Na sadržaj

IVAN BOTICA: MJESTO ODBAČENIH SALONITNIH PLOČA I OKUPIRANOG POMORSKOG DOBRA

Badija je daleko od otočnog raja; Korčulani nezadovoljni stanjem na otočiću

S juga

3 min čitanja
FOTO: JP

Piše:

Dok se u dijelu medija plasiraju tekstovi kojima se otočić Badija prikazuje turistima idiličnim, stanje na tom otočiću zapravo je kaotično. Da na Badiji svatko radi što ga je volja upozorio je na sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule vijećnik Ivan Botica (Nova ljevica).

- Svjedoci smo kako se posljednjih dana u medijima plasiraju razni plaćeni članci i TV reportaže o Badiji u kojima se otok spominje, citiram „kao mjesto savršenog spoja prirode i životinja i čovjeka”, kao „maleni otočki raj pitomih jelena”. - rekao je Botica i upozorio kako je Badija daleko od otočkog raja.

- Badija, nažalost, već duže vrijeme nije sve to što se nabraja. Možda je to tako autoru plaćenih članaka, ali Badija je postala mjesto odbačenih salonitnih ploča, porušenih zidova, okupiranog i uzurpiranog pomorskog dobra i posječenih borova koji su činili hladovinu. Kazao je Botica, upozorivši kako Badija više nije niti omiljeno izletište Korčulana.

- Širenjem turističke infrastrukture sve je manje poznatih društvenih izletišta i prostora na kojima se Korčulani mogu družiti. - rekao je Botica, pitavši korčulansku gradonačelnicu Niku Silić Maroević planira li grad sa sadašnjim upravljačima Badije nešto napraviti ne bi li se otočić revitalizirao te ponovo postao mjesto na kojem će se nastaviti tradicija nekad bogatog korčulanskog društvenog života.

Da otočić Badija nije u dobrom stanju složila se i gradonačelnica Silić Maroević.

- Badija nije u zadovoljavajućem stanju. Dosta je devastirana i u ratu i poslije i malo je nedostajalo i dobre komunikacije između vlasnika većeg dijela otoka i Grada, a Grad se ne može izuzeti iz Badije jer je ona nama važna za društveni život. - rekla je Silić Maroević, dodavši kako je imala nekoliko sastanaka sa sadašnjim upraviteljem (Hercegovačka franjevačka provincija uznesenja BDM op.a.).

- Komunikacija je dobra. Postoje neke razlike u mišljenjima, ali u puno stvari smo se usuglasili da može i treba izgledati bolje, ali treba naći kompromis da se zadovolje potrebe otočkog stanovništva, a da Badija zadrži mir koji žitelji u samostanu trebaju i ja mislim da je to moguće. Otok treba i zelenu i infrastrukturnu obnovu i to možemo zajedno, ne bi bilo dobro da ide kao inicijativa jedne ili druge strane. - rekla je Silić Maroević te se osvrnula na jelene na Badiji.

- Dosad smo u u suradnji s Hrvatskim šumama napravili jednu akciju brojanja jelena koji su također jedan, neću reći od problema Badije, ali su jedno od bitnih pitanja i u principu smo mi odgovorni za te jelene, Grad Korčula, i sve što se dogodi loše bit će odgovoran Grad i za početak ljude moramo odučiti od te navike hranjenja jelena iz ruke jer svjedoci smo da se već nekoliko puta dogodili ono što se dogodilo, a i moramo se zaštiti od mogućih tužbi. O tome dosta razmišljam i na tome se već dosta i radi, ali treba nam i jedna šira stručna rasprava. - rekla je Silić Maroević i pozvala vijećnike koju su zainteresirani da joj se pridruže i pomognu joj.

Vijećnik Botica, koji je postavio pitanje o stanju na Badiji, kazao je kako osim s upraviteljima Badije treba razgovarati i s građanima i razjasniti s njima što je pomorsko dobro.

- Građanima i upraviteljima treba objasniti da pomorsko dobro mora biti svima dostupno i da se nikoga ne smije tjerati. Upravitelje treba uputiti u procedure kako se na pomorskom dobru upravlja sa zelenilom i stablima. - rekao je vijećnik Botica.

Badija je inače otočić koji je ime dobio po franjevačkom samostanu izgrađenom na prijelazu između 15. na 16. stoljeća. Nakon II. Svjetskog rata, eksproprijacijom zemljišta u samostan je smještena ondašnja vojska, a tu je bio i zatvor. Badija je 1956. preuređena u sportski centar i odmaralište dok je u samostanu bilo skladište namirnica.

Badiju je 2003. Vlada Republike Hrvatske ustupila Franjevačkoj Provinciji svetog Jeronima sa sjedištem u Zadru, a potom su samostan zadarski franjevci ugovorom na razdoblje od 99 godina, ustupili Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji uznesenja Blažene djevice Marije.

Podijeli:

badijaivan boticakorčulanika silić maroević

Pročitajte još