NA SJEVERU I JUGU JADRANA ŠKAMPI NISU ISTI
I PO GRAĐI TIJELA, ALI, KAŽU GURMANI, I PO OKUSU, RAZLIKUJU SE ŠKAMPI IZ RAZLIČITIH DIJELOVA JADRANA
Piše: JP
Još je Marko Gabije Apicije, Cezarov savjetnik za kulinarstvo, koji je živio u 1. vijeku nove ere, tvorac čuvene kulinarske zbirke „De re coquinaria Romae Augustae” („O kuharskom umijeću carskoga Rima”), a koji je iznad svega volio škampe, tvrdio da su dalmatinski škampi među najslasnijima na svijetu. Tako misle i suvremeni škampoljupci te tvrde da su posebno dobri oni ulovljeni u Velebitskom kanalu.
Da postoji razlika među jadranskim škampima nedavno su potvrdili i znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. No, predmet njihovih istraživanja nije bio okus nego građa tijela jadranskih škampa.
Znanstvenici su otkrili da među škampima s raznih područja Jadrana postoji razlika u obliku takozvanog želučanog zuba, koji škamp koristi za usitnjavanje hrane, ali i u građi tijela. Sjevernije populacije imaju uži srednji dio i veći prednji dio tijela, osobito kod manjih jedinki, dok južnije populacije imaju širi središnji dio i manji prednji dio. Ove razlike ukazuju na prilagodbu lokalnim uvjetima poput dubine, temperature i dostupne hrane u različitim dijelovima mora.
Nalazi pokazuju da razlike među populacijama nisu rezultat samo prirodnih ekoloških uvjeta, nego i ljudskih utjecaja poput ribolova, u kojem se često selektivno uklanjaju veće jedinke, osobito mužjaci koji se više izlažu prilikom potrage za hranom i partnerima.
Koristeći napredne metode geometrijske morfometrije, znanstvenici su po prvi put pokazali i razlike između mužjaka i ženki. Škampi različitih spolova ne razlikuju se samo po veličini i brzini rasta, što je već bilo poznato, već i po obliku dijelova oklopa. Mužjaci imaju duži središnji oklopljeni dio, dok ženke razvijaju veći prednji dio glave. Osim toga, ženke pokazuju veću varijabilnost oblika, osobito u kanalima sjevernog Jadrana, a najizraženije u Velebitskom kanalu. Kod svih populacija mužjaci su u pravilu veći, ali razlika u veličini između spolova smanjuje se kod većih jedinki, što odstupa od biološkog obrasca poznatog kao Renschovo pravilo.
Prema službenim podacima prosječni škamp naraste do 25 cm dužine, a najveći je bio dugačak skoro 43 cm. To znači da je škamp koji je 2021. godine u blizini Paškog mosta ulovio Tomislav Šarić iz Šarić Drage do sada najveći ulovljen jer je bio dugačak točno 43 cm te težak čak 345 grama.

Šime Duvančić
Pročitajte još
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN
RUKE KOJE VIDE DRUGIMA NEVIDLJIVO: KAKO JE STOLAR IZ VELE LUKE U DRVU PRONAŠAO DUŠU, A U RIBLJOJ KOSTI JEDRENJAK
KORČULANSKI HONEY BADGER POTPISAO ZA CROATIA RECORDS I OBJAVIO SINGL
„MADE IN CHINA”, ALI KORČULANSKE KVALITETE
AZIJSKA GIGANTSKA BOGOMOLJKA
NA MLJETU UOČENA NOVA STRANA INVAZIVNA VRSTA
MORE I RIBOLOV






