OTOK KORČULA u 2022. DOBIO JE SPELEOLOŠKI KATASTAR
Brojni su speleološki fenomeni na Korčuli, istraženo ih je i popisano oko 150
Piše: Kate Šutalo Cvjetković
Speleološka istraživanja po Korčuli započela su još 1991. godine. Bio sam na prvoj godini Šumarskog fakulteta, zavšili smo tečaj speleologije i s prijateljem Josipom Cvjetković iz Konavala te još nekom ekipom krenuli smo u istraživanje krških fenomena. Najprije smo počeli kraj Pupnatske Luke, a mještani su nas kriomice gledali, bojeći se da se Srbi ili JNA nisu iskrcali na otok, jer je to bilo baš pred Domovinski rat. Nakon prvog nesporazuma, zbližili smo se s njima i donosili su nam vina. – sjeća se Milan Vojinović prvih istraživanja korčulanskih špilja i jama.
Taj entuzijazam nakon 30 godina rezultirao je objavom Speleološkog katastra otoka Korčule i Badije koji je koncem godine prezentiran u korčulanskom Gradskom muzeju. Vujinović ističe kako je taj katastar plod dugogodišnjeg rada niza speleologa iz cijele Hrvatske te predstavlja bazu podataka od državne važnosti i dio je hrvatske baze podataka.
- U korčulanskim istraživanjima izmjenjivali su se mnogi hrvatski speleolozi. Među nama je bio Roman Ozimec, danas poznat kao vrstan znanstvenik koji se pretežito bavi upravo špiljama i iza njega je dosta objavljenih radova. On je htio da ta naša istraživanja dobro razradimo i napravimo katastar. – ističe Vojinović.
- Nismo prvi koji su došli istraživati na otok. Korčula se i prije istraživala pa je jedno od prvih spomena spleoloških objekata u korčulanskom Statutu iz 1214. godine. Spominje se jama Pod slanom glavicom. - dodaje.
Vojinović nadalje priča kako su, nakon što su shvatili koliko na Korčuli ima špilja i jama, odlučili svakih nekoliko godina organizirati ekspediciju u čemu im je podršku uvijek davao Grad Korčula.
- Sve što smo godinama istraživali uredno smo i popisivali, a najveći posao je u izradi katastra napravio Damir Basara, instruktor speleologije iz Karlovca koji je sve te nove podatke, kao i one iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća objedinio u speleološki katastar i složio u Geografsko informacijski sustav – GIS. Taj je sustav formiran na način da se baze koje su unutra mogu nadopunjavati. Mi smo istražili oko 150 objekata, ali se može očekivati da će se još neki otkriti. Ustanovili smo položaj svakog od tih objekata u prostoru, kako točno izgleda i gdje se nalazi. Sad će ti podaci biti bitni naprimjer kad netko pravi kuću ili bilo kakav drugi objekt jer se sad lako može provjeriti kakav je teren ispod površine. – rekao je korčulanski speleolog te se prisjetio nekih specifičnih situacija.
- Šetao sam, kao i uvijek, i vidio kako se bagerom kopaju temelji za obiteljsku kuću. Srećom sam se odmah sjetio da je tu negdje jama s jezerom. Rekao sam to odmah ljudima te u biti spriječio da bagerist ne upadne u veliko jezero i tko zna što bilo. Taj podatak nitko nije službeno znao i investitor je uredno dobio građevinsku dozvolu. Također je jedan čovjek iz Žrnova koji je živio u Švedskoj, planirao na svojoj zemlji napraviti izletište, ali smo ga upozorili na objekte ispod zemlje. Sad se sve lokacije mogu provjeriti u speleološkom katastru koji obuhvaća sva mjesta na Korčuli i Badiju. Katastri i baze su bitni da se u prvom redu zaštiti čovjek i da se zna kakav je teren u slučaju neke građevinsko – gospodarske aktivnosti. – rekao je Milan Vojinović, inače inženjer šumarstva dodajući kako je speleološka takva baza vrlo bitna za održivo i pametno upravljanje prostorom.
korčulamilan vojinovićspeleološki katastar
Pročitajte još
„NE ZNAM ŠTO ŽUPANIJA PLANIRA, KAO ŠUMARA ME ZANIMA SAMO ŠTO PIŠE U NATURI 2000”, KAŽE VOJINOVIĆ
MILAN VOJINOVIĆ UZ UNIŠTAVANJE ŠUME NA DUBOVU: NEKE ZEMLJE MORALE SU PLATITI MILIJUNE EURA ODŠTETE JER JE RIJEČ O MREŽI NATURA 2 000
PREZENTACIJA JE ODRŽANA U GRADSKOM MUZEJU KORČULA
Napravljen speleološki katastar otoka Korčule i Badije
NEDAVNI POŽAR RASPIRIO JE RASPRAVU
KOKOJEVICA SE S VIŠE OD 80 POSTO PUNI SMEĆEM IZ GRADA KORČULE
U ČETVRTAK AKCIJA ČIŠĆENJA PLAŽE LUKA U RAČIŠĆU
EUROPSKA ČISTKA 2026. STIŽE NA KORČULU
IZ KORČULANSKOG MOŽEMO UPOZORAVAJU NA APSURDNU SITUACIJU
NE MOŽE ISTU FIKSNU NAKNADU ZA OTPAD PLAĆATI OBRTNIK I ACI MARINA, OSIM ETO U KORČULI
UKUPNO SE U ŽUPANIJI PROVODE ŠKOLSKI PROJEKTI VRIJEDNI PREKO 82 MILIJUNA EURA






