NEKI SU TVRDILI DA ĆE U PANDEMIJI „IZUMRIJETI”, ALI POZDRAV LAKTOM ILI ŠAKOM NIJE POSTAO ZAMJENA
Rukovanje se vratilo
Nakon više od dvije godine suživota s pandemijom koronavirusa rukovanje se više - manje vratilo, iako su mnogi mislili da će biti otpisano. Dodiri laktovima i šakama nisu uspjeli postati pravilo. Ritual rukovanja previše je ukorijenjen, kada se dlanovi spoje, prsti se dodiruju i pogledi susreću.
- Ovisimo o fizičkom kontaktu s drugima. - kaže psiholog Martin Grunwald koji vodi istraživački laboratorij na Sveučilištu u Leipzigu.
- Samo putem takozvanih informacija punog kontakta uvjeravamo se da druga osoba stvarno postoji, da je stvarno tu. Ne možete toliko vjerovati drugim osjetilima. - rekao je.
Ljudi su „sisavci iz gnijezda što znači da odrastamo uglavnom uz fizičke interakcije i u skladu s tim ovisni smo o fizičkom kontaktu s drugima”, govori.
Moglo bi se ustvrditi da je međusobno pozdravljanje šakom ili laktom također oblik dodira, ali Grunwald se s tim ne slaže.
- To je potpuno drugačiji fizički osjećaj, nije topao ni mekan, vrlo je čvrst, koščat. - navodi Grunwald.
Znanstvenika iznenađuje da su se takvi kompromisi tražili na početku pandemije i da se jednostavno nije odustalo od bilo kakvog oblika fizičkog pozdrava. Sa sociološko kulturološkog stajališta rukovanje signalizira „dolazim u miru” i „nemam oružje”, kaže Grunwald.
I nakon duljeg razdoblja političari, pa čak i britanska kraljica Elizabeta, posljednjih se tjedana ponovno s entuzijazmom rukuju.
Vjerojatno je mnogima poznat nedavni susret njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog premijera Borisa Johnsona, jedan se htio rukovati, a drugi je ispružio šaku.
- Dopuštanje tolike bliskosti je rizik. - smatra bihevioralna biologinja Imme Gerke, dodajući da, iako ljudima stisak ruke nije nužan, potreban im je pozdrav koji označava da dolaze u miru.
- Moramo biti upoznati s gestom kako bi djelovala umirujuće na nas. - kaže ona.
- Zato se vratio stisak ruke. To nam je znano. Što poznatije, to nam pruža veću sigurnost. - govori ona.
Još je jedna gesta posebno uvriježena, pogotovo u toplijim klimama - poljubac u obraz. I premda se može činiti potpuno avanturističkim s obzirom na rizik od infekcije, ovaj se običaj također vratio.
- Ako ova rizična situacija završi dobro, smatramo to prihvaljivim. Tako se stvaraju društvene veze. - govori Gerke.
Za neke je to malo previše bliskosti, pogotovo nakon dvije godine razmišljanja o virusima, zarazi i socijalnoj distanci.
- Kroz fizički kontakt istražujemo naše okruženje. Ono se tako prihvaća u obitelj, u društvo. - navodi Grunwald ukazujući na primjer držanja bebe u naručju.
Rukovanje je uvijek i kanal komunikacije.
- Moguće je osjetiti stanje druge osobe. - kaže Grunwald.
(Hina)
Pročitajte još
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN
RUKE KOJE VIDE DRUGIMA NEVIDLJIVO: KAKO JE STOLAR IZ VELE LUKE U DRVU PRONAŠAO DUŠU, A U RIBLJOJ KOSTI JEDRENJAK
KORČULANSKI HONEY BADGER POTPISAO ZA CROATIA RECORDS I OBJAVIO SINGL
„MADE IN CHINA”, ALI KORČULANSKE KVALITETE
AZIJSKA GIGANTSKA BOGOMOLJKA
NA MLJETU UOČENA NOVA STRANA INVAZIVNA VRSTA
MORE I RIBOLOV






