POVIJEST JUGA U SLICI I RAZGLEDNICI
Dubrovački karavanski put
Piše: Nikša Margeta
Dubrovački karavanski put drevna je prometnica od ikonografskog značaja za dubrovačko područje koja je povezivala njegovo šire zaleđe prolazeći Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, spajajući se u Nišu na magistralni put koji i danas povezuje Europu i Istanbul. Karavanski put stoljećima je bio temeljem postojanosti gospodarskog i kulturnog razvitka Grada, kao uostalom i čitave jugoistočne Europe.
S obzirom na intenzitet kretanja robe kao i intelektualne razmjene te trajan utjecaj puta na krajeve kojima je prolazio, možemo govoriti o pravom kulturnom krajoliku kojemu je Dubrovački karavanski put bio generatorom pokretačem i okosnicom. Posredstvom iznenađujućeg obima putopisne literature o putu, formiran je i dominantni diskurs o jugoistoku kontinenta, u mnogim aspektima aktualnom i danas. Prvenstveno se promiče na akcent oslonca iznimnog vizualnog sadržaja slikovitosti i raznovrsnosti prirodnih elemenata, krajobrazne bioraznolikosti kojima put prolazi, dodatno naglašavanje njegovog vijugavog zahtjevnog terena, ne manje bitan, a doživljajno dominantan sloj spomenutog kulturnog krajolika.
Danas predstavljamo tri različite, a opet povezane priče s težištem na etnologiji, folkloristici, ali i umjetničkoj fotografiji u stilu socijalnog smjera, dakako, s osloncem na prikazu drevnog karavanskog puta na popularnim onodobnim razglednicama u moru njih, izdanih još od prvog desetljeća XX. st. pa sve do početka '60. -ih.

Krenuvši s nekadašnjeg Tabora na Pločama gdje je i završavao karavanski put pred samim ulaskom u Grad, posebice prostornog platoa oko česme/fontane Međed, danas nemarno zaklonjene natrpanim paletama, prikolicama, karićima i viljuškarima, grijesima turističke bezobzirnosti i globalizma, ne možemo se oteti dojmu da gledamo idiličnu sliku jednog eklatantnog biljega dubrovačkog folklora iz vremena kada se možda i više njegovala spomenička baština u cjelini i držalo do običaja u skladu s ritmom prirode, simbioze u očuvanju onog što smo baštinili za nasljeđe.
Fontana s uobičajenom, za ono doba Republike i učestalijom reljefnom glavom lava iz čijih usta teče taj vječni izvor života, postavljena po sredini četvrtaste zidne plohe omeđene dvama stupovima i polukružnim svodištem, kao i s dva pila sa strana namijenjena za napajanje stoke (danas neočuvana), najstariji je i jedini sačuvani objekat na današnjim dubrovačkim Pločama kao uspomena na nekadašnji Tabor, a fontana je u XV. stoljeću postavljena nakon izgradnje vodovoda.
Ovakav prizor upriličen na kvalitetno (po bojama za okruženje pogođeno) koloriranoj razglednici Jove Tošovića, datira oko 1900. godine.
Druga razglednica tiskana u monokromnoj tirkiznoj nijansi gleda iz pozicije oko Sv. Jakova i datirana je oko ranih 20-ih godina prošlog stoljeća, a moguće i prije, u izdavaštvu „Edition Weiss Ragusa” prema upečatljivom logotipu s reversa. Naime, dubrovački knjižar i nakladnik razglednica Bernhard Weiss biva utemeljen 1877. kada prvi i započinje s kamenotiskom (litografijama) i svjetlotiskom u izdanju novog popularnog medija dubrovačkih poglednica. Njegova se djelatnost kvalitetno i uzastopno tiskala u Munchenu, budući da su Njemački izdavači bili neminovna praksa.

Fotografija je u službi (dubrovačkog) neorealizma (iz vremena prije neorealizma) i najupečatljiviji primjer poetskog realizma. Postoji i kolorirana verzija sukladna tiskanju istog prikaza kojoj godini kasnije. Prikazuje stariju seosku ženu, moguće Župku koja se magarcu, tovaru, vraća sa Zelene place.

I na koncu, treća crno - bijela razglednica koju datiramo u vrijeme FNRJ, pedesete godine. Ovdje vidimo još jedan od zazoritih prizora na putu prema Bosanki sa ženama s košićima na glavama u kojima bi, barem jednom dionicom, nosile namirnice i sličnu robu koja bi se prodavala kako bi se djelomično poštedjela vjerna životinja u pratnji.
Pročitajte još
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN
RUKE KOJE VIDE DRUGIMA NEVIDLJIVO: KAKO JE STOLAR IZ VELE LUKE U DRVU PRONAŠAO DUŠU, A U RIBLJOJ KOSTI JEDRENJAK
KORČULANSKI HONEY BADGER POTPISAO ZA CROATIA RECORDS I OBJAVIO SINGL
„MADE IN CHINA”, ALI KORČULANSKE KVALITETE
AZIJSKA GIGANTSKA BOGOMOLJKA
NA MLJETU UOČENA NOVA STRANA INVAZIVNA VRSTA
MORE I RIBOLOV






