PROMATRANJEM PRIRODE DOŠLO SE DO MNOGIH TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA
KAKO JE ČOVJEK KOPIRAO MOGUĆNOSTI DUPINA
Piše: Šime Duvančić
„Promatrajte pojave u prirodi, dat će vam jasne odgovore i inspiraciju“, odgovorio je genije Nikola Tesla na pitanje kako najlakše doći do rješenja nekog tehničkog problema. Jedan drugi znanstvenik rekao je da su inovatori u mnogo slučajeva samo kopirali ono što biljke i životinje posjeduju i čine već tisućama godina. „Na mnogim područjima ljudska je tehnologija još uvijek daleko iza prirode”, dodao je i kao primjer naveo sonar, uređaj za detekciju objekata slanjem zvučnih valova.
Naime, sonarni uređaj dupina nadmašuje njegovu kopiju koju su stvorili ljudi. Iako ima vrlo razvijeni vid, dupin se prvenstveno orijentira pomoću svog biološkog sonara, što mu omogućuje „gledanje” čak i u potpunom mraku ili mutnoj vodi.
Ovaj proces funkcionira tako da dupini ispuštaju brze kliktaje, zvukove visoke frekvencije, koji se odbijaju od predmeta u okolišu i vraćaju kao jeka.
Dupin zvukove proizvodi pomoću nosnih prolaza, a melona, masno tkivo na čelu, fokusira te zvukove u usmjereni snop. Zvučni valovi se šire morem, udaraju u plijen, prepreke i druge objekte i odbijaju se natrag. Povratne eho signale dupin prima preko donje čeljusti, koja je ispunjena masnim tkivom i provodi zvuk do unutarnjeg uha. Mozak dupina interpretira jeku, stvarajući 3D sliku okoliša, određujući pritom udaljenost, veličinu, oblik, gustoću i brzinu objekta.
Sonar dupina je nevjerojatno precizan; dobri dupin može razlikovati predmet veličine loptice za stolni tenis s udaljenosti dužine nogometnog igrališta. Osim za navigaciju, sonar dupinu služi za pronalazak ribe i izbjegavanje opasnosti.
Uz sonar, dupin koristi i zvižduke za međusobnu komunikaciju te vjerojatno imaju sposobnost osjećanja magnetnog polja Zemlje za navigaciju na velikim udaljenostima.
Osim dupina, od morskih životinja sonarne „uređaje” imaju i njihovi bliski srodnici, pliskavice te kitovi, ali slabije.
Nakon što su spomenuti plivači, ali i letači šišmiši i špiljske čiope te kopač rovka, tisućama godina koristili biološki, početkom 20. stoljeća stvoren je i umjetni sonar (akronim od eng. Sound Navigation and Ranging - zvučna navigacija i raspoznavanje).
Poslije potonuća Titanica 1912., pojačani su napori za izum uređaja koji bi detektirali podvodne prepreke. Francuski fizičar Paul Langevin je 1915. / 1916. razvio prvi aktivni sonar koristeći kvarcne kristale za generiranje ultrazvuka.
Danas se sonarni uređaji dijele na pasivne, koji samo prisluškuju zvukove, i aktivne, koji ih i odašilju, a koriste se u vojnim i civilnim svrhama, uključujući ribarstvo (ehosonder) i istraživanja podmorja.
Pročitajte još
MORE
I DUPINI PATE OD KOŽNIH BOLESTI, A KAKO SE LIJEČE...
PRELETIMA ZRAKOPLOVA
U TIJEKU ISTRAŽIVANJE BROJNOSTI KITOVA, DUPINA I KORNJAČA U JADRANU
U OBJEKTIVU DAMIRA ZURUBA
FOTO / Igra dupina u Malostonskom zaljevu
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN






