Na sadržaj

SVE JE IZGLEDA STVAR PROMOCIJE

JE LI NORDIJSKA PREHRANA ZDRAVIJA OD MEDITERANSKE?

Espresso

3 min čitanja
FOTO: Wow_Pho / Pixabay

Piše:

Mediteranska prehrana dobiva ozbiljnu konkurenciju - nordijsku kuhinju koju blogovi o hrani u zadnje vrijeme promiču kao potencijalno zdraviju alternativu, no stručnjaci bi najprije željeli vidjeti dodatna istraživanja. Ljudi su se do sada u potrazi za trendovima u modi, ili opremanju doma, okretali Skandinaviji, a zadnjih godina to čine u pogledu hrane.

Nova nordijska kuhinja je ”in”, pišu blogovi o hrani. No, što je ona točno? I je li jednako korisna za zdravlje i dugovječnost kao mediteranska prehrana, koja se naširoko smatra zlatnim standardom...

Kulinarski pokret “Nova nordijska kuhinja” pokrenut je u Kopenhagenu 2004. proglasom o nordijskoj prehrani u 10 točaka, koji je razvilo i potpisalo 12 nordijskih kuhara, a čija se načela mogu sažeti kao regionalna kultura hrane temeljena na čistoći, sezoni, etici, zdravlju, održivost i kvalitetu.

- Fokus je na biljnoj i neprerađenoj hrani. - kaže Carolin Groth, stručnjakinja u odjelu za hranu i prehranu centra za savjetovanje potrošača u Hamburgu.

Tipična nordijska hrana uključuje cjelovite žitarice, uglavnom raž, ječam i zob. Korjenasto povrće poput cikle i mrkve također ima važnu ulogu, zajedno s pivom i regionalnim voćem poput jabuka i krušaka.

- Orasi, gljive i mahunarke također su dio prehrane. - kaže Groth.

Ta hrana biljnog podrijetla nadopunjena je masnom ribom poput lososa i skuša te mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti.

Ulja u nordijskoj prehrani su uglavnom iz sjemenki uljane repice, suncokreta i lanenog sjemena.

Meso je, prema Groth, rijetko na jelovniku – obično samo jednom tjedno.

- Nema velike razlike u odnosu na tipičnu mediteransku prehranu budući da je osnova obje dijete slična. - kaže Groth.

Mediteranska prehrana također počiva na hrani biljnog podrijetla. Osim povrća, temelj čine voće, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke uz žitarice, ribu i maslinovo ulje. Kao i u nordijskoj prehrani, meso i mliječni proizvodi se konzumiraju samo povremeno.

Te namirnice opskrbljuju tijelo s mnogo vitamina, minerala, dijetalnih vlakana i sekundarnih biljnih metabolita. Osim toga, postoji obilje zdravih masnih kiselina preko ribljih i biljnih masti.

- U obje prehrane jede se malo mesa, što je pozitivno sa zdravstvenog stajališta. - kaže Groth.

Dr. Georg Wechsler, predsjednik Udruge njemačkih liječnika za nutricionističku medicinu (BDEM), ipak nije spreman nordijsku prehranu staviti u rang s mediteranskom kada je riječ o utjecaju na dugovječnost i zdravlje.

- Ne mogu čvrsto podržati nordijsku prehranu jer nedostaju čvrsti dokazi. - govori.

Točnije, Skandinavci ne žive dulje ili primjetno dulje od južnih Europljana.

- Očekivano trajanje života u sjevernoj i južnoj Europi gotovo je identično - oko 85 godina. Plus ili minus godina potpuno je nevažno. - kaže on.

Stope smrtnosti u cijeloj Europskoj uniji također su slične.

Prema Wechsleru, one više ovise o kvaliteti zdravstvene skrbi nego o prehrani. Stoga prelazak na nordijsku prehranu u nadi da ćete produžiti život nema smisla.

Štoviše, kaže on, ne daje tijelu sve što tijelo treba.

- Ima relativno malo vitamina i dijetalnih vlakana, ali ima puno masti. Norvežani ne jedu mnogo naranči ili zelene salate – oni ne rastu tamo gore. A izvora vlakana, primjerice tamnog kruha, malo je. Pozitivna strana je obilje omega-3 masnih kiselina, osobito iz masne ribe. I malo je mesa. - napominje Wechsler.

Dakle, gdje je prehrana najzdravija – na sjeveru, jugu ili negdje drugdje? A koja je najzdravija prehrana od svih?

- Nikakve znanstveno utemeljene prehrambene preporuke ne pozivaju na izbacivanje tradicionalnih jela koja su dio kulture regije, poput svinjskog pečenja u Bavarskoj. - kaže Wechsler.

- Bitna je samo količina. Svako svinjsko pečenje je zdravo sve dok ga ne jedete goleme porcije svaki dan. - ističe Wechsler.

Wechsler preferira plan prehrane koji nije ni specifično nordijski ni mediteranski, već europski.

- Zdrava prehrana temelji se na temeljnim znanstvenim načelima koja se mogu slijediti u Helsinkiju, kao i u Rimu. - kaže on.

Optimalna prehrana je siromašna soli, kao i ograničena životinjskim bjelančevinama i mašću. Šećere i kolesterol treba unositi umjereno. Umjesto toga, trebali biste jesti mnogo povrća, zelene salate, vlakana i omega-3 masnih kiselina, npr. dvije porcije ribe tjedno.

Puno važnija od prehrane je energetska ravnoteža. Hrana koja se konzumira u pretjeranim količinama je štetna. - kaže Wechsler.

Pretjerana konzumacija soli i masnoće, na primjer, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, među ostalim medicinskim stanjima.

Kada je riječ o životnom vijeku, uvjeren je da “imamo prostora za napredak”.

(Hina)

Podijeli:

mediteranska kuhinjanordijska kuhinjanordijska prehrana

Pročitajte još