužiteljstvom nakon što je 2016. priznao da je bivšoj županici dao sto tisuća eura mita pa je osuđen na uvjetnu kaznu od godinu dana s rokom kušnje od četiri godine te bivši čelnik Hrvatskih šuma Zvonko Rožić koji je nakon nagodbe s Uskokom osuđen na osam mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine.

Lovrić Merzel je optužena da je primila od Žužića sto tisuća eura mita kako bi njegovoj tvrtki prodala tvrtku Ceste Sisak te da je primljeni novac prikrila kupovinom apartmana u Diklu koji je uknjižen na ime njezinog nećaka.

Bivšu županicu Uskok je tetetio i da je suprotno odluci županije da se Zavod za hitnu medicinu gradi na drugoj lokaciji poduzela sve kako bi osigurala da po znatno višoj cijeni kupi Popecovu nekretninu čime se njegova tvrtka nezakonito okoristila za oko 4 milijun kuna, dok je županija oštećena za 5,6 milijuna kuna.

Uz to, Uskok ju je optužio i za bezrazložne savjetničke usluge te da je s vijećnicima, prijateljima i rodbinom zaključivala fiktivne ugovore o djelu, ali i da je županija po njenom nalogu plaćala troškove jela i pića na raznim sastancima, privatnim ručkovima i proslavama te da je na županijski trošak nabavljala hranu piće i gorivo za privatne potrebe za što ju čeka novo suđenje.

Lovrić Merzel i njezini suoptuženici uhićeni su u Uskokovoj akciji u travnju 2014. Krajem kolovoza iz istražnog zatvora podnijela je ostavku na dužnost županice, no suđenje je počelo tek krajem lipnja 2018.

Formalno je krenulo iznova krajem rujna te godine pred sudskim vijećem kojim je predsjedao Vjeran Blažeković nakon što se iz postupka povukao sudac Ivan Turudić koji je potom izabran na Visoki kazneni sud, a nedavno i za glavnog državnog odvjetnika.

Turudić je kao sudac Županijskog suda u više navrata odbijao prihvatiti nagodbu Uskoka s 'pokajnikom' Žužićem.

Visoki kazneni sud u petak je izvijestio da je djelomično prihvatio žalbu Lovrić Merzel i njenog nećaka Rožankovića, a odbio žalbe Uskoka, Kobeščaka i Popeca.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Negdašnji gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić Jambo nepravomoćno je na Županijskom sudu u Splitu osuđen na zatvorsku kaznu radi dva kaznena djela: nezakonitog pogodovanja te zlouporabe položaja i ovlasti počinjene u studenom 2007. godine.

Za prvo kazneno djelo Jamba je sudsko vijeće na čelu sa sutkinjom Ivanom Kanaet Samardžić osudilo na sedam mjeseci zatvora, a za drugo na godinu i dva mjeseca te mu je izrečeno jedinstvenih 16 mjeseci zatvora. Ako presuda postane pravomoćna, Jambo bi u zatvoru odslužio osam mjeseci dok bi ostatak kazne odradio uvjetno ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

Nekadašnji pročelnik Odjela za gospodarstvo Grada Metkovića Milorad Dodig oslobođen je krivnje. Postupak protiv trećeokrivljenog, tadašnjeg pročelnika za financije Petra Čarapine obustavljen je nakon što je preminuo.

USKOK je teretio Jamba da je tijekom studenog 2007. od Dodiga tražio da na teret gradskog proračuna Metkovića osigura novac za nabavu sadnica maslina koje bi se onda dijelile besplatno tijekom kampanje za parlamentarne izbore na skupovima koalicije HSS - HSLS u 10. izbornoj jedinici u kojoj je Jambo bio nositelj liste. Dodig je trošenje novca za nabavu sadnica, po optužnici, prvo prikazao kao nabavu u svrhu unapređenja maslinarstva Grada Metkovića, nakon čega je sadnice nabavio preko Neretvanske udruge maslinara i to od firme Antonio trade iz Splita, za što je Grad Metković platio nešto više od 170 tisuća kuna. Nadalje, u veljači i ožujku 2009. Jambo je od Dodiga tražio da navedena udruga maslinara kupi sadnice maslina od firme Jambo koju je vodila njegova supruga Grozdana, a kako bi se osigurao novac za neisplaćene plaće radnika te tvrtke. Kupljene sadnice Grad Metković je platio 271 tisuću kuna.

Jambu se teretilo da je od 2009. do 2012. tražio od Čarapine da potpisuje kako će Grad Metković platiti putovanja na hodočašća članova HSS-a u Mariju Bistricu, kao i troškove smještaja i hrane što je ovaj i napravio, a čime je prema USKOK-u proračun Grada Metkovića oštećen za oko 250 tisuća kuna.

Sutkinja je u obrazloženju presude navela kako je Stipo Gabrić iskoristio svoj položaj i ovlast kako bi nezakonito priskrbio korist tvrtki Jambo. Također je navela kako je njegova obrana da nije znao da Grad uzima sadnice preko Neretvanske udruge maslinara neutemeljena i neuvjerljiva.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku odustalo od kaznenog progona, odnosno nakon što je općinski državni odvjetnik u Dubrovniku Ante Vetma povukao optužnicu, stigla je i oslobađajuća presuda za bivšeg direktora TUP-a Ivicu Žuvelu i bivšeg predsjednika i članove Nadzornog odbora tog društva Nikšu Njirića, Matea Milkovića i Stjepana Zekića.

Njih se teretilo za nesavjesno poslovanje, odnosno da su TUP-u 2008. godine nanijeli financijsku štetu prihvaćanjem ponude za izradu tehničke dokumentacije društva Kapiteling d.o.o. Zvonimira Franića, koja je, prema mišljenju Državnog odvjetništva, bila višestruko prenapuhana.

Kada je povukao optužnicu općinski državni odvjetnik u Dubrovniku Ante Vetma u obrazloženju koje je uputio Općinskom sudu u Dubrovniku, naveo je kako je jedan od temeljnih dokaza optužbe bilo provedeno vještačenje stvarne cijene ugovorenih radova, ali da se cijena radova ipak mogla ugovoriti slobodno te da time nije počinjeno kazneno djelo.

dm

Objavljeno u S JUGA

Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno je osudio Marina Čolaka (38) na šest godina zatvora, a Dalibora Opačka (45) na pet godina zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je u studenome 2010. kod Bosiljeva poginula studentica Ivana Obad (20). Budući da su izrečene kazne više od 5 godina, obojica optuženika su nakon izricanja presude prepraćena u remetinečki zatvor.

Prema optužnici, Čolak se 5. studenoga 2010. u 12:20 sati kretao Ferrarijem autocestom A6 iz smjera Zagreba prema Rijeci lijevim prometnim trakom brzinom od 181,5 kilometar na sat, dok je Opačak vozio desnim trakom u sportskom Nissanu 350. Čolak je, tvrdi tužiteljstvo, započeo prelazak iz lijevog u desni prometni trak, a da se nije uvjerio kako to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Opačak je, vozeći brzinom od 205,3 kilometara na sat, započeo kočiti, no nije mogao smanjiti brzinu na vrijeme pa su se automobili okrznuli.

Nissan je prednjim lijevim kotačem dotaknuo zadnji desni kotač Ferrarija, nakon čega je taj dodir destabilizirao Ferrari koji se počeo nekontrolirano kretati te je sletio desno izvan kolnika. Automobil se prevrnuo i zapalio pri čemu je poginula suvozačica u Ferarriju Ivana Obad.

Optužnica protiv obojice vozača je podignuta 2012. godine. Postupak je najprije vođen na Općinskom sudu u Karlovcu, ali je zbog sporosti prebačen na zagrebački Općinski kazneni sud gdje su Čolak i Opačak 2015. nepravomoćno osuđeni na tri godine zatvora.

Nakon što je Županijski sud u Rijeci 2018. poništio presudu suđenje je krenulo iz početka na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu, ali se ubrzo sud proglasio nenadležnim pa je spis završio na karlovačkom Županijskom sudu.

Odlukom Vrhovnog suda predmet je 2020. godine delegiran na zagrebački Županijski sud koji je u lipnju 2021. nepravomoćno osudio Čolaka na dvije godine, dok je Opačak bio oslobođen optužbi.

Treće suđenje započelo je u ožujku ove godine nakon što je Visoki kazneni sud ukinuo prvostupanjsku presudu iz lipnja 2021. iz procesnih razloga.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Prekršajna novčana kazna od 53 eura, plus 40 eura za sudske troškove, dosuđena je 44-godišnjem Zagrepčaninu koji je tijekom prosvjeda na Trgu žrtava fašizma u rujnu prošle godine bacio jaje na središnjicu HDZ-a, što je okarakterizirano kao narušavanje javnog reda i mira.

44-godišnjak je na zagrebačkom Prekršajnom sudu proglašen krivim jer je 10. rujna prošle godine, kao sudionik prosvjeda „Dajemo vam otkaz”, pred središnjicom HDZ-a izvadio jaje te ga bacio i razbio na ulaznim vratima zgrade.

Takvim ponašanjem, stoji u presudi, osuđeni je remetio javni red i mir građana, odnosno prekršio članak Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po kojemu će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti novčanom kaznom od 20 do 100 eura ili zatvorom do 30 dana.

U obrazloženju presude stoji kako je interventni policajac, koji je osiguravao prosvjed te svjedočio na suđenju, naveo da je vidio muškarca koji je, odloživši bicikl na nogostupu, došao do zaštitne ograde pred ulaznim vratima HDZ-ove središnjice. Tamo je iz ruksaka, rekao je na sudu, iz kutije izvadio jaje i bacio ga na vrata zgrade, gdje se razbilo i razlilo po vratima, nakon čega je otišao do bicikla. Po iskazu policajca, tamo ga je tražio i od njega dobio osobnu iskaznicu, nakon čega je priveden u policijsku postaju na daljnju obradu.

S obzirom da se nije javljao na pozive Prekršajnog suda, u odsutnosti je nepravomoćno osuđen na novčanu kaznu od 53 eura, a mora podmiriti i 40 eura troškova prekršajnog postupka, odlučila je sutkinja.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Visoki kazneni sud (VKS) je djelomično prihvatio žalbu B. T. i smanjio mu s 20 na 16 godina zatvorsku kaznu zbog dva nedjela protiv spolne slobode nad bolesnom 17-godišnjom kćeri s intelektualnim teškoćama koja je nakon silovanja rodila, izvijestio je prizivni sud.

Sud je priopćio da je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu u odluci o kazni kojom je B. T. nepravomoćno bio osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina. Prizivni sud je precizirao da je prihvatio prvostupanjsku pojedinačnu kaznu od 13 godina za prvo kazneno djelo, ali je za drugo utvrdio kaznu zatvora od sedam godina te dosudio jedinstvenu kaznu od 16 godina zatvora.

Apelacijski sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno cijenio optuženiku otegotne okolnosti ranijeg višestrukog osuđivanja zbog obiteljskog nasilja, ali nije utvrdio i dovoljno vrednovao olakotne okolnosti. Kao olakotne okolnosti koje je prvostupanjski sud trebao vrednovati, Visoki kazneni sud ističe optuženikovu dob i status umirovljenika.

''Visoki kazneni sud je zbog toga zaključio da pojedinačna kazna zatvora koju je utvrdio prvostupanjski sud za drugo kazneno djelo, kao i izrečena jedinstvena kazna zatvora nisu adekvatne svim okolnostima pa je presudu preinačio u odluci o kažnjavanju'', pojasnio je sud.

B. T. je osuđen jer je u dva navrata 2017. uporabom sile u obiteljskom stanu izvršio spolni odnošaj sa svojom kćeri od 17 godina s kojom je živio. Sud je izvijestio kako je žrtva posebno ranjiva zbog bolesti i invaliditeta te da je djevojčica nakon počinjenja prvog kaznenog djela ostala trudna i potom rodila.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Uskok je najavio žalbu Visokom kaznenom sudu nakon što je sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu nepravomoćno oslobodilo bivšeg premijera Ivu Sanadera optužbe za ratno profiterstvo u aferi Hypo.

- Očekivali smo osuđujuću presudu. Ne slažemo se sa sudom da u ovom predmetu nema elemenata kaznenog djela ratnog profiterstva ni da bi se nerazmjer imovinske koristi trebao gledati isključivo financijski. - kazala je je zamjenica ravnateljice Uskoka Marija Vučko.

Vučko je ponovila da je optuženi Sanader iskoristio ratno stanje kako bi sebi pribavio korist te da Uskok smatra kako je korist nerazmjerna upravo prema kriterijima koje iznosi Ustavni sud u svojoj odluci, kao i da su ostvarena sva dodatna obilježja koja su navedena kao element počinjenja kaznenog djela ratnog profiterstva.

Sanaderova braniteljica Jadranka Sloković je nakon oslobađajuće presude ocijenila kako ona nije sporna niti je se može politizirati.

- Nerazmjerna korist o kojoj je sud govorio ne može biti moralna šteta ugledu Republike Hrvatske. Možda će tužiteljstvo imati više sreće na Visokom kaznenom sudu gdje ima svoje zagovaratelje. - kazala je Sloković.

Najavila je i objedinjavanje ranijih Sanaderovih presuda, ali nije htjela nagađati koliko bi još Sanader moga biti iza rešetaka.

Branitelje bivšeg premijera Čedo Prodanović je dodao da je Zakon o ratnom profiterstvu unio dosta dilema s obzirom na to da se raspravljalo o djelima koja su u zastari.

- Ovo je revolucionarno pravo što radi tužiteljstvo. - nadodao je.

Predsjednica sudskog vijeća zagrebačkog Županijskog sud Saša Lui je, obrazlažući presudu, istaknula da Zakon o nezastarijevanju ne precizira iznos kojim se definira nerazmjerna korist koja mora biti takva da ozbiljno ugrožava stabilnost države.

- Šteta za Republiku Hrvatsku je prije svega moralnog karaktera u vidu nepovjerenja u institucije. Takvu štetu predstavlja svaki nezakoniti postupak nekog dužnosnika, ne samo u ratno vrijeme. - kazala je Lui dodajući da je nastupila apsolutna zastara za osnovno kazneno zlouporabe položaja i ovlasti.

Sanader je na kraju ponovljenog suđenja još jednom ustvrdio da nije odgovoran za ratno profiterstvo, ističući da ostaje kod obrana koje je iznio u ranijim postupcima. Za aferu Hypo Sanaderu se sudilo treći put. Ranije je dva puta bio osuđen, a presude su srušili Ustavni i Vrhovni sud. Tužiteljstvo Sanadera tereti da kao zamjenik ministra vanjskih poslova krajem 1994. i početkom 1995. od Hypo banke primio proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.

Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora. Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom studenoga 2021.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 10 Listopad 2022 11:22

38 godina zatvora za ubojstvo partnerice u Lidlu

Zbog okrutnog ubojstva bivše partnerice Vesne Perišić (44) na njenom radnom mjestu sudsko vijeće splitskog Županijskog suda pod predsjedanjem suca Dinka Mešina u ponedjeljak je na 38 godina zatvora nepravomoćno osudilo Željka Đekića (55) zvanog Lika. Svoju bivšu partnericu Đekić je na okrutan način usmrtio 30. studenoga prošle godine nešto prije 15 sati u trgovini Lidl u naselju Split 3.

Nakon što je ušao u trgovački centar prišao joj je s leđa i izvadio nož s oštricom duljine 18 centimetara koji mu je bio skriven ispod jakne te joj je zadao 20 ubodno - reznih rana. Pritom je, prema optužnici, bio svjestan da žrtvi, koja je nedugo nakon napada preminula u bolnici, nanosi teške bolove i patnje.

Osim okrutnog ubojstva bivše partnerice Đekić je osuđen i da je od rođenja njihovog sina 2004. Vesnu Perišić ponižavao, novčano iskorištavao i vrijeđao prijeteći joj smrću i govoreći da će ubiti nju i cijelu njenu obitelj ako ga napusti. Tako je više puta nasrtao na nju nožem s kojim je spavao, jednom joj ga je stavio pod vrat pa je žena zbog straha u ljeto 2021. odselila kod obitelji u Dugopolje.

Na suđenju je tvrdio kako se ne sjeća što se toga dana dogodilo, da nije planirao nikoga ubiti, nije želio ni gledati snimku s poprišta zločina, a u jednom momentu je čak i zaplakao.

Tvrdio je da je imao normalne odnose sa žrtvom, ali i da mu je ona uvijek kontrirala, dok je psihijatar kod njega utvrdio trajne promjene ličnosti. Nož je uvijek nosio sa sobom i to zato, kako je rekao, što je bio napadnut koji mjesec ranije.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 19 Rujan 2022 17:55

Ukinuta oslobađajuća presuda Božidaru Kalmeti

Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu bivšem HDZ-ovom ministru Božidaru Kalmeti kojem će se, zajedno sa trojicom suradnika, ponovno suditi u kraku afere Remorker u kojoj je bio optužen da je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.

Najviši sud je, ne navodeći identitete, donio odluku o ponovnom suđenju prihvativši u cijelosti žalbe nekadašnjeg Klametinog državnog tajnika Milivoja Mikulića, koji je također bio i u upravi Hrvatskih autocesta (HAC), bivšeg čelnika HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepka Bobana i nekadašnjeg člana uprave Viadukta Damira Kezelea.

Sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda, kojim je predsjedala Gordana Mihela Grahovac, nepravomoćno je prije tri godine osudilo Mikulića na tri godine zatvora, dok je Boban osuđen na dvije godine. Kezele je osuđen na tri i pol godine, a sva trojica su nepravomoćnom presudom morali vratiti nezakonitu imovinsku korist.

Prvostupanjski sud je suprotno tvrdnjama iz Uskokove optužnice zaključio da Kalmeta nije organizirao grupu za izvlačenje novca u kojoj su uz njega i trojicu nepravomoćno osuđenih, po tvrdnjama tužiteljstva, bili i oslobođeni državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković, čelnici građevinskih tvrtki Miroslav Bunić i Petar Pečin te ljudi iz HAC-a i HC-a Jurica Prskalo, Mario Lovrinčević i Sandro Vukelić.

Vrhovni sud potvrdio je oslobađajuću presudu u odnosu na bivše šefove HAC-a Juricu Prskala i Marija Lovrinčevića.

Kalmeta je bio oslobođen i za dio optužnice prema kojoj je Ministarstvo prometa kojem je bio na čelu oštetio za 600 tisuća kuna narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske", od marketinške agencije Fimi media koja je, u drugom postupku, osuđena za punjenje HDZ-ova crnog fonda novcem iz državnih institucija i tvrtki.

Za oslobađajuću presuda Kalmeti za taj promotivni film suci Vrhovnog suda smatraju da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i morat će se ponovno utvrđivati.

Bivši ministar i dugogodišnji zadarski gradonačelnik je od početka odbacivao optužbe i tvrdio da je žrtva političkog progona. No, optužnicom u aferi Remorker su bila obuhvaćena i trojica 'pokajnika' koji su prije početka suđenja priznali nedjela i nagodili se s tužiteljstvom.

Nekadašnji financijski direktor HAC-a Josip Sapunar još je u istrazi Livakovića i Mikulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker u vlasništvu Igora Premilovca koji je poput Sapunara, nakon priznanja Uskokovih optužbi, sporazumno osuđen na povrat novca i rad za opće dobro. Nagodbu s tužiteljstvom, nakon priznanja optužbi, postigao je i bivši direktor u Viaduktu Ivan Berket.

Uskok je u svojoj žalbi na oslobađajući dio presude pred Vrhovnim sudom tvrdio da nema razloga da sud ne vjeruje Sapunaru, jer je on proglašen krivim za djela koja su se Kalmeti i ostalima stavljala na teret. Obrana je, s druge strane, isticala da je Sapunar prvo bio osumnjičenik, a zatim svjedok i to sve u jednom postupku, što po njihovu mišljenju nije u skladu sa zakonom.

"Odbacujemo Uskokovu žalbu na 139 stranica kao neosnovanu jer ona za svrhu ima samo impresioniranje Vrhovnog suda", zaključio je ranije Kalmetin odvjetnik Krešimir Vilajtović.

Drugi krak afere Remorker proširio se na Hrvatsku gospodarsku komoru i njenog dugogodišnjeg čelnika Nadana Vidoševića koji je nepravomoćno osuđen na osam godina zatvora.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2