Na sadržaj

CIJENA LITIJA DANAS JE 60.500 DOLARA PO TONI

Ne rudare, a prva su zemlja po vađenju teških metala, evo i kako

Espresso

2 min čitanja
Ilustracija
Ilustracija / FOTO: Alexei / Pixabay

Kostarika, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svijetu u vađenju teških metala poput litija, ali ne iz zemlje, već iz starih baterija. Tvornica za recikliranje Fortech, osnovana je prije gotovo tri desetljeća u gradu Cartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Josea, a zaposlenici je nazivaju urbanim rudnikom.

Posljednjih šest godina uglavnom im je u fokusu ekstrakcija litija iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektroničkim uređajima poput mobitela, prijenosnih računala, električnih automobila i solarnih panela.

Godišnje se u svijetu bacaju milijuni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u razdoblju od 100 godina, teški otrovni metali koji se nalaze u njoj ne razgrade se nikad. Fortech je pronašao „zlatni rudnik” u ekstrakciji teških metala iz baterija, a našem planetu istodobno pružio pojas za spašavanje.

- Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti. - rekao je AFP-u Guillermo Pereia, izvršni direktor Fortecha.

- Važno je razbiti paradigme. - dodao je 54-godišnji Pereia, koji je sa svojim sinom Franciscom (25) osmislio novu metodu ekstrakcije metala iz potrošenih baterija.

- Svijetu je potrebno kružno gospodarstvo koje radije reciklira dragocjene primarne materijale nego što uzima potpuno nove. - rekao je.

Rudarenje litija često se provodi u uvjetima koji su štetni za okoliš, radnike i lokalno stanovništvo. No, u Fortechu sav litij dolazi iz 1500 tona potrošenih baterija koje se svake godine bace u Kostariki, pojasnio je projektni menadžer Francisco Pereia.

Rabljene baterije skupljaju se u trgovačkim centrima, trgovinama s elektroničkom opremom ili na prodajnim mjestima električnih automobila.

Litij je prozvan „bijelim zlatom” ili „naftom 21. stoljeća”, a posljednjih godina cijena mu je eksplodirala na globalnom tržištu. U studenome 2020. godine vrijednost litija iznosila je 5700 dolara po toni, a u rujnu 2022. vrijednost mu je porasla na 60.500 dolara po toni zbog sve veće proizvodnje električnih automobila.

Ipak postrojenja za proizvodnju litija troše milijune litara vode i mogu biti štetna za okoliš. No, kada se litij vadi iz recikliranih baterija izbacuje se samo četvrtina ugljičnog dioksida koji zagrijava planet u odnosu na izravno rudarenje litija, tvrdi Henry Prado, kemičar u Fortechu.

- Recikliranje spašava planet od onečišćenja okoliša uzrokovanog „uobičajenom metodom zbrinjavanja” litijevih baterija, koje se najčešće jednostavno odbace. - dodao je Henry Prado.

Po podacima Američkoga kemijskog društva samo pet posto svih litij-ionskih baterija u svijetu se reciklira, tvrdi Američko kemijsko društvo.
U Fortechu rabljene baterije odlažu na pokretnu traku koja ih odvozi do drobilice. Na taj način se otpad pretvara u mješavinu kobalta, nikla, mangana i litija, poznate kao „crna masa”. Ovi metali čine oko 57 posto svake baterije, a ostatak su bakar, aluminij, plastika i željezo, koji se također mogu reciklirati.

Fortech nema tehnologiju kojom bi mogli razdvojiti pojedinačne metale iz „crne mase” pa je zatim prodaju tvornicama u Europi kako bi dovršile proces i proizvele baterije. Njemačka agencija za razvoj (GIZ) tvrdi da je Fortech Kostariku pretvorio u „pionira Latinske Amerike za novu procjenu rabljenih baterija od litija”.

(Hina)

Podijeli:

kostarikalitij

Pročitajte još