BIO JE POSEBNO ZNAČAJAN U TADAŠNJOJ PRIOBALNOJ PLOVIDBI
DUBINOMJER JE NAJSTARIJA NAVIGACIJSKA SPRAVA
Piše: JP
Već prve civilizacije za koje se pouzdano zna da su razvile umijeće plovidbe morima to su činile uz pomoć jednostavnih karata i opažanja Sunca i zvijezda. No, najvažnije navigacijsko pomagalo sve do pojave pouzdanih karata, šestara i ostalih navigacijskih pomagala u 15. stoljeću, bio je dubinomjer, neprocjenjivo koristan u priobalnoj plovidbi plitkim vodama, kojima se uglavnom plovilo.
Sigurno je prvi dubinomjer bila dugačka motka, ali prva prava sprava za mjerenje dubine neosporno je bila uzica označeno u pravilnim razmacima te s utegom na kraju. Duljina uzice potrebna da se uteg okomito spusti na dno pokazuje naravno dubinu.
Dubina nije bila jedina informacija koja se može spoznati ovom spravom koja se i danas upotrebljava. Pomoću masti ili voska utisnutih u rupe s donje strane utega može se saznati i vrsta dna pod plovilom. Kad uteg dotakne dno u masu na njegovom kraju uhvatit će se pijesak, šljunak, mulj, školjke i biljke.
Ova sprava kod nas je poznata i kao škandaj, što je podomaćeno ime od Venecijanskog scandaio.
Najstarija svjedočenja korištenja dubinomjera nalaze se na slikama staroegipatskih i feničkih brodova gdje se na pramcu vidi mjeritelj koji dubinu potvrđuje dugom drvenom motkom. Prva potvrda da se mjerila dubina veća od brodskog gaza i određivao sastav dna nalazi se u drugoj knjizi „Povijest“ grčkog povjesničara Herodota (490. do 430. godine prije Krista): „Kad ploviš u Egipat, pa još imaš dan putovanja, dok ne ugledaš obalu, spusti olovnicu, naći ćeš mulj u dubini od 11 hvati.”
Druga potvrda o mjerenju dubine, a ujedno i prva u Jadranu, nalazi se u opisu putovanja koje je u godinama od 47. do 56. nakon Krista obavio sv. Pavle ( „Djela apostolska” 27. poglavlje, stih 27 i 28): „Godine 59. četrnaestog dana oluja je zanijela brod u Jadransko more i nosila k obali. Oko pola noći mornarima se učinilo da se nalaze blizu nekog kopna, izmjerili su dubinu i ustanovili da iznosi 20 hvati, a pošto su još malo plovili, ponovo su mjerili i našli 15 hvati.”
Prva bilješka o mjerenjima oceanskih dubina nalazi se u Kolumbovom dnevniku, ali se ne spominju podaci. Prvu sigurnu vijest o mjerenju oceanske dubine daje tek portugalski pomorac i istraživač, vođa prvog putovanja oko svijeta, Ferdinand Magellan 1521. godine. Pokušao je izmjeriti dubinu između otoka St. Paula i Los Tiburonesa u Tihom oceanu, nadovezavši sve uzice koje je imao na brodu i spustivši tako uteg 300 metara duboko. Ne dosegnuvši dno, zaključuje da je to najdublje mjesto na kugli zemaljskoj.
Šime Duvančić
Pročitajte još
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN
RUKE KOJE VIDE DRUGIMA NEVIDLJIVO: KAKO JE STOLAR IZ VELE LUKE U DRVU PRONAŠAO DUŠU, A U RIBLJOJ KOSTI JEDRENJAK
KORČULANSKI HONEY BADGER POTPISAO ZA CROATIA RECORDS I OBJAVIO SINGL
„MADE IN CHINA”, ALI KORČULANSKE KVALITETE
AZIJSKA GIGANTSKA BOGOMOLJKA
NA MLJETU UOČENA NOVA STRANA INVAZIVNA VRSTA
MORE I RIBOLOV






