200 GODINA OD PRAIZVEDBE BEETHOVENOVE „DEVETE”
DANAŠNJA HIMNA EU NEKAD JE BILA ONO ŠTO SU DANAS CAJKE
Piše: JP
Praizvedba Devete simfonije Ludwiga van Beethovena 7. svibnja 1824. doživjela je velik uspjeh. „Nastup je više puta prekidan oduševljenim klicanjem publike”, napisao je jedan kritičar nakon koncerta u Beču. Na premijeri Devete bio je i njezin gluhi skladatelj, a publika nije mogla znati da sluša ono što će u konačnici postati himna Europe. Stoljećima kasnije glazbeno djelo burne političke povijesti smatra se remek - djelom zapadne klasične glazbe.
Bila je to prva simfonija u povijesti glazbe u koju je bio uključen zbor, a neki su se kritičari iz onoga vremena pitali je li posljednji stavak simfonije, uz stihove pjesme Friedricha Schillera „Oda radosti”, ipak previše nekonvencionalan.
- Beethoven je bio avangarda. - rekao je ugledni austrijski dirigent Martin Haselböck za dpa.
- Bio je hipermoderan. - kazao je o skladatelju koji je rođen 1770. u Bonnu, a umro je u Beču 1827. godine.
Bečko kazalište u kojem je 9. simfonija prvi put izvedena danas više ne postoji. Stoga će 7. svibnja četiri njezina stavka interpretirati četiri različita ansambla: Gewandhausorchester u Leipzigu, Orchestre de Paris u francuskom glavnom gradu, orkestar Teatra alla Scala u Milanu i Bečki simfonijski orkestar.
Za Devetu simfoniju Beethoven se oslanjao na pjesmu koja je u to vrijeme bila vrlo poznata i koju su drugi uglazbili prije njega. Schiller je napisao „Odu radosti” 1785., a pjesma je bila hit i prije nego ju je Beethoven prihvatio, objašnjava povjesničarka glazbe Beate Kraus.
- Kao himna radosti i prijateljstva bila je popularna među studentima. Bila je to pjesma za opijanje. - kaže Kraus.
Schillerovi stihovi postali su srž Beethovenove Devete simfonije.
Beethovenova glazba bila je instrumentalizirana tijekom nacističke vladavine, a Deveta simfonija je čak bila izvođena za Hitlerov rođendan. U komunističkoj Istočnoj Njemačkoj skladateljevo se djelo tumačilo kao glazba mira i prijateljstva među narodima. „Samo u miru možemo njegovati našu nacionalnu baštinu”, pisalo je na plakatu za izvedbu Devete simfonije 1952. godine.
„Oda radosti” pratila je i njemačku podjelu i ponovno ujedinjenje. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća bila je himna ujedinjene njemačke reprezentacije na Olimpijskim igrama. Nakon pada Berlinskog zida slavni dirigent Leonard Bernstein izveo je simfoniju u Istočnom i Zapadnom Berlinu u prosincu 1989. godine.
Većina Beethovenovih rukom pisanih partitura za Devetu simfoniju čuva se danas u državnoj knjižnici u Berlinu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i tijekom podjele Njemačke, međutim, čuvale su se na različitim mjestima.
Početkom 1970-ih austrijski dirigent Herbert Karajan razgradio je složeni četvrti stavak s njegovim disonancama, dramatičnim obratima i isprepletenim vokalima u himnu Vijeća Europe prikladnu za široke mase.
Kasnije je postala himna Europske unije. Zbog toga Beethovenovo remek-djelo nije voljeno u određenim političkim krugovima. Na primjer, zastupnici Europskog parlamenta iz britanske stranke Brexit okrenuli su leđa dok se u Europskom parlamentu svirala himna EU. Pojedini članovi desničarske političke skupine Identitet i demokracija ostali su prije koji dan sjediti kad se Deveta svirala na svečanosti u povodu dvadesete godišnjice širenja EU-a 2004.
Ali moguće je i jednostavno uživati u Beethovenovom remek-djelu bez imalo politike. U Japanu su izvedbe Devete simfonije s amaterskim zborovima novogodišnja tradicija. Najveći od ovih koncerata održava se u Osaki s ukupno 10.000 pjevača, pod ravnanjem Yutake Sadoa. Sado, koji je i šef dirigent Tonkünstler orkestra u Austriji, rekao je da su među sudionicima oboljeli od raka ili osobe koje se brinu o starijima i nemoćnima te žele crpiti snagu iz glazbe.
- Beethovenova glazba pokazuje da do radosti nije tako lako doći. Moramo prihvatiti jedni kako bismo to ostvarili. - kaže Sado.
(Hina)
cajkedeveta simfonijahimna euhimna europske unijeludwig van beethovenoda radosti
Pročitajte još
ARENA ZAGREB 5. SVIBNJA
JE LI OVO KONCERT GODINE? ERIC CLAPTON NAKON 48 GODINA U ZAGREBU
OBLJETNIČKI KONCERT
OVACIJE ZA MIRSA U LAZARETIMA
MILJENKO SURJAN
RUKE KOJE VIDE DRUGIMA NEVIDLJIVO: KAKO JE STOLAR IZ VELE LUKE U DRVU PRONAŠAO DUŠU, A U RIBLJOJ KOSTI JEDRENJAK
KORČULANSKI HONEY BADGER POTPISAO ZA CROATIA RECORDS I OBJAVIO SINGL
„MADE IN CHINA”, ALI KORČULANSKE KVALITETE
AZIJSKA GIGANTSKA BOGOMOLJKA
NA MLJETU UOČENA NOVA STRANA INVAZIVNA VRSTA
MORE I RIBOLOV






