Na sadržaj

DANAS JE NJIHOV DAN

Pet uspješnih žena s juga o Danu žena i položaju žena u društvu

S juga

7 min čitanja
Terezina Orlić: Nikako ne bismo trebali ovaj dan povezati s buketom cvijeća, mada je to jedna lijepa gesta.
Terezina Orlić: Nikako ne bismo trebali ovaj dan povezati s buketom cvijeća, mada je to jedna lijepa gesta. / FOTO: Anastasia Gepp/Pixabay

Piše:

Nakon jučerašnjih razmišljanja pet poznatih muškaraca s juga o danu žena, zašto je taj praznik bio „izopćen” devedesetih kao i što oni misle o tom prazniku i današnjem položaju žena u društvu, o istim temama razgovarali smo i s pet uspješnih i utjecajnih žena.

TEREZINA ORLIĆ: PROCES UVAŽAVANJA I RAVNOPRAVNOSTI JE SPORIJI NEGO ŠTO BISMO TO ŽELJELI

Moramo ući u povijest obilježavanja Dana žena kako bi shvatili razdoblje „neželjenog” praznika u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća. Naime, početkom 20. stoljeća u borbi za pravo glasa i svekoliku jednakost Socijalistička partija Amerike odabrala je 8. ožujka za datum obilježavanja borbe žena za ekonomska i politička prava. Povezivanje ovog datuma s komunizmom je formalno raskinuto tek 1975. godine kada je i UN proglasio Međunarodni dan žena. Kako RH tek početkom '90. -tih prelazi iz socijalističkog na tržišno gospodarstvo mogu se donekle razumjeti i tadašnji otpori prema ovom blagdanu. – smatra Terezina Orlić, predsjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, te nastavlja:

- Zadnjih godina to se na sreću mijenja te gotovo u svim sredinama obilježava se ovaj veoma važan dan za žene. No, još uvijek su u društvu prisutni rodni stereotipi, počevši od obitelji, gospodarstva, društvene uloge, pa do politike. Proces uvažavanja i ravnopravnosti je sporiji nego što bismo to željeli, ali on je nezaustavljiv. U urbanim područjima on je brži u odnosu na ruralna, iz više razloga. Obrazovanje, financijske mogućnosti i društvena infrastruktura su svakako neke od pretpostavki uravnoteženosti, i sigurno je da će proći još neko vrijeme kada će žene, osim formalno, biti ravnopravne i u svakodnevnom životu. – rekla je Orlić.

Ona nadalje smatra da se Dan žena još uvijek se ne obilježava u svim sredinama na isti način, te „da dio odgovornosti leži i na nama samima“.
- Radije ostajemo po strani, prihvaćajući zadane stereotipe, naročito u patrijahalnom svijetu na koji smo navikle. Nove generacije mijenjaju ove uloge i ostvaruju ravnopravnost u odlučivanju, kako u obitelji pa onda i u svim ostalim sferama društva. – kazala je Orlić, te naglasila:

- Nikako ne bismo trebali ovaj dan povezati s buketom cvijeća, mada je to jedna lijepa gesta. To je uvijek još jedna prilika za razgovor na područjima u kojima se može unaprijediti položaj žena pa je svakako treba iskoristiti za komuniciranje s javnosti o ulozi i položaju žena u današnjem društvenom trenutku npr. u kulturi, gospodarstvu, socijalnim pitanjima, obrazovanju i znanosti, politici... Samim tim i žene se osnažuju te potiču na drugačiji pristup. Dobro je čuti primjere dobre prakse i razmisliti: Kad može ONA zašto ne bi mogla i ja? – obrazložila je Terezina Orlić, pohvalivši i Odbor za ravnopravnost spolova Dubrovačko - neretvanske županije koji i ove godine organizira upravo 8. ožujka na Međunarodni dan žena okrugli stol „Lijepo je biti žena” na kojem će se govoriti o ženama u medicinskoj praksi i medicinskoj znanosti.

IVANA MIJIĆ VULINOVIĆ: AKO ŽENI KUPIŠ RUŽU, ODVEDEŠ JE NA VEČERU, DANAS VIŠE NEĆEŠ DOBITI ETIKETU JUGONOSTALGIČARA

Dubrovačka novinarka i znanstvenica iz područja međunarodnog prava, posebno ljudskih prava dr. Ivana Mijić Vulinović kaže kako je '90. - tih „kao posljedica trauma iz bivše države i rata, vladala kolektivna averzija prema svemu što je imalo ikakvu poveznicu sa starim sistemom“.

- S obzirom da je Međunarodni dan žena produkt inicijative i aktivnosti socijalističkih pokreta, a u Jugoslaviji mu se pridavao veliki značaj, '90. -tih ga se gotovo pa pokušalo izbrisati iz kolektivne memorije i prakse, što je, jasno, suludo, jer čitav svijet je prihvatio tu pozitivnu ostavštinu socijalističke doktrine koja datira još od prije 1. Svjetskog rata. Ona sa izopačenim socijalističkim tvorevinama 20. stoljeća, koje su u principu bile diktature koje su gotovo pa samo deklarativno počivale na socijalističkoj ideologiji, nema nikakve veze. – kaže Mijić Vulinović, te nastavlja:

- Kako su odmicale godine od završetka rata uviđali smo grešku i po uzoru na sve moderne demokratske zemlje ponovno počeli obilježavati Dan žena. Ako ženi kupiš ružu, odvedeš je na večeru - danas više nećeš dobiti etiketu jugonostalgičara. - slikovito pojašnjava ona.

Ističući kako je to naše obilježavanje Dana žena daleko od njegove suštine, koja nije (samo) u iskazivanju naklonosti i poštovanja, Mijić Vulinović je rekla:
- U ovom razdoblju Međunarodnom danu žena trebalo bi pristupiti znatno ozbiljnije, jer se rodna diskriminacija koja je i dalje itekako prisutna uslijed pandemije Covida 19 još produbila. Upravo radim znanstveni rad na temu utjecaja krize na položaj žena u našem društvu i rezultati mog istraživanja su zabrinjavajući. Nasilje nad ženama je u golemom porastu. Broj žena ubijenih od muške ruke u zadnjih par godina znatno se povećao. Na tržištu rada u pogledu realizacije prava na rad i jednakih primanja situacija, koja i tako nije bila usklađena s međunarodnim demokratskim standardima i pozitivnim zakonodavstvom, pogoršala se. Cvijeće i večere su tek dekorativni momenat koji je jasno dobro došao. No, potreban je znatno veći angažman svih relevantnih sudionika društvenog života, kao što su državni organi vlasti, pravna struka, udruge, mediji, ali i samih građana na promoviranju prava žena i iznalaženju mehanizama za njihovu adekvatnu realizaciju i zaštitu. - smatra pravnica dr. Ivana Mijić Vulinović.

MAJA VRNOGA: ŽENE SU ČESTO ANGAŽIRANIJE I POSVEĆENIJE POSLU

Načelnica Općine Zažablje i predsjednica županijske Zajednice žena HDZ -a Maja Vrnoga kaže da, kad govori o 8. ožujku, da joj je prva misao povijesni aspekt i dugotrajna borba kroz koju su žene prolazile  u želji za ostvarenjem svojih temeljnih prava i sloboda. U ovom stogodišnjem periodu borbe žene za svoja prava, naglasila je, „još uvijek u svijetu imate nejednakosti i podijeljena mišljenja o ženskim pravima”.

- Međunarodni dan žena je danas globalni dan kojim se diljem svijeta slave društvena, politička, ekonomska i kulturna dostignuća žena te se ističe pravo na jednakost i ravnopravnost. Međutim, smatram da na položaj žene u društvu i njenu ravnopravnost treba misliti svaki dan, a 8. ožujak iskoristiti kao jedan od načina ukazivanja na sve probleme s kojima se žene, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, svakodnevno nose. – kazala je Vrnoga iznoseći i mišljenje kako angažman žena u društvu nije samo puka formalnost.

- Žene mogu doprinijeti svojim radom, često su angažiranije i posvećenije poslu, unose drugačije pristupe, interese i poglede na brojna pitanja. – smatra načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga.

INES NANIĆ: VEĆ TO ŠTO ZA DAN ŽENA OČEKUJEMO DA NAM NETKO NEŠTO POKLANJA JE POTPUNO KRIVO, TOME DAN ŽENA NE SLUŽI

Poduzetnica i predsjednica Strukovne grupe organizatorica vjenčanja Županijske komore Dubrovnik HGK Ines Nanić mišljena je kako je Dan žena bio neželjen blagdan devedesetih godina prošlog stoljeća u prvom redu zbog neznanja, odnosno neinformiranosti.

- Najiskrenije mislim da se taj otpor dogodio zbog neinformiranosti, jer da se itko malo više informirao o Međunarodnom danu žena bilo bi mu jasno da to nema nikakve veze s komunističkim nasljeđem. Slična situacija bila je i s 1. majem, Međunarodnim praznikom rada. Stvorilo se neko mišljenje kao da su to neki praznici koje ne možemo više slaviti zato jer imaju prizvuk nekih vremena u koje se nismo htjeli vraćati. – riječi su Ines Nanić.

Ona smatra kako taj praznik danas nije minoriziran, već se rado obilježava. No dodaje i kako bi trebao biti obilježen i na „mjestima na kojima treba više ženske ruke, a to je jedna druga tema o kojoj bi se mogao napisati zasebni članak“.

- Općenito mislim da sama konotacija činjenice da za Dan žena očekujemo od nekog drugog da nam nešto poklanja je potpuno kriva. Smatram da je to vrijeme kad se žene trebaju više potruditi oko izražavanja svojih stajališta i isticanja problematike koja i dalje postoji. U prvom redu mislim na niže plaće, „stakleni strop“ (pojam koji se koristi kada se govori o sprječavanju napredovanja žena na više hijerarhijske razine na radnom mjestu - op.a.), kao i činjenicu da je manje žena u politici, posebno u parlamentima, te izvršnoj vlasti. - rekla je Ines Nanić.

JELKA TEPŠIĆ: DAN ŽENA U JUGOSLAVIJI NIJE IMAO VEZE S PODUPIRANJEM PRAVA ŽENA

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić smatra kako je u poslijeratnom razdoblju, zbog razumljivih razloga, većina toga što se povezivalo uz bivšu državu bilo gledano kroz prizmu agresije na Hrvatsku, pa tako i praznički datumi koji su se obilježavali u bivšoj državi.

- Smatram da to u tim godinama nije imalo veze s podupiranjem prava žena već isključivo s režimom koji je vladao u socijalizmu. – kazala je Tepšić.

Prema njezinim riječima, puno je važnije, od samog obilježavanja Dana žena, da žene imaju položaj u društvu koji im je uostalom i zajamčen Zakonom o ravnopravnosti spolova i koji jasno kaže da moraju biti jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života te da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.

- Tema položaja žena je iznad prigodnog blagdanskog darivanja. Smatram da je i obveza svake majke pomoći ženskoj djeci da postanu svjesne svoje jednake vrijednosti i ravnopravnosti, čime će i na poslovnom i na privatnom planu znati zagovarati svoje interese i interese žena uopće i živjeti prema svojim načelima. – rekla je Jelka Tepšić.

Podijeli:

dan ženaines nanićivana mijić vulinovićjelka tepšićmaja vrnogaterezina orlić

Pročitajte još