ŽIVOT NA LASTOVU POSTAO JE LUKSUZ, A VEZA S KOPNOM BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE
NA PUČINI ZABORAVA: LASTOVSKA DJECA S 14 GODINA ODLAZE OD KUĆE
Piše: Anđela Šćepanović
Smješten na samoj pučini, okružen nepreglednim plavetnilom i prepušten ćudima otvorenog mora, otok Lastovo jedan je od najudaljenijih naseljenih hrvatskih otoka. I dok smo nedavno pisali o povezanosti Korčule s kopnom, gdje otočani s pravom traže poboljšanja, a o čemu možete čitati na ovoj poveznici, situacija na Lastovu priča je o jednoj sasvim drugoj, znatno surovijoj dimenziji izolacije. Na Lastovu povezanost nije samo pitanje komfora ili planiranja obaveza; ona je pitanje egzistencije, zdravlja, obrazovanja djece i golog opstanka.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Zimski raspored plovidbe Lastovcima diktira ritam života. Buđenja u gluho doba noći su standard jer trajekt iz Ubli za Split kreće u 4:30, a katamaran u 4:15. Druga trajektna linija zimi postoji samo utorkom i petkom. Iz Splita, ovisno o danu, trajekt kreće u 5:00, 10:30 ili 15:00 sati, dok je katamaran rezerviran za 14:00 sati. Zbog vremenskih neprilika, na brzobrodske linije Lastovci zimi nerijetko moraju potpuno zaboraviti. Ljeti je linija više, ali one donose nove probleme - gužve, buku i rasprodane karte.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Razgovarali smo sa stanovnicima Lastova kako bismo iz prve ruke saznali što znači živjeti s ovakvim plovidbenim redom i osjećaju li se zaboravljenima od strane države.
PARADOKS VREMENA: PUTUJEMO SPORIJE NEGO PRIJE 20 GODINA
Iako tehnologija napreduje, Lastovcima se čini da vrijeme ide unatrag. Ivana Ivelja ističe nevjerojatan paradoks: plovila su danas sporija nego prije nekoliko desetljeća.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
- Ni brodovi ni katamarani ne voze brže nego li su vozili prije 20, 30 ili više godina. Trajekt je uvijek plovio nekih četiri i pol do pet sati, što je i danas. Katamaran se u odnosu na prvi koji je počeo ploviti, „Adrianu” prije nekih 20-ak godina, usporio punih pola sata. „Adriana” je plovila 2 sata i 45 minuta, a današnji redovno plovi 3 sata i 15 minuta. - naglašava Ivana.
S njom se slažu i ostali sugovornici. Student Ivano Frlan zadovoljan je samim postojanjem linija koje mu trebaju za odlazak u školu, no naglašava da je „većina flote što se trajekata tiče starija”. Iako su mu katamarani dobri, zapita se za kvalitetu flote i ističe da je otoku minimalno potreban „barem jedan novi trajekt koji bi mogao ploviti po ekstremnijim uvjetima te moderni helikopter za hitne slučajeve”.
Da otočani često spuštaju kriterije iz pukog navikavanja, svjesna je Lena Lešić.
- Mislim da bismo svi sad rekli da smo zadovoljni jer smo tako navikli i jer „barem nešto vozi”. A zapravo ne bismo trebali biti zadovoljni s trajektom koji vozi 5 sati i katamaranima koji voze 3 i 4 sata do Splita i Dubrovnika. - kaže ona.
NOVA LUKA, STARI PROBLEMI I OPASNOST OD IZOLACIJE
Nedavno izgrađeno pristanište u Ublima trebalo je donijeti olakšanje, no otočani tvrde da je donijelo nove probleme.
Annette Mufić Trojković detaljno objašnjava situaciju.
- Trajektna veza manje je pouzdana nego što se prikazuje. Novo pristanište trebalo je povećati sigurnost, ali trajekti često odmah nakon iskrcaja odlaze na noćenje u Velu Luku jer se u Ublima ne mogu sigurno zadržati. Kod lošijeg mora brod se valja, a rampa je nestabilna dok ljudi i auti izlaze. - priča Annette Mufić Trojković.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Ona upozorava i na ljetni apsurd kada trajekti noće uz same kuće s upaljenim motorima. Zbog buke i vibracija do ranih jutarnjih sati Državni inspektorat je u lipnju 2026. čak utvrdio povredu Zakona o zaštiti od buke.
- Ispada da otočani podnose posljedice i kad brodova ima previše i kad ih nema dovoljno. - zaključuje Annette, dodajući da mještane nitko nije ni pitao za mišljenje pri planiranju pristaništa.
ZDRAVLJE NA ČEKANJU I LUKSUZ ŽIVOTA NA OTOKU
Odlazak na kopno za Lastovce je apsolutna nužnost. Banke, institucije, a prije svega – bolnice.
- Odlazak na kopno nam je od životne važnosti. Za skoro svaki specijalistički pregled moramo na kopno. - kaže Ivana Ivelja.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Zbog rariteta linija putovanje liječniku često se pretvara u višednevnu ekspediciju.
Marijeta Medini opisuje stres koji to donosi.
- Opterećuje me jer nikad ne možeš biti sto posto siguran da ćeš moći doći na zakazani termin kojeg čekaš već dugo, jer možda baš taj dan linija bude otkazana. Moraš stalno pratiti prognozu, možda ići dan ili dva ranije, ako imaš gdje prespavati u Splitu. - govori Marijeta Medini.
Zbog takvih troškova Ramona Mufić poentira da „odlazak na kopno nije ni luksuz ni nužnost”.
- No kad se uzme u obzir koliko su namirnice i druge usluge jeftinije na kopnu, luksuz je zapravo život na Lastovu. - govori Ramona Mufić.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Strah od bolesti usred zime najveći je teret. Kako ističe Lena Lešić, odgađanje obaveza je nezgodno, ali ono čega se najviše boje su nesreće ili bolesti u trenucima kada zbog lošeg vremena ni trajekti ni helikopteri ne mogu do otoka.
DJECA KOJA S 14 GODINA ODLAZE OD KUĆE
Najbolnija točka loše povezanosti lomi se na leđima najmlađih. Lastovo nema srednju školu pa djeca već s 14 godina odlaze živjeti u Korčulu, Split ili Dubrovnik.
- Moj sin pohađa srednju školu u Korčuli i živi sam u unajmljenom stanu, o našem trošku. Obitelji same snose troškove, a na Korčuli nema ni učeničkog doma. - objašnjava Annette Mufić Trojković, naglašavajući zašto im je brza veza preko Vele Luke neizmjerno važna. Raspored vožnje izravno kida obiteljske veze.
- Zbog nastave u smjenama djeca s Lastova mogu doći doma samo svaki drugi vikend jer petkom ne stignu na trajekt. Nedjeljom se moraju vraćati već u 12 sati, a ne u 13 kao do prošle godine. - govori Annette.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Na ovaj problem ukazuje i Lena Lešić.
- Prije su školarci i studenti mogli normalno ručati s obitelji prije povratka, a sada moraju nositi sendviče i tećice na trajekt u 11 sati. - kaže Lena.
FOTO: ANĐELA ŠĆEPANOVIĆ
Rješenje koje predlažu roditelji je jednostavno: uvesti katamaran petkom iz Splita oko 20 sati kako bi djeca mogla stići na otok i provesti svaki vikend s obitelji. Ljeti se pak srednjoškolci suočavaju s nemogućnošću kupnje karata jer katamaran pristaje na Hvaru.
- Većinu mjesta zauzimaju turisti za Hvar, pa do Vele Luke i Lastova brod nastavlja s trećinom putnika. Hvar ima česte linije i trebalo bi ga izostaviti iz linija za udaljene otoke. - apelira Annette.
IMA LI DRŽAVA SLUHA ZA OTOK?
Na pitanje osjećaju li da država i institucije imaju sluha za Lastovo, odgovori su jednoglasni: ne.
- Uopće ne razmišljaju o problemima i izoliranosti Lastova. - jasna je Marijeta Medini, dok Ivana Ivelja smatra da inicijativa mora krenuti od Općine prema državi. S druge strane, Lena Lešić oštro primjećuje da se „zadnjih nekoliko projekata ostvarilo iz profita i interesa županije i države, a Lastovcima to niti ima smisla niti koristi”.
STISAK RUKU KOJEM LASTOVCI TRAŽE SMISAO I KORIST / FOTO: BOŽO RADIĆ (CROPIX)
Poruke donositeljima odluka su jasne: otočani ne traže povlastice, traže dostojanstvo. Zahtijevaju brze linije cijele godine, mogućnost odlaska u Split i povratka isti dan, pravu zamjensku liniju kada se postojeća otkaže zbog vremena te katamaran prilagođen srednjoškolcima.
- Pitanje nije koliko je veza važna pojedinom stanovniku, nego koliko je važno državi da svim građanima jamči život pod jednakim uvjetima. Živimo u uređenom europskom okviru pa treba postaviti prave prioritete i provesti već postojeći Zakon o otocima. - zaključuje Ramona Mufić.
Za Lastivce, brod koji uplovljava u luku puno je više od prijevoza. On je jedina sigurna nit koja ovaj udaljeni komad hrvatskog kopna drži spojenim sa svijetom. Sve dok država na tu nit bude gledala samo kroz prizmu ljetnog profita, a ne zimske nužde, mladi će nastaviti odlaziti, a život na Lastovu zaista će ostati luksuz koji si rijetki mogu priuštiti.
katamaranilastovopovezanost otokaprometna izoliranosttrajekti
Pročitajte još
JEDAN OD BRODOVA JADROLINIJE PREVOZIO JE ZATVORENIKE NA GOLI OTOK, JOŠ I DANAS PLOVI!
„LASTOVO” JE SAMO JEDAN OD TRAJEKATA JADROLINIJE KOJI PLOVE VIŠE OD POLA STOLJEĆA
ZA NOVE KATASTARSKE IZMJERE VIJEĆNICI KAŽU KAKO SE RADE U INTERESU NAČELNICE ANITE JANČIĆ LEŠIĆ (HDZ)
LASTOVSKA NAČELNICA UZURPIRALA JAVNO DOBRO? ONA KAŽE: NISAM, REGULIRAM PRIVATNO VLASNIŠTVO
POŽAR NA PELJEŠCU
NAČELNIK TRPNJA JAKŠA FRANKOVIĆ O PROMETU
PROMAŠAJ LUČKE UPRAVE DNŽ TEŽAK VIŠE OD 9 MILIJUNA EURA
LASTOVCI SE SPRDAJU S NOVIM PRISTANIŠTEM, DIJELE AI FOTOGRAFIJU „OPĆENARODNOG VESELJA”
REKORDNE TEMPERATURE U EUROPI BILJEŽE SE U ČEŠKOJ I NJEMAČKOJ
DUBROVNIK I LASTOVO NAJTOPLIJI U NEDJELJU U HRVATSKOJ
ZAVRŠNI ČIN KAPETANA ŽUPANIJSKE PLOVIDBE






