STATUT JE DONESEN 1310. GODINE
NOVO IZDANJE LASTOVSKOG STATUTA BIT ĆE PROMOVIRANO UZ DAN OPĆINE
Piše: JP
Općina Lastovo i ove godine svoj dan slavi danima i nizom prigodnih događanja, a u četvrtak, 26. rujna, na blagdan sv. Kuzme i Damjan, odnosno Dan Općine bit će predstavljeno novo, tj. reizdanje Lastovskog statuta. Reizdanje će biti predstavljeno programom s početkom u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana, gdje je Statut i donesen.
Reizdanje Lastovskog statuta predstavit će akademkinja Nella Lonza, ujedno i autorica nove uvodne studije i urednica prijevoda, a u programu će nastupiti glumac Maro Martinović, Kvartet Sorkočević i KUD Lastovo.
Izdavači reizdanja Lastovskog statuta su Književni krug Split i Općina Lastovo.
„Točno 30 godina nakon prvog izdanja, Književni krug Split i Općina Lastovo objavili su drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje Lastovskog statuta. U odnosu na prvo izdanje, prijevod je osuvremenjen i u popratni tekst su upisane nove znanstvene spoznaje. Zbog proteka vremena i društvenih promjena, tekst se danas i drugačije čita, posebno privlačeći temama kao što je briga o održivosti.” - piše o novom izdanju Lastovskog statuta Nella Lonza.
„Velika je rijetkost da jedna toliko malena zajednica, kao što je bila lastovska u srednjem vijeku, dobije svoju pravnu zbirku toliko rano (1310. godine). No, sredina je bila zrela za pisani zbornik prava jer se pismenost u pravnoj sferi na otoku već uvelike uobičajila. Bogatstvom pisane građe - a mahom su to pravni dokumenti - Lastovo odskače i kad ga se usporedi s malim zajednicama drugdje u Europi. Ta je pisana baština dobrim dijelom sačuvana i stoji na raspolaganju istraživačima lastovske prošlosti, a Statut je njezin najsažetiji izraz.
Današnjeg bi čitatelja moglo začuditi i to da je Statut ostao na snazi pet stoljeća. Djelomice je to stoga što se društvo vrlo sporo mijenjalo pa u dugom razdoblju moglo oslanjati na isto, ne previše izmijenjeno pravo. No - važnije - Statut je bio simbol identiteta svoje zajednice, koja se mogla podičiti starinom autonomije i svojeg Statuta.” - navodi Lonza.
„Originalni rukopis Lastovskog statuta iz 1310. nije sačuvan. Za time možemo žaliti, no to je slučaj s mnogim starim statutima baš zato što su bili doneseni rano, u vrijeme kad je pravni pejzaž još bio podvrgut snažnim preoblikovanjima, pa su se zbog izmjena i dopuna stari prijepisi zamijenjivali novima. Ostala su nam tako sačuvana čak tri službena prijepisa iz 14. 15. i 16. stoljeća, sva tri pisana na skupocjenoj pergameni. Otplovili su u nekom trenutku s otoka i ušli u fond knjižnica i arhiva u Zagrebu, Rimu i Dubrovniku, daleko od svoje postojbine. Danas, međutim, to nije nenadoknadivi gubitak, jer se rukopisi vraćaju u digitalnom obliku, na radost istraživačima i kao jezgra budućeg interpretativnog centra posvećenog Lastovskom statutu.
U tih pet stoljeća primjene Statuta Lastovo je živjelo u sklopu dubrovačke "krovne države". Udaljenost je taj odnos činila posebno krhkim i osjetljivim, pa je otočanima ostavljena široka autonomija, čiji je najvažniji izraz Statut. Iz nekih se njegovih odredbi, primjerice zabrani knezu da stječe nekretnine, prima darove i bavi se trgovinom, vidi da su dubrovačke vlasti shvaćale da otočku zajednicu moraju štititi od zlouporaba i samovolje kneza kojega su slali da upravlja otokom i time čuvati ozračje zadovoljstva, smanjujući rizik od pobuna i odmetanja.” - piše akademkinja Nella Lonza.
„No, Statut nije samo instrument vezan uz upravljanje i primjenu prava već, poput neke čitanke, na jednom mjestu donosi raznolike podatke o životu na otoku kroz petsto godina - od prirode, preko gospodarstva i prava do obiteljskih odnosa. U njemu se poimenice spominje mnogo domaćih ljudi i niz toponima, od kojih neki žive i danas. Statut nam prenosi da se svakodnevica tada odvijala ponešto drugačijim ritmovima u kojima su takt odmjeravale i prirodne i duhovne pojave. U statutu se govori o stoci, o žitaricama, voću, maslinama i trsovima, nastoji se očuvati krhku ravnotežu između poljodjelstva i stočarstva i očuvati otočke prirodne resurse. Dakako, more je tema koja se spominje na mnogim mjestima: škoji, more i podmorje, lov mrežicama i vađenje koralja, ribe na ribarnici i usoljene koje se izvozilo preko mora. Navedimo za ovu priliku jednu zgodnu odredbu iz 1497.: "Glede borova koji su na morskoj obali za odmor naših mornara i vas otočana, želimo da izdate proglas da se nitko ne usudi sasjeći neki od tih borova pod prijetnjom globe od pet perpera za svaki put, a ako tko prekrši i potpadne pod tu globu, odmah je utjerajte bez oprosta jer to je naša volja i namjera."
No, nema sve u Statutu lokalno izvorište. Osim rješenja koja su poniknula upravo u toj i za tu otočku sredinu, prepoznaju se izrazi i rješenja koja ga vezuju uz baštinu rimskog i kanonskog prava prema po kojima se tada ravnala cijela razvijena Europa. Time je on ujedno i iskaz općih vrijednosti europske civilizacije i biljeg otočkog vlastitog kontinuiteta i identiteta.” - ususret promociji novog izdanja Lastovskog statuta zapisala je akademkinja Nella Lonza.
JPA
Pročitajte još
ŽIVOT NA LASTOVU POSTAO JE LUKSUZ, A VEZA S KOPNOM BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE
NA PUČINI ZABORAVA: LASTOVSKA DJECA S 14 GODINA ODLAZE OD KUĆE
ZA NOVE KATASTARSKE IZMJERE VIJEĆNICI KAŽU KAKO SE RADE U INTERESU NAČELNICE ANITE JANČIĆ LEŠIĆ (HDZ)
LASTOVSKA NAČELNICA UZURPIRALA JAVNO DOBRO? ONA KAŽE: NISAM, REGULIRAM PRIVATNO VLASNIŠTVO
PROMAŠAJ LUČKE UPRAVE DNŽ TEŽAK VIŠE OD 9 MILIJUNA EURA
LASTOVCI SE SPRDAJU S NOVIM PRISTANIŠTEM, DIJELE AI FOTOGRAFIJU „OPĆENARODNOG VESELJA”
REKORDNE TEMPERATURE U EUROPI BILJEŽE SE U ČEŠKOJ I NJEMAČKOJ
DUBROVNIK I LASTOVO NAJTOPLIJI U NEDJELJU U HRVATSKOJ
ZAVRŠNI ČIN KAPETANA ŽUPANIJSKE PLOVIDBE
NAIZGLED OBIČNA FOTKA POLITIČARA, RAVNATELJA, PAR UHLJEBA I PODGUZNIH MUHA HDZ-A NA LASTOVU, ALI NIJE TAKO, NIJE OBIČNA
PROLJEĆE NA LASTOVU:






