POLITIČKA KRIZA SE NASTAVLJA
Nema dogovora u Crnoj Gori
Čelnici crnogorskih parlamentarnih stranaka ni na drugom susretu nisu uspjeli postići dogovor koji bi vodio rješavanju političke krize u toj zemlji, priopćila je u petak predsjednica crnogorske skupštine Danijela Đurović.
Đurović je, nakon sastanka koji je sama inicirala, istaknula da čelnici stranaka nisu prlbližili stavove ni u jednom od tri pitanja koja dijele vlast i oporbu, a to su izbor sudaca Ustavnog suda, povlačanje zakona o predsjedniku, te raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.
- Nažalost nismo postigli dogovor ni o jednom pitanju. Apeliram na sve da smognu snage i odgovornosti kako bismo došli do nekog rješenja o pitanju Ustavnog suda i ostalih pitanja važnih za građane. - kazala je Đurović nakon sastanka, istaknuvši da je spremna organizirati i sljedeći sastanak.
- Ali ako će se to svesti na nabrajanje problema, a da svi ostanu ukopani u svojim rovovima, ne vidim onda svrhu tih sastanaka. - rekla je dodajući da najtvrđe stavove ima oporba, a da je vlast nudila neka kompromisna rješenja.
Ovo je drugi neuspješan sastanak vlasti i oporbe, nakon što je prvi prošlog tjedna propao zbog nedolaska predsjednika Crne Gore i oporbene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koji je tada poslao potpredsjednika stranke Ivana Vukovića, što nije bilo prihvatljivo prosrpskom Demokratskom frontu čiji su čelnici napustili taj sastanak.
U četvrtak navečer nekoliko tisuća građana, koje je podržala oporba predvođena Đukanovićevim DPS-om, ponovilo je zahtjeve s prethodno prosvjeda - raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, povlačenje zakona o predsjedniku, te izbor sudaca Ustavnog suda.
Crnu Goru trenutno vodi tehnička vlada Dritana Abazovića, koja je podršku Đukanovićevog DPS-a izgubila nakon što je odučila potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u kolovozu, a kojim je, kako su ih optuživali, crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisano SPC-u.
Abazović je nakon pada njegove vlade uspio dogovoriti novu parlamentarnu većinu s prosrpskom Demokratskom frontom te Demokratima bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Za novog premijera Đukanoviću su predložili nekadašnjeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića – Miodraga Lekića.
Đukanović je odbio taj prijedlog ustvrdivši da "nije dobio uvjeravanja da Lekić ima podršku većine u parlamentu“. To je bio razlog da prošlog tjedna nova većina pokrene i usvoji izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim bi primorali Đukanovića da Lekiću povjeri mandat.
Usvajanje tog zakona u parlamentu, od strane Abazovićeve koalicije „Crno na bijelo“ te zastupnika DF-a i Demokrata, osudila je crnogorska i međunarodna javnost ocijenivši ga neustavnim.
Đukanović je odbio potpoisati izmjene zakona i vratio ga je parlamentu na ponovno odučivanje. No ako bude ponovo usvojen on će ga, prema crnogorskom ustavu, morati potpisati.
Ustavnost tog zakona Ustavni sud ne može ocijeniti jer je u njemu trenutno svega troje od sedmoro sudaca. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih.
(Hina)
Pročitajte još
CRNOGORSKA MINISTRICA EUROPSKIH POSLOVA
GORČEVIĆ KAŽE DA CRNA GORA PRIHVAĆA NAČELA BADINTEROVE KOMISIJE I POŠTUJE HRVATSKI TERITORIJALNI INTEGRITET
PRISTUPANJE CRNE GORE EUROPSKOJ UNIJI
RAZGRANIČENJE NA MORU MOŽE PRIČEKATI, ALI CRNA GORA MORA ODMAH POTVRDITI KOPNENU GRANICU S HRVATSKOM
CRNOGORSKI PREMIJER O ODNOSIMA S HRVATSKOM
SPAJIĆ: NEUMORNO RADIMO OKO SVIH PITANJA KOJA NAS POTENCIJALNO DIJELE
U LIPNJU BI SE MOGAO POTPISATI PRISTUPNI UGOVOR
CRNA GORA NA PRAGU JE ULASKA U EUROPSKU UNIJU
EUROPSKA POVJERENICA ZA PROŠIRENJE
MARTA KOS: BILATERALNA PITANJA IZMEĐU CRNE GORE I HRVATSKE NISU DIO PREGOVARAČKOG PROCESA S EUROPSKOM UNIJOM, ALI SE MORAJU RIJEŠITI
ZADNJE ODLUKE U VEZI ZAHTJEVA HRVATSKE NAZVAO JE KORAKOM U DOBROM SMJERU






