Potražili smo odgovore o najvećem problemu u Gradu Pločama
PLOČANI TREBAJU SUŽIVOT S LUKOM, ALI NE I SUŽIVOT S UGLJENOM PRAŠINOM
Piše: Nikolina Metković
Prašina zbog ugljene prašine na koju je na posljednjoj sjednici Županijske skupštine upozorio Ivo Karamatić (SDP), tražeći da se izvrši kvalitetno mjerenje kakvoće zraka u Pločama još se nije ni slegla, a za vikend se dogodio incident kada je prašina zabilježena i na moru. Nakon toga zapalio se i u ugljen u Luci Ploče!
Iz Luke Ploče, s čijih terminala vjetar raspršuje prašinu, ističu kako ugljen tretiraju sukladno propisima. Da stanje s ugljenom prašinom redovito prate ističu i u Lučkoj kapetaniji i u Lučkoj upravi u Pločama. O suzbijanju ugljene prašine stav imaju i u pločanskom HDZ-u. Ima ga i pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević, ali i Građanska inicijativa „Pravo na zdrav život” koja nakon dobivenih bitaka s azbestom u Pločama najavljuje nove aktivnosti.
Foto: Ante Čizmić / CROPIX
Kad se gradio novi terminal za rasute terete, financiran od Svjetske banke uz garanciju Vlade, Pločane se uvjeravalo kako na starom terminalu više neće biti ugljena niti prašenja. Novi je terminal otvoren, radi, a brda ugljena, osim na njemu i dalje se slažu na starom terminalu. Da je ugljena prašina veliki problem, posebno u ljetnim mjesecima kada je maestral raznosi po gradu, već je dva puta na sjednicama Županijske skupštine upozoravao vijećnik Ivo Karamatić (SDP). I dok on tvrdi kako Luka Ploče ugljen ne polijeva, osim za vrijeme Maratona lađa, kad je u Neretvi cijeli državni vrh, te dovodi u pitanje kakvoću zraka, iz Luke Ploče ističu suprotno, štoviše, navode kako Karamatić na tendenciozan način Luku Ploče prikazuje u izrazito negativnom svjetlu.
Ističu kako se od strane nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije redovito vrše mjerenja kvalitete zraka, koja su prema dostupnim podacima u granicama normale. Navode i kako je stavljanjem u funkciju novog terminala za rasute terete u kolovozu 2020. utjecaj prašenja bitno smanjen. Za novi terminal, kažu da je na nasutom terenu uz obalu kanala Vlaška, najudaljenijem od naseljenog područja, što, ističu, gotovo u potpunosti eliminira mogućnost utjecaja prašenja na stanovnike Ploča pri ekstremno jakim i nepovoljnim vjetrovima.
KARAMATIĆ: PORED ZDRAVIH OČI TREBALI BI VJEROVATI LUCI?!
Baš se u kanalu Vlaška u subotu dogodio incident kada je ugljena prašina uočena na površini mora. Nakon što je više puta upozorio na ugljenu prašinu, nakon ovog vikend incidenta, Karamatić ističe kako bi se oni mogli izbjeći kad bi svatko radio svoj posao odgovorno.
- Treba svatko raditi svoj posao, najprije nadležne službe Luke Ploče trebaju polijevati ugljen i ne štedjeti na vodi. Prije svega u Luci trebaju voditi računa o svojim radnicima i građanima pa onda o reputaciji Ploča kao grada i reputaciji turizma u dolini Neretve i Makarskom primorju, koje je neposredno vezano na akvatorij Luke Ploče i poluotoka Pelješca. Nadležne državne službe trebaju ih potaknuti da se ovakvi incidenti ne događaju jer ovo nije nikome u interesu. - kazao je Karamatić.
Ivo Karamatić; foto arhiva JP
- Ako oni sve rade kako treba onda smo svi mi ostali slijepi, gluhi zločesti i ne znam kako nazvati građane. Sve ovo što je snimljeno i vidljivo golim okom, znači, mi bi pored zdravih oči njima trebali vjerovati. Nadam se da će oni koji su odgovorni nešto poduzeti, da neće biti samo fraza da institucije rade svoj posao. Neka inistitucije rade svoje posao i onda neće biti nikakvih problema jer zakonska regulativa u nas je ista kao i u EU, a ovakve stvari su tamo nedopustive. - rekao je Karamatić.
LUČKI KAPETAN: REDOVITO NADZIREMO I REAGIRAMO
Da je ugljena prašina s novog terminala završila u moru potvrdili su i iz Lučke kapetanije Ploče. Ugljene prašine na moru, istaknuo je kapetan Joško Nikolić, nije bilo toliko puno.
- Kapetanija je odmah izašla na teren nakon čega smo naložili Luci da poliju i očiste ugljen. Nakon toga smo ponovo izvršili nadzor i nije bilo nikakvih tragova ugljene prašine. Ugljen je ugljen, on potone, a koristi se i za pročišćavanje voda. Nažalost, dogodilo se da je naglo zapuhao vjetar i podignuo taj jedan oblak i prašina je završila u moru. - kazao je lučki kapetan Nikolić, dodavši kako incidenti s ugljenom prašinom u moru nisu česti na području Ploča.
Foto: JP
- Ovo se ne događa često jer se terminal dosta zalijeva i s vodom i posebnom tekućinom koja stvara koru, ali, eto, dogodilo se da se vjetar naglo podignuo. Luka je velika, kao i terminal, dolaze brodovi, puno je tih hrpa i, nažalost, ponekad se dogodi i neki incident. Ipak, ova prašina u subotu je bila na vanjskom dijelu mora, nije unutar naselja, a odmah je pokrenuta akcija čišćenja. U Luci imaju specijalni stroj koji čisti, kao i četke za tu prašinu, očišćene su i ceste. Inače, mi kod ovakvih incidenata zabranimo iskrcaj dok se sve ne očisti. U subotu smo pregledali i brod i ništa nije bilo s broda nego s tih hrpa ugljena jer se podignuo vjetar i dio te prašine je završio na moru. Redovito nadziremo stanje i reagiramo, pišemo i prekršaje kad ih ima. Sve se i s naše i strane Lučke uprave i Luke Ploče nadzire 24 sata. - kazao je kapetan Joško Nikolić.
RAVNATELJ LUČKE UPRAVE: NAVODI O ZAGAĐENOM ZRAKU NISU TOČNI
Prašenje radi ugljena brojni će Pločani okarakterizirati kao jedan od većih problema u njihovu gradu, koji značajno utječe na kvalitetu života. I dok dio građana, baš kao i vijećnik Karamatić, sumnjaju u kvalitetu zraka u Pločama, ravnatelj pločanske Lučke uprave Tomislav Batur naglašava kako su podaci o kakvoći zraka javno dostupni na internetu.
- Analize kakvoće zraka u Pločama radi nastavni Zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije i mi svake godine objavljujemo i dostavljamo ta izvješća Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, županijskom Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, Gradu Pločama, Ministarstvu mora, Lučkoj kapetaniji u Pločama i županijskom Zavodu za javno zdravstvo. Navodi o zagađenom zraku jednostavno nisu točni i svi se rezultati mogu naći na internetu. Činjenica je da ne možemo pobjeći od toga da tu i tamo ima prašenja, pogotovo ljeti, ali koncesionari se trude, a Lučka uprava kao upravitelj i davatelj koncesije s njima kontinuirano razgovaramo i zajednički nastojimo da se ti negativni utjecaji smanje što je moguće više. - kazao je Batur i dodao:
- U potpunosti je netočno da se ne vrši kontinuirano polijevanje ugljena i to je dokazivo na više načina, od niza fotografija do potrošnje vode jer računi za vodu od Luke idu preko Lučke uprave. Mjesečna potrošnja vode u ljetnim danima je negdje na razini oko 15 000 kubika vode mjesečno. Ovaj će mjesec dosegnuti i do 20 000 kubika. Dakle, navodi da se ugljen ne polijeva nisu točni. Zaista se čisti i polijeva. Neću reći da je stanje idealno, ali s obzirom na vremenske uvjete i iznimno visoke temperature, može se zaključiti da koncesionari trude ne bi li smanjili negativan utjecaj ugljene prašine. - rekao je Batur, dodavši kako su mjerne stanice koje mjere kakvoću zraka na lučkom području ispravne.
Ploče. Foto: JP
- Kvaliteta zraka se mjeri na pet mjesta na širem području Luke i Grada i svi su podaci dostupni na našim stranicama. Nije istina da mjerne stanice ne rade kad imate objavljene podatke. Mjerenja se redovito vrše već deset godina. To su uređaji koje je postavio Nastavni zavod za javno zdravstvo, koji prati i kontrolira podatke s mjernih stanica i ne vjerujem da bi Nastavni zavod skrivao takve stvari. - kazao je Batur koji nije bježao od činjenice da se incidenti s ugljenom događaju.
- Činjenica je da postoje povremeni incidenti i da se koncesionari trude da ih bude što manje. Mi smatramo da stanje nije dramatično, nije ni idealno, u granicama je dopuštenog i uvijek može biti bolje. - istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur.
ANA MUSA: NEMAMO SE GDJE OKUPATI, NE VALJA VIŠE NI UŠĆE, TKO JE PAMETAN TAMO SE NEĆE KUPATI
Istup Iva Karamatića na Županijskoj skupštini kao i incident kada je ugljena prašina završila u moru, povod je za nove okupljanje Građanske inicijative „Pravo na zdrav život”, čija predsjednica Ana Musa, inače prošlogodišnja dobitnica nagrade Grada Ploča za životno djelo, najavljuje skore aktivnosti. Nakon što su zaustavili izgradnju termoelektrane u Pločama, nakon što su dobili bitku s azbestom i prava radnika „azbestaša”, Musa najavljuje kako će „zajedno s građanima dobiti bitku protiv Luke Ploče”, odnosno ugljene prašine.
- Ponovo oživljavamo našu Građansku inicijativu, koja je još 2007. organizirala prosvjede protiv prašine. Prije 16 godina smo dizali glas protiv iste stvari. Već ovaj tjedan, mi koji smo srušili termoelektranu, ponovo ćemo se sastati kako bismo konačno krenuli u obračun s izjavama Metkovčana, koji na Saboru tvrde, to je Grmoja izjavio, da su on i Božo Petrov spasili Ploče od termoelektrane, što je notorna laž. - kazala je Musa te se osvrnula na aktualno prašenje.
Ana Musa; foto: Arhiva JP
- Kad pričamo o prašenju, niti znamo odakle dobivaju vodu, niti znamo gdje se ona slijeva. Znate, mi se u Pločama nemamo gdje okupati, gradska plaža nam ne valja od 2006. Ne valja nam ni nova plaža Baćinska, ispod Tehničke radione. Ne valja više ni ušće, tko je pametan tamo se neće kupati. Vidjeli ste ugljen po površini mora. To je katastrofa. Ta Luka Ploče je oduvijek bila ispred građana Ploča, uvijek je bila važnija od nas, ali odnosili smo pobjede u našim bitkama i nadam se da ćemo pobijediti i u novoj bitki jer sigurno ću podnijeti prijavu Ministarstvu zaštite okoliša. - kaže Musa, koja je sumnjičava kad je u pitanju kvaliteta zraka u Pločama.
- Pratim jednu meteorološku stranicu i gotovo je svaki dan loše izvješće o kvaliteti zraka u Pločama. Ta prašina je ekstremna. Rade li mjerne stanice, ne znam, ali Luka navodno plaća nastavni Zavod u Splitu koji mjeri kakvoću kvalitete zraka. - kazala je Musa, odgovorivši na pitanje bilježe li Ploče porast oboljenja od plućnih bolesti koje bi se mogle povezati s ugljenom prašinom.
- Kad sam upozoravala na azbestozu godinama su mi se smijali dok se nije počelo događati da dnevno umire po troje ljudi. Antracit sigurno nije dobar za ljudsko zdravlje, a za konkretne podatke biste trebali pitati one institucije čija je zadaća raditi takva istraživanja. - kazala je Musa.
GRADONAČELNIK KRSTIČEVIĆ: IZ LUKE DOBIVAM ODGOVORE KOJI SE KOSE S MOJI ZDRAVIM RAZUMOM
Da bismo kao država trebali imati izgrađen sustav u kojem se zna tko je za što odgovoran stava je i pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević, koji ističe kako bi odgovore na pitanja o kvaliteti zraka u Pločama i posljedicama koje po ljudsko zdravlje mogu imati veće količine ugljene prašine, trebali imati regulatori.
- Da regulatori rade svoj posao tada ja kao gradonačelnik grada na čijem se području dogodio incident, ne bih odgovarao na vaša pitanja nego bi na njih odgovarali oni čija je dužnost nadzirati rad poslovnih subjekata koji bi mogli ugroziti okoliš. - kazao je Krstičević i dodao:
- Svaki put kad na subjektivnoj razini dobijem dojam da razina zaštite ne funkcionira adekvatno ili da je prašenje pojačano, komuniciram s ljudima koji su ispred vlasnika Luke za to odgovorni i oni kažu da su im svi parametri zadovoljavajući. Tada se to kosi s mojim zdravim razumom jer vidim da to nije razina na koju bismo trebali pristati. Nije to u Pločama od jučer već negdje od početka 2000-tih. No, ne treba biti farizej i reći da se danas s aspekta Luke Ploče ne ulaže puno više u zaštitu okoliša, ali i tereti su danas puno veći nego su bili prije. Imamo situaciju većih tereta i većeg ulaganja u zaštitu, a po meni nedovoljno realizirane zaštite okoliša i na neki način smanjene kvalitete života ljudi. To prašenje sa sobom nosi i naruživanje fasada zgrada i eventualni utjecaj na zdravlje ljudi, a dobivamo odgovore da su svi parametri zadovoljeni. Pitanje što na ovu priču ima za reći županijski Zavod za javno zdravstvo.- kazao je Krstičević.
KOLIKO I ŠTO MOŽE UČINITI GRADSKA VLAST?
Na opaske, koje su se mogle čuti na Županijskoj skupštini kako Grad Ploče po pitanju prašenja ne čini dovoljno, Krstičević odgovara.
- Mi smo u više navrata komunicirali s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša, većinom usmeno, da vidimo kako doći do toga da ljudi budu zadovoljni jer smatram da je u interesu Luke da imaju dobar suživot s građanima, a ne da budu omraženi i radi svih tih interesa smo u više navrata razgovarali i smatram da odgovornost u najmanju ruku može biti podijeljena između vlasnika Luke i onih koji ih trebaju nadzirati, iako je vjerojatno veća odgovornost na onima koji ih trebaju nadzirati, a to po meni ne rade na adekvatnoj razini i zato imamo takve ispade kad je vitar i nepovoljni uvjeti, tada dolazi do takvih ekstremnih prašenja. - smatra Krstičević.
Mišo Krstičević; foto JP
Odgovor na pitanje kakva je kvaliteta zraka u Pločama te utječe li ona na porast oboljenja koja se mogu dovoditi u vezu s ugljenom prašinom, naglašava Krstičević, može dati samo Zavod za javno zdravstvo.
- Kad razgovaram s ljudima koji upravljaju lukom oni kažu da su im svi parametri uredni, a je li to tako i što Zavod radi, u to ne mogu ulaziti, ali je evidentno da su ljudi nezadovoljni. - rekao je Krstičević.
Pločanski gradonačelnik osvrnuo se i na izjave županijskog vijećnika Tea Andrića (HDZ) koji je istaknuo kako Grad Ploče mora izaći s inicijativom koju će Županijska skupština podržati.
- Joj, Teo Andrić je sinonim za glupost u politici. O čemu on priča, zna se kakva je raspodjela odgovornosti. Postoji Ministarstvo zaštite okoliša. Mi ćemo pokrenuti inicijativu, pokretali smo je usmeno stotinu puta. Ako treba, izdvojit ćemo i financijska sredstva za bolji nadzor, ali u trenutku u kojem centralna država nikad nije imala više novaca ne ide se u pravom smjeru i to je problem i naravno da su ljudi nezadovoljni i bit će razumljivo ako pređu mjeru. -kazao je te prokomentirao ponovno okupljanje Građanske inicijative koja najavljue aktivnosti protiv Luke Ploče.
- Kakva je to država u kojoj građanske inicijative moraju rješavati probleme, to nije država. Netko je tu državu upropastio jer je nije dovoljno izgradio i onda Teo Andrić, koji je član te zločinačke organizacije, ide popovati da Grad Ploče treba nešto napraviti. OK, poslat ćemo im dopis i što će oni napraviti?! - pita se Krstičević.
IVAN ŠKARIĆ (HDZ): GRAD PLOČE TREBA ULOŽITI U NABAVKU DODATNIH MJERNIH STANICA
Da je zdravlje građana na prvom mjestu te da, kad je u pitanju njegova kvaliteta, ne smije biti kompromisa, stava je i predsjednik pločanskog HDZ-a Ivan Šakrić. No, dok gradonačelnik Krstičević smatra kako je odgovornost i svijest o kvaliteti zraka u Pločama, zdravlju stanovnika i visokim ekološkim standardima zapravo podijeljena između vlasnika Luke i određenih institucija, Škarić smatra kako vijećnik Ivo Karamatić, koji je u posljednje vrijeme u dva navrata isticao problem prašenja u Pločama, svojim istupima samo skuplja političke poene.
Ivan Škarić; foto JP
- Potrebno je dodatno podizati kriterije i inzistirati na dodatnim ulaganjima u zaštitu okoliša, ali i prevenciju potencijalnih onečišćenja. Smatram da se sve nadležne institucije, kao i grad, moraju maksimalno uključiti ne samo nakon nastanka onečišćenja već i s ciljem prevencije. Zbog toga ova problematika ne bi trebala biti tema političkih rasprava već dio općeg konsenzusa. Ovakve istupe vijećnika Karamatića bi razumio kad bi se radilo o stvarnoj brizi, a ne o istupu u cilju sakupljanja političkih bodova. Razumio bih ga da se obratio prema gradskoj upravi koja je direktno odgovorna za zaštitu zdravlja građana i od koje se u konačnici očekuje da pokrene inicijativu. Ovakva naknadna pamet i pokušaj prebacivanja odgovornosti pokazuje način rada odgovornih ljudi unutar gradske uprave. - kazao je Škarić, koji smatra da je dio odgovornosti na Gradu Pločama.
- Nameće se pitanje zašto Grad Ploče nije uložio u nabavku dodatnih mjernih stanica koje mjere razinu onečišćenja u realnom vremenu te pokrenuo prijavu prema nadležnim institucijama, da se utvrde činjenice i zaštiti zdravlje građana. Tada bi u bilo kojem trenutku imali točnu informaciju o kvaliteti zraka u našem gradu. Grad bi tada imao neovisne podatke o kvaliteti zraka, reagirao bi sukladno rezultatima, ali i otklonio svaku sumnju u moguće malverzacije. Mislim da je svakome u cilju zaštita zdravlja građana na maksimalno transparentan način i nepotrebno je prebacivati odgovornost, da netko drugi rješava naše izazove dok gradonačelnik Krstičević i cijela gradska uprava sjedi prekriženih ruku. - stava je Škarić.
ŠTO NA SVE GOVORE IZ LUKE PLOČE...
Probleme s prašenjem u Pločama, ako se uzme primjer talijanskog Brindisija, luke u koju se odvozi ugljen iz Ploča, možda bi se mogao riješiti na način da se ne deponira na otvorenom. Iz pločanske Luke kažu kako je na novom terminalu postavljen tračni prekrcajni sustav zatvorenog tipa, unutar kojeg se automatski aktivira ugrađeni sustav za prskanje kako bi se spriječilo otpuštanje spornih čestica iz tereta te je osigurano i prikladnije skladištenje ugljena koji se raspoređuje na višestruko većim površinama. Ističu i kako stalno nabavljaju nove uređaje za čišćenje, no to građanima očito nije dovoljno.
Naglašavaju kako Lučka uprava Ploče, kao davatelj koncesije, prati sve utjecaje na okoliš povezane s lučkim aktivnostima. Navode kako je na području grada i luke postavljeno devet mjernih postaja za ispitivanje kvalitete zraka koju vrši Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije.
Predsjednik uprave Luke Ploče Hrvoje Livaja; foto Lider Media i JP
Iz Luke naglašavaju kako su rezultati mjerenja kvalitete zraka za prošlu godinu, koji su javno dostupni, pokazali da je na pet mjernih postaja kvaliteta zraka, s obzirom na ispitane parametre, količina ukupne taložne tvari i sadržaja metala bila prve kategorije kvalitete, odnosno parametri su bili niži od graničnih vrijednosti koje propisuje Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku.
Navode kako je na mjernoj postaji „Terminal uz pistu“ zrak, s obzirom na srednju godišnju vrijednost ukupne taložne tvari, II. kategorije kvalitete, odnosno onečišćen zrak, jer je srednja godišnja vrijednost (UTT 379 mg/m2 d) viša od propisane granične vrijednosti (GV 350 mg/m2 d).
Kad je u pitanju voda, za koju Karamatić ističe kako je ne koriste za polijevanje ugljena, iz Luke Ploče ističu kako su u 2022. potrošili 61.596 m3 vode u vrijednosti 116.205 eura, a u prvih šest mjeseci ove godine 29.287 m3 vode vrijednosti 55.172 eura. Uz vodu, navode, utrošeno je i 3 660 litara sredstva za suzbijanje ugljene prašine ACTIPOL, odnosno 2740 litara u prvih sedam mjeseci 2023. godine.
ANTRACIT MOŽE DOVESTI I DO ANTRAKOZE
Ipak, zbog prašenja s gomila ugljena antracita, a koje sve teže podnose, Pločani kao da sve manje vjeruju u podatke koje podastire Luka Ploče. Ugljen se inače ne bi trebao držati na gomilama većim od nepunog metra, dok su u Pločama te količine zapravo brda visoka i do 20 metara.
Foto: Ivo Ravlić / CROPIX
Pločani, koji su se dugi niz godina borili protiv azbesta od čijeg su negativnog utjecaja mnogi oboljeli i preminuli, opravdano strahuju za zdravlje.
Iako će mnogi reći kako ugljen u krutom stanju nije opasan kao i da se koristi za pročišćavanje voda, antracit deponiran na terminalima Luke Ploče, koji se uslijed visokih temperatura može i samozapaliti što pokazuje i zadnji primjer, nije stoga bezazlen. Iznimno je zasićen ugljikom i ne smije se koristiti u kućanstvima već samo u teškim industrijama. Antracit može dovesti i do antrakoze – „rudarske bolesti” koja nastaje udisanjem ugljene prašine.
Zanimljivo je istaknuti kako su mjerenja koje je prije više od deset godina provela tvrtka ANT d.o.o. pokazalo je da količine taložnih tvari prelaze dopuštene vrijednost jer je u zraku u Pločama otkriveno deset puta više nikla nego je bilo dozvoljeno. Svojevremeno je Državnom odvjetništvu u Metkoviću bila podnesena i kaznena prijava koja je odbačena nakon što je provedeno ispitivanje ukupne taložne tvari na širem lučkom i gradskom području.
SUŽIVOTA NEMA BEZ POVJERENJA, A ONO JE POLJULJANO
Luka Ploče nije samo druga po veličini hrvatska luka. Strateška je to luka i vrlo veliki gospodarski subjekt od kojeg žive brojni Pločani, stoga je, baš kao što kaže pločanski gradonačelnik, suživot Luke i građana jedino je moguć. No, suživota bez povjerenja nema, a ono je u Pločama poljuljano.
Foto: Tom Dubrave / CROPIX
U tom gradu, očito je, malo tko vjeruje u izvješća Luke jer subjektima čija djelatnost može dovesti do zagađenja i ozbiljnih posljedica po zdravlje ljudi i inače malo tko vjeruje. Institucijama koje bi trebale nadzirati rad takvih subjekata – regulatorima, kako ih naziva pločanski gradonačelnik, trebali bismo vjerovati. No i to je povjerenje upitno jer sjeća li se itko u Pločama kad su svi ti regulatori i svi ti zdravstveni zavodi izdali neko upozorenje Pločanima za jačih prašenja?
Ozbiljna analiza ili studija o najčešćim uzrocima smrtnosti ili oboljenjima na području Ploča mogla bi dati odgovore na brojna pitanja, otklonila bi sumnje Pločana i bila bi dobar putokaz Luci Ploče radi jače zaštite i primjene najboljih standarda u očuvanja zdravlja i zaštite okoliša, ali takve studije u nas izgleda ne postoje ili samo nisu dostupne oku javnosti.
ana musahrvoje livajaivo karamatićjoško nikolićluka pločemišo krstičevićpločetomislav baturugljenugljena prašinazagađenje zraka
Pročitajte još
Građanska inicijativa „Pravo na život” u obrani Ploča od ugljene prašine
ŠOKANTAN VIDEO O UGLJENU U PLOČAMA / ANA MUSA: I ZA AZBEST SU GOVORILI DA SE MOŽE MAZATI NA KRUH
Zbog problema s ugljenom iz Luke Ploče podnesena prijava inspekciji
ANA MUSA: PLOČE SU POSTALE VRATA PAKLA
Vijećnik SDP-a kaže kako je kvaliteta zraka u Pločama loša i traži analizu
IVO KARAMATIĆ: PLOČAMA DRMA MULTIKOMPANIJA, A PLOČANI NE SMIJU NIŠTA REĆI U STRAHU ZA EGZISTENCIJU
TO PITANJE NA ŽUPANIJSKOJ SKUPŠTINI POSTAVIO JE IVO KARAMATIĆ (SDP)
IMA LI U LUCI PLOČE RADIOAKTIVNOG OTPADA?
Izvještaj prikazuje utjecaj poslovanja Grupe Luka Ploče na društvo, okoliš i prirodne resurse, zajednicu u kojoj djeluju te radnike
LUKA PLOČE PRVA U HRVATSKOJ OBJAVILA IZVJEŠTAJ O ODRŽIVOSTI POSLOVANJA
Tražili su i podatke kolika je dozvoljena visina „brda” tereta, a kolika je stvarna te gdje se slijevaju vode kojima se polijeva ugljen






