Na sadržaj

POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI

Ovaj pogled s Konavoskih brda '30.- tih priča i o cavtatskom turizmu

Espresso

3 min čitanja
Panorama Cavtata '30. - tih godina 20. stoljeća
Panorama Cavtata '30. - tih godina 20. stoljeća / FOTO: Razglednica iz kolekcije Nikše Margete

Piše:

Cavtat i Konavle, najistočniji dio hrvatskog juga, nekoć u sastavu samobitne Republike, odavnina je iskazivao specifičnu geografsku poziciju, dinamičnost krajobraza i arkadijsku privlačnost isticanu od strane putnika namjernika, putopisaca i pjesnika. Drevne legende mitološki opjevane kao i značenje starina i kulturno-povijesnih znamenitosti obilježile su primorski gradić Cavtat, dok mu je zasebni biljeg utisnuo Epidaurus, drevno podrijetlo s ponosnim naglašavanjem povezivano i isticano o osnutku Dubrovnika.

Prirodne pogodnosti podarile su Cavtatu povlašteni položaj. Udobni zaljev i brežuljkasti poluotoci s dva izdvojena i obgrljena otočića na pučini, od nikoga uznemiravana, svim vremenskim mijenama postojana, pogodovali su da se Cavtat promišljeno gradio u regulirano naselje pored šumovitog okoliša i pristupačnog uzmorja čime je etiketirao raznovrsne epitete ljepote.

Iznimna panoramska fotorazglednica Cavtata koju danas analizirajući predstavljamo, za ono vrijeme tematski konvencionalna i dosta kvalitetna po oštrini prikaza, uprizorena s Konavoskih brda tijekom '30. -ih, najvjerojatnije s pozicije Velji Do, odiše uobičajenom prepoznatljivošću geografskih elemenata popularnog turističkog odredišta: krenuvši od uvale Tiha do poluotoka Rat, da bi se paralelno protezala preko poluotoka Sustjepan, i na koncu završavala na horizontu sve do otočića Mrkana.

Kada spominjemo turizam u Cavtatu, njegovi se organizirani počeci zasnivaju preko „Društva za razvitak Cavtata i okolice te unaprjeđenje prometa stranaca u Cavtatu” osnovanog 1924. g. i od tada traje ustaljeni kontinuitet te privredne djelatnosti ugostiteljskog sektora u Konavlima. Među prvim objektima koji su na poluotoku Rat otvorili svoja vrata prvim turističkim namjernicima i posjetiteljima: gostionicama, restoranima, krčmama, slastičarnicama itd, na obalama uvale Tiha svoje su mjesto pronašli i pansion „Novaković” kao i lječilište za interne (plućne) bolesti, prvo na Jadranu „Sanatorium Tiha”, navedeno kao klimatsko, morsko i sunčano lječilište u Cavtatu.

Uvala Tiha svoje je zaklonito utočište stoljećima pružala mnogim moreplovcima koji su trgovali Jadranom na putu do Otranta i diljem Sredozemlja, predah na dugim i teškim proputovanjima, sidrište za jakih nevremena, ali i pogodnost istraživanja podvodne arheologije u začecima (započete koncem '50. -ih godina, točnije 1958. pod sumnjivom „legalnom“ međunarodnom ekspedicijom u vodstvu Engleza Teda Falcona Barkera koj je tvrdio kako je u moru u uvali Tiha pronašao ostatke potopljenog antičkog grada, prvo ilirskoga, potom grčkog Epidaurusa, te naposljetku rimskoga Epitauruma, koji je potopljen nakon potresa 365. godine) i fenomena turizma šireg aspekta globalnog značaja kada se javljaju i češki interesi za ulaganjem (1912. u Pragu se osniva „Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo” čiji je član Nadzornog odbora bio i Vlaho Bukovac, a od početka dvadesetih i prvi češki izdavači cavtatskih razglednica).

Uzevši u obzir ulaganje za izgradnju infrastrukture na tom djelu Jadrana, otkupima zemljišta, povezanost Cavtata s Dubrovnikom kroz par dnevnih parobrodskih linija za jednodnevne izlete, razvoju turizma svakako je pridonio intenzitet željezničkog prometa stanicom do Zvekovice, a od 1938. godine svakodnevno tijekom ljetnih mjeseci uspostavom linije „Aeropromet” iz Beograda preko Grude prometuju dvije ustaljene linije Dubrovnik - Beograd i Dubrovnik - Sarajevo, kao i jedna međunarodna Zagreb - Beč - Brno - Prag.

cavtat 30 novakovic 150522

I upravo slijedom okolnosti takvih letova, vjerojatno je i naša junakinja priče s razglednice tijekom srpnja 1938. došla na dvadesetodnevni odmor u Cavtat u pansion „Novaković” kojeg strijelicom označava na slici potvrđujući mjesto u kojem je odsjela dok šalje pozdravne poruke prijateljici u Suboticu.

Od svih smještajnih kapaciteta toga vremena u Cavtatu pansion „Novaković” bio je najdominantniji brojeći 45 soba s 80 postelja, zatim pansion „Koletić” s 11 soba, a neki restorani poput „Balkana” i „Granića” također su nudili smještaje.

Sudbina nakon Drugog sv. rata nije mogla mimoići ni pansion „Novaković”. Nacionalizacijom je prenamijenjen prvotno u dječji dom, nakon toga u lječilište za djecu, a sličnu sudbinu slijedili su i ostali pansioni i restorani Cavtata i mnoge privatne kuće, prvenstveno u turističke svrhe.

Sve ono što je povodovalo u ovoj kratkoj vremenskoj crtici o razvoju turizma u Cavtatu jest pozdravna razglednica jednog nostalgičnog i zaboravljenog vremena kada se i nije toliko putovalo iz dokolice s ciljanim turističkim nakanama, i kad je takva rezerviranost socijalnog statusa bila naklonjena prvenstveno imućnijem sloju ljudi.

Podijeli:

cavtatpovijest juga u slici i razglednici

Pročitajte još