Na sadržaj

U LIPNJU BI SE MOGAO POTPISATI PRISTUPNI UGOVOR

CRNA GORA NA PRAGU JE ULASKA U EUROPSKU UNIJU

Global

3 min čitanja
KOTOR
KOTOR / FOTO: ZVONIMIR BARIŠIN / CROPIX

Piše:

Crna Gora može završiti pristupne pregovore do kraja ove godine, a u lipnju sljedeće potpisati pristupni ugovor, Albanija bi mogla zatvoriti sva poglavlja do kraja sljedeće godine, a Moldavija i Ukrajina do kraja 2028., objavila je Europska komisija u izvješću o napretku zemalja aspirantica na članstvo u EU-u.

- Napredak tih četiriju zemalja pokazuje da napredovanje prema članstvu u EU-u ovisi o političkoj volji i političkim izborima. Svaka zemlja kandidatkinja može se pridružiti skupini zemalja koje brzo napreduju. - izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos, predstavljajući izvješće o proširenju članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

- Današnje izvješće pokazuje da smo na dobrom putu prema sljedećem proširenju, a Crna Gora je prva zemlja koja ima jasne izglede postati 28. članica. S Crnom Gorom imamo zemlju koja se nalazi u završnoj fazi pristupanja EU-u. Po prvi put nakon završetka pregovora o pristupanju s Hrvatskom 2011. godine, Europska unija može uspješno privesti kraju pregovore o pristupanju s nekom zemljom kandidatkinjom. - istaknula je Kos.

Komisija je objavila tzv. paket proširenja koji sadrži opću političku procjenu, poruke, preporuke i smjernice o smjeru cijelog procesa integracija te pojedinačna izvješća o napretku za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje - šest zemalja zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku. Za četiri najnaprednije zemlje u procesu proširenja Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju Komisija je objavila planove s okvirnim vremenskim rokovima za daljnje korake na njihovu putu prema EU-u.
Komisija smatra da bi posao na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom mogao biti dovršen na proljeće sljedeće godine, a potpisan u lipnju. U Komisiji kažu da je to vrlo ambiciozan plan, mnogo brži nego u prethodnim proširenjima, ali da je izvediv ako se sve institucije tome uistinu posvete.

Komisijinu ocjenu da je Crna Gora ispunila sva mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja moraju jednoglasno potvrditi sve države članice. Hrvatska se u ovom trenutku s tom ocjenom ne slaže, a prema diplomatskim izvorima, vjerojatno i još neke zemalja koje se ne žele eksponirati i kriju se iza Hrvatske.

Premijer Andrej Plenković je u utorak u Bruxellesu rekao da Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja ove godine „pod uvjetom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika)”.

Rekao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.

- Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su nešto složenija jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama – onima koji su nestali tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku. - rekao je Plenković.

Pozvao je ostale članice EU-a da pomognu Crnoj Gori da riješi ta otvorena pitanja, umjesto da se od Hrvatske traži da požuri s davanjem zelenog svjetla. 

- Umjesto toga da se Hrvatskoj govori da požuri, ja pozivam druge da pomognu Crnoj Gori da ispuni kriterije. - rekao je Plenković.

- Hrvatska je istaknula da ima niz očekivanja u odnosu na Crnu Goru, na čijem ispunjavanju ona radi, a neka je već djelomično i ispunila. Stoga očekujemo da će proces napredovati i ne očekujemo da će ovo pitanje postati prepreka na zacrtanom putu. Dakle, ovaj plan ostaje realističan. - rekao je visoki dužnosnik EU-a.

Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da se promijeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što je bilo dva od osam hrvatskih zahtjeva. Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.  

Nakon završetka pregovora i do ulaska u članstvo, Komisija će uspostaviti mehanizam praćenja kojim se osigurava da sve preostale reforme budu dovršene do trenutka pristupanja Crne Gore te da se obveze preuzete tijekom pregovora održe i, prema potrebi, dodatno učvrste. Ovogodišnje izvješće o proširenju za Crnu Goru moglo bi biti posljednje takvo izvješće pripremljeno za tu zemlju, a od sljedeće godine mogla bi ga zamijeniti izvješća o monitoringu.

Slavko Vukadin / Hina

Podijeli:

crna goracrna gora eu

Pročitajte još