Subota, 11 Ožujak 2023
PROTEKLA GODINA BILA JE NAJUSPJEŠNIJA U POVIJESTI LUKE PLOČE

Hrvoje Livaja: Rusko – ukrajinska kriza nam je donijela pozitivne efekte u poslovanju

Hrvoje Livaja Hrvoje Livaja Foto: Lider Media i JP
Piše:

Protekla godina za Luku Ploče bila je najuspješnija u 70 godina dugoj povijesti te kompanije. Luka Ploče je 2022. godinu završila s ostvarenom neto dobiti od gotovo 50 milijuna kuna, a mogu se pohvaliti i rekordnim pretovarom u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna tona. O rezultatima poslovanja, planovima, ali i utjecaju rusko – ukrajinske krize na poslovanje razgovarali smo s predsjednikom Uprave Luke Ploče Hrvojem Livajom koji je, uz ostalo, rekao kako je za postignute rezultate posebno zaslužan predan rad svakog zaposlenika pojedinačno.

- Poslovna 2022. bila je najuspješnija godina u povijesti Luke Ploče. Ostvarili smo najveći pretovar u 70 godina dugoj povijesti i koji je bio veći od 5,5 milijuna tona. Nakon odbijanja poreza na dobit i dodatnog poreza na dobit kojeg ćemo biti obveznici ostvarili smo isto tako i rekordnu neto dobit u iznosu od gotovo 50 milijuna kuna, nadmašivši do tada najbolju poslovnu godinu, 2021. kad je neto dobit bila 27,6 milijuna kuna. Za te rezultate zaslužan je predan rad svakog zaposlenika pojedinačno. Oni stvarno zaslužuju čestitke i zahvalnost. Ovakvi rezultati daju nam također i samopouzdanje da ćemo nastaviti poslovanje na tim razinama. - govori na početku Livaja.

luka ploce2 030821
Foto: Duje Klarić / CROPIX

Prije nekoliko godina Luka Ploče dobila je novi terminal za rasute terete, što je, vjerujem, znatno povećalo konkurentnost. Kakvi su daljnji planovi u modernizaciji?
- Terminal za rasute terete je pušten u rad 2019. godine i znatno je povećao konkuretnost te nam dao dodatne skladišne kapacitete i ubrzao sami istovar broda. Tu bih naveo da ako uspoređujemo iskrcajne norme s ostalim lukama u Europi možemo reći da smo dosegli iskrcajne norme koje su na razini najboljih europskih luka isto i EBITDA marža ostvarena iz osnovne djelatnosti je na razini najboljih europskih luka i iznosi preko 40 posto. Najvažniji od prestojećih strateških projekata je povećanje i unapređenje kapaciteta na kontejnerskom terminalu u okviru razvoja Luke Ploče kao pametne zelene luke. Planiramo i nastavak ulaganja u razvoj i digitalizaciju, a ukoliko ne bude nekih daljnjih poremećaja očekujemo da i tekuća poslovna godina bude na tragu prethodne.

Koliki je utjecaj na rad tvrtke imala rusko – ukrajinska kriza?
- Što se tiče rusko – ukrajinske krize ona nam je donijela pozitivne efekte zato što su se globalni logistički tokovi poremetili uslijed rata. Naime, sjeverne luke su postale zagušene, a i Crno more je dosta blizu ratnom području pa su zbog toga poskupila osiguranja za brodove, što je poskupilo i taj pravac, a i prisutna je velika zatrpanost. To je sve Luci Ploče donijelo dodatnog posla, odnosno tereta. Primjera radi, nama je oko 90 posto prihoda prije dolazilo iz poslovanja s Bosnom i Hercegovinom, ako pričamo o osnovnoj lučkog djelatnosti, dok je prošle godine udio BiH iznosio oko 6o do 65 posto. Povećao se udio srednje Europe i Italije, ako gledamo u geografskom segmentu.

Prije rata u Ukrajini, petinu prihoda je predstavljao promet ruskog ugljena. Kakva je sad situacija?
- Mi trgujemo s ugljenom, a dio smo nabavljali iz Rusije. To smo sad supstituirali s američkim ugljenom. Od 31. kolovoza prošle godine sve europske luke imaju zabranu raditi bilo što s ruskim ugljenom.

luka ploce21 16042021Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Već ste spomenuli značaj suradnje s Bosnom i Hercegovinom. Kakvi su planovi za dalje?
- Daljnji planovi se vežu za razvijanje kontejnerskog terminala jer smo tu ograničeni u kontekstu da ne možemo primati najveće brodove, kontejnerske matice, koji trenutno dolaze u Jadran. Stoga radimo sve da povećamo u tom segmentu konkurentnost i proširimo kapacitete. To će samim time imati i utjecaj na BiH, jer na kraju dana kad gledamo promet kontejnera, oni su najčešće usko vezani s BDP – om neke zemlje. Znači, kako BiH bude rasla u ekonomskom smislu i nama će se taj segment povećavati u budućnosti, a mi danas radimo da budemo spremni prihvaćati brodove koji su najkonkurentniji.

U riječku luku ulazi kao koncesionar poznata danska kompanija Maersk grupa. Kakva je situaciju u Pločama, ima li zainteresiranih „velikih igrača”?
- Još je rano o tome govoriti, a sigurno će biti zainteresiranih onog trenutka kad mi dokažemo da smo u stanju povećati kapacitet. Trenutno im nismo toliko interesantni jer ne možemo primati brodove matice, nego feedere, odnosno manje brodove. To znači da matica sada dođe u Rijeku, Kopar ili Trst i iskrcava, dok teret koji dolazi u Luku Ploče najprije mora doći maticom do Malte i tamo se prebaci na feeder koji onda vozi do Ploča. To znači da smo za jedan prekrcaj skuplji od ovih većih jadranskih teretnih luka. U budućnosti, kad pokažemo da možemo primati velike brodove moći ćemo razgovarali o ozbiljnijem ulaganju s takozvanim „velikim igračima“.

hrvoje livaja 100323 2Hrvoje Livaja. Foto: Lider Media

Koji su trenutni kapaciteti Luke Ploče?
- Teško je govoriti o trenutnom kapacitetu, jer to ovisi o puno toga. Jednokratno sada možemo uskladiti oko milijun tona rasutog tereta. Prošle godine imali smo rekordni prekrcaj od 5,5 milijuna tona, što je ozbiljan teret i to smo odradili bez ikakvih problema.

Kakve su najave i planovi za ovu godinu?
- Ono što vidimo s početka ove godine jest da će bosansko – hercegovačko tržište sigurno nešto manje raditi nego prethodnu godinu. Ostala tržišta bi mogla ostati na razini na kojoj su i bili prošle godine.

luka ploce1 030821Foto: Duje Klarić / CROPIX

To za Luku Ploče znači ostvarivanje nešto manjih rezultata nego u rekordnoj 2022. godini.
- Da. Očekujemo neko smanjenje, ali je još rano za ozbiljnije prognoze jer se još svašta može izdogađati do kraja godine.

Osim legalnog tereta, preko lučkih dokova, ako je suditi po policijskim izvještajima, često prolazi i ilegalni teret u prvom redu droga. Kakva je suradnja s policijom?
- U tom segmentu dobro surađujemo s policijom. Policija nas obavijesti uglavnom na dan kad imaju akciju i mi im izlazimo u susret i stojimo na raspolaganju. Naša odgovornost su kontejneri, odnosno na nama je da uzmemo sumnjivi kontejner s broda i stavimo na obalu. Sve ostalo je u nadležnosti carine policije i ostalih službi koje se time bave. Mi radimo kao podrška i uvijek im stojimo na raspolaganju. Gledajući sa strane, mogu reći da policija i ostale službe rade svoj posao kako treba i možemo ih samo pohvaliti.