Na sadržaj

NEKI SU TVRDILI DA ĆE U PANDEMIJI „IZUMRIJETI”, ALI POZDRAV LAKTOM ILI ŠAKOM NIJE POSTAO ZAMJENA

Rukovanje se vratilo

Espresso

2 min čitanja
FOTO: Gerd Altmann/Pixabay

Nakon više od dvije godine suživota s pandemijom koronavirusa rukovanje se više - manje vratilo, iako su mnogi mislili da će biti otpisano. Dodiri laktovima i šakama nisu uspjeli postati pravilo. Ritual rukovanja previše je ukorijenjen, kada se dlanovi spoje, prsti se dodiruju i pogledi susreću.

- Ovisimo o fizičkom kontaktu s drugima. - kaže psiholog Martin Grunwald koji vodi istraživački laboratorij na Sveučilištu u Leipzigu.

- Samo putem takozvanih informacija punog kontakta uvjeravamo se da druga osoba stvarno postoji, da je stvarno tu. Ne možete toliko vjerovati drugim osjetilima. - rekao je.

Ljudi su „sisavci iz gnijezda što znači da odrastamo uglavnom uz fizičke interakcije i u skladu s tim ovisni smo o fizičkom kontaktu s drugima”, govori.

Moglo bi se ustvrditi da je međusobno pozdravljanje šakom ili laktom također oblik dodira, ali Grunwald se s tim ne slaže.

- To je potpuno drugačiji fizički osjećaj, nije topao ni mekan, vrlo je čvrst, koščat. - navodi Grunwald.

Znanstvenika iznenađuje da su se takvi kompromisi tražili na početku pandemije i da se jednostavno nije odustalo od bilo kakvog oblika fizičkog pozdrava. Sa sociološko kulturološkog stajališta rukovanje signalizira „dolazim u miru” i „nemam oružje”, kaže Grunwald.

I nakon duljeg razdoblja političari, pa čak i britanska kraljica Elizabeta, posljednjih se tjedana ponovno s entuzijazmom rukuju.

Vjerojatno je mnogima poznat nedavni susret njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog premijera Borisa Johnsona, jedan se htio rukovati, a drugi je ispružio šaku.

- Dopuštanje tolike bliskosti je rizik. - smatra bihevioralna biologinja Imme Gerke, dodajući da, iako ljudima stisak ruke nije nužan, potreban im je pozdrav koji označava da dolaze u miru.

- Moramo biti upoznati s gestom kako bi djelovala umirujuće na nas. - kaže ona.

- Zato se vratio stisak ruke. To nam je znano. Što poznatije, to nam pruža veću sigurnost. - govori ona.

Još je jedna gesta posebno uvriježena, pogotovo u toplijim klimama - poljubac u obraz. I premda se može činiti potpuno avanturističkim s obzirom na rizik od infekcije, ovaj se običaj također vratio.

- Ako ova rizična situacija završi dobro, smatramo to prihvaljivim. Tako se stvaraju društvene veze. - govori Gerke.

Za neke je to malo previše bliskosti, pogotovo nakon dvije godine razmišljanja o virusima, zarazi i socijalnoj distanci.

- Kroz fizički kontakt istražujemo naše okruženje. Ono se tako prihvaća u obitelj, u društvo. - navodi Grunwald ukazujući na primjer držanja bebe u naručju.

Rukovanje je uvijek i kanal komunikacije.

- Moguće je osjetiti stanje druge osobe. - kaže Grunwald.

(Hina)

Podijeli:

rukovanje

Pročitajte još